Hranidbeno-nutritivne strategije u svinjogojstvu – nekada i danas; kako otvoriti klaonicu; socijalno ponašanje svinja; pozicija uzgoja prasadi u uzgojnim programima; praktična iskustva s niskoproteinskim obrocima u poboljšanju performansi tova svinja, neke su od tema o kojima je bilo više riječi na 18. Savjetovanju uzgajivača svinja koje je u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i suorganizaciji Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) održano 19. i 20. veljače u Trakošćanu. Ovogodišnje savjetovanje održano je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MPŠR) i supokroviteljstvo Varaždinske županije.
–Svinjogojstvo je ključan segment poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, i danas je suočeno s brojnim izazovima. Stoga su informiranje i edukacija uzgajivača od ključnog značaja za postizanje učinkovite stočarske proizvodnje i opstanak na zahtjevnom europskom tržištu koje ima 116 % samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa, rekao je u uvodnom obraćanju izv.prof.dr.sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a.
Dodao je kako je splet globalnih okolnosti ugrozio izvoz viškova iz EU-a u treće zemlje. Njihove posljedice su se negativno odrazile na svinjogojsku proizvodnju. Tako su u prvom mjesecu ove godine cijene svinjskih trupova u Hrvatskoj niže za 13 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Gledajući u europskom kontekstu, cijene u Hrvatskoj su niže za 2,5% u odnosu na prosječnu europsku cijenu.
–Osim kvalitete mesa, jedinog aduta koji imamo u odnosu na hibridizaciju proizvodnje, važna prednost uzgoja konvencionalnih pasmina, posebno u manjim uzgojima, jest pozicija svakog pojedinačnog grla u proizvodnom ciklusu, danas poznata kao dobrobit životinja, za koju Hrvatska ima izvrstan sustav potpora, što možemo pretočiti u hrvatski sustav dobrobiti u svinjogojstvu, po uzoru na zemlje koje su u ovom području već napravile velike pomake, rekao je izv. prof. dr. sc. Karalić.
Svinje u skladištu ne mogu čekati neka bolja vremena
Čelnik SUS-a, Damir Jagić, izrazio je zadovoljstvo odazivom uzgajivača na ovogodišnje savjetovanje, prvo na kojem sudjeluje u svojstvu predsjednika Saveza.
–Imam namjere da živu proizvodnju kojom se, kao i većina vas, i osobno bavim, probamo osoviti na vlastite noge u Republici Hrvatskoj. Znamo da smo na 50 posto samodostatnosti i ima jako puno prostora. Samo trebamo pozitivni signal, da nas netko prepozna i računa na nas. Kad uzgojite svinju, to je roba koja ne može čekati u skladištu neka bolja vremena. Taj život ne smije stati. Lanac od proizvođača preko otkupljivača do krajnjeg potrošača, kakva god teška vremena bila, mora uvijek funkcionirati. Htio bih da danas svi razmišljamo u tom smjeru i da probamo donijeti zaključke kako to poboljšati, da se sami organiziramo unutar države. Samo da probamo dostići vlastitu samodostatnost imamo pune ruke posla deset godina, zaključio je Jagić.
Problem je višak svinjetine na tržištu
Osvrnuvši se na ponovnu pojavu svinjske kuge komentirao je kako se s kugom moramo znati nositi.
–To i nije toliko gorući problem. Veći nam je problem višak svinjetine koja se pojavila u EU-u posljednjih mjeseci. Prvenstveno jer je Kina prestala kupovati europsku svinjetinu, istaknuo je Jagić.
Dr. sc. Mato Čačić, v.d. ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane MPŠR-a je istaknuo kako je u stočarskoj proizvodnji posljednjih pet-šest godina obilježeno stalnim nepovoljnim tržišnim čimbenicima, od Covida i potresa do bederenice i afričke svinjske kuge, koja je u ovom sektoru napravila najveće štete.
–Nadamo se da su ciklusi loših godina iza nas i da ćemo sve što sada radimo, raditi za napredak sektora. Ministarstvo poljoprivrede je promptno reagiralo sa svim mjerama koje smo provodili kako bi se proizvodnja očuvala. Danas predstavljamo jedan strateški program koji bi trebao osigurati bolje godine ispred nas, najavio je dr. sc. Čačić. Potvrdio je kako su sredstva za razvoj stočarstvo ove godine veća nego ikada.
