Odbor za animalnu i komparativnu patologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) organizirao je krajem 2025. godine simpozij u Zagrebu pod nazivom Bedrenica, afrička svinjska kuga i bolest plavoga jezika u Hrvatskoj 2025, koji je okupio mahom domaće stručnjake na ovome zahtjevnom polju.
Prof. dr. sc. Ljubo Barbić sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti klinike Veterinarskog fakulteta u Zagrebu kazao je da su tijekom 2025. godine u fokusu javnosti mnogobrojne zarazne bolesti životinja koje su se pojavile, a ranije prijetile pojavom u RH. Dodao je da se od siječnja 2025. godine, nakon što je desetljećima nije bilo, potvrdila pojava slinavke i šapa u Njemačkoj te kuge malih preživača u Mađarskoj, a potom i u Slovačkoj, bilo je jasno da je pred nama izazovna godina što izaziva dodatnu zabrinutost veterinara.
Pet zaraznih bolesti životinja u okruženju
Još 2016. godine se bolest plavoga jezika pojavila u Francuskoj, a mi u našem okruženju ove godine imamo pet zaraznih bolesti životinja. Sve to u trenutku kada je domaće veterinarstvo suočeno s nizom izazova, jer je struka potplaćena. Dodatni problem je i neuređeno tržište, jer nakon što je 70.000 svinja izdvojeno zbog pojave ASK-a, njihov se broj povećao na tržištu na 180.000, pa se s pravom možemo pitati što je – realnost stočarstva u RH?, istaknuo je Barbić i upozorio da su još za vrijeme ministra Petra Čobankovića 2007. g., donesene biosigurnosne mjere za suzbijanje ASK-a, koje treba i primijeniti. Sada imamo veliki šum u komunikaciji posebno kod pravodobnog i točnog obavještavanja javnosti, koja je nepovjerljiva, jer se putem društvenih mreža šire nekompetentni savjeti što treba i kako učiniti.
Virus ASK-a koji je ušao u Hrvatsku 2023. godine je vrlo agresivan, te je u dvije godine od njegove pojave zaraženo više od 4000 domaćih svinja. Žarište ASK-a je u Vukovarsko-srijemskoj županiji na području Spačve. Od njega ne ugibaju divlje svinje u Africi, a prenosi se vektorima. S druge strane, svinje u Europi, gdje je virus ASK-a ušao 2014. godine, odnosno Aziji gdje je prisutan od 2018., vrlo su osjetljive na razorni virus, koji je prouzrokovao štetu samo u Kini od 118 milijardi dolara.
Osim toga, došlo je i do poremećaja na tržištu svinjskim mesom, jer je ASK dosad zahvatio čak 68 država. Iz Afrike je ASK prvi put izašao još 1957. godine u Španjolsku gdje se zadržao punih 38 godina. Kako liječenja nema, a učinkovito cjepivo je tek u razvoju, najvažnije je suzbiti kontakt domaćih i divljih svinja, kod tradicionalnog uzgoja. Svijet je dosad od ASK-a izgubio 25 posto svinja i svinjskh proizvoda.
Virus ASK-a u šunki i kobasicama, ali i kukuruzu!
Govoreći o ASK-u u Hrvatskoj jučer, danas i sutra, prof. dr.sc. Lorena Jemeršić s Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu, kazala je da širenju bolesti pogoduje neodgovorno ponašanje ljudi, te je ASK zahvatio i Osječko-baranjsku županiju, gdje je pozitivno na ASK bilo 125 domaćih i 355 divljih svinja. Osim toga, virus ASK-a ostaje u šunki čak 400 dana, u kobasicama šest mjeseci, a zagađuje i kukuruz.
Od srpnja 2025. godine, rekla je da svjedočimo novom epizootijskom valu ASK-a u domaćim i divljim svinjama u Osječko-baranjskoj i sporadično i u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Dodatna značajka epizootije uočena je u njezinom širenju na velike farme svinja. Inkubacija bolesti iznosi 4 do 15 dana, a uginuće nastupa između 4 i 10 dana nakon infekcije.
