Na jubilarnom 15. Savjetovanju uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj održanom krajem siječnja u Tuheljskim Toplicama interesantno predavanje pripremila je, zajedno s dvojicom kolega veterinara, poznata agronomka i vlasnica mliječne farme Emina Burek, u kojem je govorila o šepavosti mliječnih krava i naglasila da bez dovoljno kvalificiranih obrezivača papaka nema konkurentnije proizvodnje mlijeka.

U mnogobrojnim znanstvenim radovima, projektima, disertacijama i drugoj stručnoj literaturi, nedvojbeno je utvrđeno da šepavost mliječnih krava značajno smanjuje ekonomičnost proizvodnje i dobrobit krava na mliječnim farmama.

Šepavost uzrokuje velike štete

Šepavost u stadima mliječnih krava, nakon bolesti vimena i smanjene plodnosti,  treći je najznačajniji zdravstveni problem te glavni razlog smanjenja dobrobiti. Smanjenje proizvodnje mlijeka i plodnosti, kraćeg životnog vijeka krave te troškovi liječenja uzrokuju ogromne ekonomske štete na farmama mliječnih krava. Šepavost je posljedica bola u nogama, 90 % svih šepavosti je uzrokovano oštećenjima ili bolestima papaka i to najčešće papaka stražnjih nogu.

Na temelju opsežne dostupne literature u EU, izračunate su razine i vrste šteta koje uzrokuje šepavost na mliječnim farmama. Ukupna šteta radi šepavosti na tipičnoj britanskoj mliječnoj  farmi sa 112 krava Holstein pasmine iznosi 9454,6 € godišnje.

Struktura financijskih gubitaka zbog šepavosti mliječnih krava je sljedeća: manja plodnost 36 %, ranije izlučenje 24 %, smanjena mliječnost 24 %, troškovi lijekova 10 %, povećani opseg rada 2 % te veterinarske usluge 1 %.

U Austriji gubici zbog šepavosti iznose 130 – 600 € po kravi godišnje, ovisno o stupnju i trajanju šepavosti. Kod prosječnog financijskog gubitka od 450 €, gubitak za farmu od 50 krava iznosi 7500 €, odnosno 56 200 kuna . U ovom slučaju je 16 krava, od njih 50 u stadu, godišnje šepavo odnosno učestalost šepavosti je 32 % .

Presjek zdravog papka, fotografija (M. Husnjak)
Moderni hidraulični stol za obrezivanje papaka (fotografija Rosensteiner)

Stanje u Hrvatskoj

Prema dostupnim podacima na farmama u Hrvatskoj šepavost je prisutna kod 30 – 60 % krava. Godišnja šteta po svakoj šepavoj kravi je oko 3000 kuna.

Prema jednom istraživanju u Hrvatskoj u razdoblju od rujna 2009. do kolovoza 2010.g. obavljeno je obrezivanje papaka kod 9659 krava na 250 farmi. Sve bolesne promjene na papcima su dokumentirane prema tada aktualnom jedinstvenom dijagnostičkom ključu koji je usklađen s internacionalnom terminologijom.

Kod 5704 krava ( 60 %), na papcima su utvrđene bolesne promjene. Najučestalija dijagnoza je laminitis 44,61 %, slijede dermatitis digitalis (mortelaro) 10,75 % te čir tabana 10,35 %. S obzirom da se kod većine krava radilo o težem stupnju promjena procijenjeno je da ekonomski gubitak radi smanjene mliječnosti i plodnosti te ranijih izlučenja na tim farmama, zbog bolesti papaka, iznosi oko 2600 kuna po kravi godišnje.

U završnom izvješću VIP projekta o hromostima mliječnih krava u Hrvatskoj, koji je proveden 2005 g., prof.dr.sc. Josip Kos s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, navodi sljedeće nalaze: »Na 206 pregledanih krava, utvrđena je hromost u 34 % krava. Imajući u vidu trajanje hromosti kao i različite patologije te potrebito vrijeme liječenja i karence za mlijeko, u prosjeku u tih krava je smanjena proizvodnja za 20 %. To po kravi znači ako je prosječna proizvodnja bila oko 6000 kg da je samo izravni gubitak 1200 kg mlijeka po kravi odnosno 3120 kuna u jednoj laktaciji. To su samo izravni troškovi. Nužno je imati na umu da je kod tih životinja bila smanjena plodnost, učestalo neplansko izlučivanje odnosno kratki proizvodni vijek – u prosjeku dvije laktacije. Nadalje, posljedice su i povećan broj upala vimena te nezanemarujuće smanjenje kakvoće mlijeka, tj. povećan broj somatskih stanica i lošija mikrobiološka vrijednost što se neposredno reflektira na klasu mlijeka i njegovu tržnu vrijednost.