Dodao je kako imamo velik broj uzgajivača koji imaju do pet svinja.
–Želja nam je da oni rastu. Osigurana su sredstva kroz intervencije za osnivanje proizvođačkih organizacija. Po prvi puta radi se program za sektorsku organizaciju, da se mali proizvođači udruže i tako ojačaju pregovaračke pozicije na tržištu, rekao je, između ostaloga, dr. sc. Čačić.
Važnost edukacija
Savjetovanje je kao domaćin otvorio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak koji je ovom prilikom istaknuo važnost ovakvih edukacija.
–Danas je ovdje spoj struke i uzgajivača gdje će zasigurno doći do nekih odgovora na pitanja koja ih tište. Mogu najaviti da ćemo mi već na sljedećoj sjednici Županijske skupštine doraditi naš program za mjere i poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji. Tako ćemo mjeru nabave matičnog stada ili jata dići sa 40 na 50 posto, odnosno sa 165 eura na 300 eura po grlu. Kroz naših 12 mjera, svatko tko se bavi poljoprivredom može naći svoju nišu, način na koji može pomoći svom OPG-u da prebrodi sve izazove, zaključio je Stričak.
Središnji dio programa prvoga dana, bila je panel rasprava „Stanje i perspektiva svinjogojstva u RH“. U njoj su relevantni dionici sektora rasvijetlili ključne čimbenike koji utječu na razvoj hrvatske svinjogojske proizvodnje. Raspravu je moderirao dr.sc. Drago Solić (HAPIH) a uvodno izlaganje iznio doc.dr.sc. David Kranjac (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek). Osim doc. dr. sc. Kranjca panelisti su bili i Damir Jagić (SUS), Antun Golubović (HPK), Davor Pašalić (HAPIH), dr.sc. Mato Čačić (MPŠR) te Krešimir Trninić (Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju).
Opasnost za svinjogojsku proizvodnju
Afrička svinjska kuga ostaje konstantna opasnost za svinjogojsku proizvodnju kao što je i jedina konstanta u borbi protiv ove bolesti poštivanje biosigurnosnih mjera. Pad cijena svinjskog mesa u EU koji se vrlo brzo prelio na domaće tržište ozbiljno je uzdrmao i ovako već krhke osnove na kojima se nalazi sektor zbog prevelike izloženosti mesu iz zemalja koje su veliki proizvođači svinjskog mesa. Pored svih problema uzgajivači se nadaju iznalaženju modela po kojem će moći plasirati svoje svinje u ovoj situaciju.
Drugog dana savjetovanja održana je i panel rasprava Hrvatski uzgojni program – revitalizacija za koji je uvodno izlaganje održao izv. prof. dr. sc. Dubravko Škorput s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U raspravi koju je moderirao Dubravko Škorput (Agronomski fakultet ), sudjelovali su Željko Mahnet (MPŠR), Marija Špehar (HAPIH), Ivica Kos, Stjepan Belić i Vlado Biškup (SUS), Vladimir Margeta (FAZOS).
Hibridizacija u svinjogojstvu je prevladavajući trend i odvija se pod okriljem specijaliziranih kompanija. Uzgoj konvencionalnih pasmina u RH ima dugu tradiciju. Naši potrošači vole svinjsko meso koje se ističe kvalitetom. Stoga je potrebno kontinuirano prilagođavanje uzgojnih programa. Oni bi dali zadovoljavajući odgovor prema ekonomičnosti proizvodnje uz zadržavanje visoke kvalitete mesa, rečeno je između ostaloga, na ovoj panel raspravi.
I ovogodišnje središnje okupljanje svih dionika sektora omogućilo je razmjenu korisnih i praktično primjenjivih spoznaja i iskustava iz područja agrarne politike, ruralnog razvoja, selekcije, uzgoja, držanja, hranidbe, proizvodnje, kvalitete stočarskih proizvoda, zdravstvene zaštite, tehnologije proizvodnje stočne hrane kao i žustre ali konstruktivne rasprave koje su otvorile pitanja i ponudile neke od smjernica za buduće mjere u rješavanju izazova s kojima se uzgajivači suočavaju.
U novom programskom konceptu savjetovanja, koje obilježava svojevrsnu punoljetnost, po prvi puta je uključen i studijski posjet vrsnom uzgajivaču svinja i boutique mesnici, Daliboru Vrčeku, nekadašnjem predsjedniku SUS-a.
Izvor i foto: hapih.hr