U raspravi je naglašeno da nelegalni promet mesom, odnosno ilegalni sajmovi, dodatno otežavaju subijanje ASK-a. Uz to, ukazano je i na problem potplaćenosti hrvatskih veterinara, koji imaju plaću od 1600 eura, dok njihove kolege u Sloveniji imaju plaću od 2000 eura, odnosno 2900 eura u Austriji. Sve to uzrokuje da veliki broj veterinara, od njih 1200 u sustavu, od kojih se njih oko 600 bavi tzv. malom praksom, što znači da ih je sve manje na terenu, pati od kliničke depresije.
Ispaša na krškim kašnjacima pojačava rizik od bedrenice
Osobnosti dijagnostike bedrenice u Hrvatskoj 2025. godine, bila je tema koju je stručno obradio dr.sc. Gordan Kompes sa suradnicima iz Hrvatskog veterinarskog instituta, te je kazao da je bedrenički distrikt na ovim prostorima zabilježen još 1939. godine, na području tadašnje Savske Banovine. Bolest poznata i pod nazivom antraks se prvi put javlja, između naših velikih rijeka, još 1785. godine. Danas je to područje krških pašnjaka, gdje je bolest sporadična od 2014. godine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj, ali i u Lonjskom polju prije tri godine. Posljednji zabilježeni slučajevi, na 38 gospodarstva ove godine zabilježeni su u spomenute dvije jadranske županije.
Ipak, bedrenica je potvrđena početkom srpnja prošle godine i na području Vrlike, na obroncima Svilaje, gdje je došlo do povećanog uginuća goveda u slobodom uzgoju. U razdoblju od prve pojave bedrenice do 1. rujna, obrađeno je 169 uzoraka, od čega je 111 polučilo pozitivan rezultat od čega 100 goveda, dvije koze, sedam ovaca, jedno lane i jedan magarac.
Dr.sc. Iva Pem Novosel iz Hrvatskog zavoda za javno zdravsto (HZJZ) istaknula je da je bilo i 17 oboljelih ljudi od antraksa koji su bili izloženi djelovanju spora na zaraženom terenu gdje su životinje uginule. Sreća u nesreći da je za bedrenicu, koja je otkrivena 1867. godine, cjepivo otkriveno brzo, još 1877. godine, ali se ona i dalje sporadično pojavljuje iako je poznat uzrok bolesti.
Divlje svinje se dvostruko brže razmnožavaju
O kontroli populacije divljih svinja u Hrvatskoj, govorio je prof. dr. sc. Dean Konjević sa Zavoda za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju Veterinarskog fakulteta, koji je upozorio da divlje svinje danas, sve češće zbog promijene globalne klime, imaju čak 6 prasadi, a ne tri ili četiri kao ranije. Dodao je da je problem njihove kontrole, što se broj divljači u lovištu mora održavati, odnosno do 15 posto se može maknuti iz lovišta. Što se tiče brojnosti populacije, koja se procjenjuje, odstrel je realan pokazatelj njihove brojnosti, koja je još 2005. godine iznosila 9.827 grla, u 2008. godini čak 18.679 grla, a u 2023. – 50.030 grla.
Kako ne postoji organizirani otkupa mesa divljih svinja, vrijednog i 3000 eura po svinji, ono se sada prodaje u bescjenje, upozorio je Konjević.
Što se tiče bolesti plavoga jezika, kontrola i suzbijanje u EU započinje 90-ih godina, a sporadično se javlja i u Hrvatskoj. Cijepljenje je najučinkovitiji alat suzbijanja bolesti, kao i smanjenje gubitaka u proizvodnji te osiguranju sigurnog premještanja između država članica EU.
Predsjednik Organizacijskog odbora Simpozija akademik Josip Madić upozorio je da sve ove bolesti predstavljaju ugrozu nacionalne sigurnosti zemlje, ali i njezinog gospodarstva. Dodao je da su 2019. godine, kad je ASK bio na našim vratima, organizirali simpozij s međunarodnim predavačima, kako bi upozorili da se epidemija ASK-a ne može kontrolirati, ako ljudske aktivnosti doprinose njegovu širenju. Nadalje, zadnje tri godine bedrenica je prisutna u Dalmatinskoj Zagori, zaključio je Madić. Treba napomenuti da je nakon održavanja skupa, u javnost došla vijest da se kuga malih preživača proširila i u Hrvatskoj, a o toj zaraznoj bolesti više riječi bit će u idućim brojevima Gospodarskog lista.
foto: Marinko Petković