Šepave krave su slabije plodne

U jednom diplomskom radu istražen je utjecaj šepavosti na plodnost mliječnih krava u Austriji. Podaci o šepavosti, zdravlju i plodnosti potječu iz projekta “Učinkovita krava”, tijekom kojeg je 2014. g. provedeno opsežno prikupljanje podataka na mliječnim farmama diljem Austrije. Ukupno su evidentirani podaci za 5392 krave smeđe, simentalske i holštajn pasmine sa 166 farmi. Rezultati istraživanja pokazuju da su svi indikatori plodnosti kod šepavih krava lošiji u usporedbi s kravama koje nisu šepale. Pa je tako, na primjer, međutelidbeno razdoblje holštajn krava koje nisu bile šepave 392,5 dana, a kod šepavih krava je 425,3 dana, odnosno 32,8 dana duže.

Šepave krave doje manje

Dakako da pad mliječnosti ovisi o stupnju šepavosti pa je tako u jednom diplomskom radu navedeno da pad mliječnosti kod četvrtog stupnja šepavosti, (na skali od 1-5 po Sprecheru), iznosi 17 %, a kod petog stupnja čak 36 %. Jedan vrlo angažirani hrvatski stručnjak navodi da šepava krava daje 10 – 40 % manje mlijeka.

Jednostavna Stojnica na Švicarskom alpskom pašnjaku (fotografija: M. Husnjak)
Moderni koridor za dovođenje krava na obrezivanje papaka (fotografija: Findeisen Klauenpflege )

Šepave krave idu prije na prisilno klanje

Godišnja statistika objavljena od strane njemačke federacije uzgajivača goveda pokazuje da se postotak ranije izlučenih krava zbog bolesti papaka i nogu od 1980. do 2009.g. povećao s 4,4 na 10,40 %. Vidljivo je da je udio krava izlučenih zbog šepavosti u 30 godina povećan 2,36 puta.

Uzgojni rizik za pojavu šepavosti

Kod 20 najboljih bikova, selekcioniranih i na zdravlje papaka, manje će od 2 % njihovih kćeri barem jednom u životu imati bolesne papke, a kod 20 najlošijih bikova selekcioniranih i na zdravlje papaka, oko 10 % će njihovih kćeri barem jednom, u životu imati bolesne papke.

Zbog visoke razine nasljednosti rizika od šepavosti, uzgojni su postupci za dugoročno i održivo poboljšanje zdravlja papaka i smanjenja šepavosti mliječnih krava vrlo značajni. Izborom bikova čije kćeri imaju manje problema s deformacijama i bolestima papaka rizik od pojave šepavosti može se značajno smanjiti. S tim ciljem je Organizacija za uzgoj goveda u Austriji (Die Rinderzucht Austria) zajedno s austrijskim Udruženjem obrezivača papaka (Arbeitsgemeinschaft der österreichischen Klauenpfleger) pokrenula projekt pod nazivom „Papci i dobrobit krava’’ (Klauen-Q-Wohl). Projekt je startao u 2017. g. i traje do 2020.g.

Napredni proizvođači mlijeka prepoznali su značaj zdravlja svojih krava i potrebu redovitog i stručnog obrezivanja papaka. No susreću se s velikim i neriješivim problemom jer kvalificiranih obrezivača papaka je vrlo malo pa za obrezivanje papaka ili ne mogu naći obrezivača ili ga moraju čekati mjesecima pa i godinama. Rješenje problema nedostatka obrezivača je hitno pokretanje obuke za osposobljavanje dovoljnog broja kvalificiranih osoba za obavljanje ovog posla.

Kvalificirani obrezivači papaka su ključni za smanjenje šepavosti

Ključni uzrok prevelike proširenosti šepavosti u našim stadima mliječnih krava je nedostatak dovoljnog broja kvalificiranih obrezivača papaka. Neprovođenje redovitog i stručnog obrezivanja svih krava u stadu mliječnih krava razlog je velikih šteta koje šepavost izaziva. Digitalno dokumentiranje, analiza i stručna interpretacija nalaza na papcima i nogama neizostavni su postupci za samanjenje pojave šepavosti mliječnih krava.

Napredni proizvođači mlijeka prepoznali su značaj zdravlja svojih krava i potrebu redovitog i stručnog obrezivanja papaka. No susreću se s velikim i neriješivim problemom jer takvih obrezivača papaka je vrlo malo pa za obrezivanje papaka ili ne mogu naći obrezivača ili ga moraju čekati mjesecima pa i godinama.

Poljoprivrednici trebaju kvalificiranog, dobro osposobljenog i iskusnog obrezivača koji radi sa suvremenom opremom. Koridori za dovođenje krava na obrezivanje, moderni hidraulični stolovi ili stojnice, razne vrste brusilica za obradu papaka, više vrsta kutnih brusilica i drugo su dio te opreme. Neophodno je i dokumentiranje svih oštećenja i postupaka na svakom papku radi praćenja rezultata obrezivanja i sakupljanja podataka za uzgojne potrebe. Za dokumentiranje kod obrezivanja papaka dostupne su kvalitetne digitalne tehnologije koje olakšavaju ovaj posao. Rješenje problema nedostatka obrezivača je hitno pokretanje obuke za osposobljavanje dovoljnog broja kvalificiranih osoba za obavljanje ovog posla.

Moderna hidraulična stojnica za obrezivanje papaka (fotografija: Fideisen Klauenpflege)
Stručno, bez rizika i stresa, dovođenje krave na obrezivanje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje