U Krapinsko-zagorskoj županiji u mjestu Pregrada, Dalibor Šurbek uzgaja i brine o raznim životinjama. Prije su držali životinje više kao ljubimce i za vlastite potrebe, a kasnije su odlučili kupiti koze i ovce. S obzirom da su se odlučili na uzgoj specifičnih i dosta nepoznatih vrsta, otvorili su OPG kako bi mogli sudjelovati na natječajima, dobivati poticaje, upoznati ljude sa svojim ,,blagom” i prodavati proizvode.

-Naše gospodarstvo službeno postoji već šest godina. Prije toga smo držali koze i zečeve više za vlastite potrebe, a poznati smo i po neobičnim ,,kućnim” ljubimcima kao što su jeleni i srne, veprovi, američke patuljaste svinjice Minessota i perad, kaže Dalibor.

– Najviše poslova na gospodarstvu obavljamo moja majka i ja, no nekad u pomoć dođu moja partnerica Mateja i kći Laura te nećaci Filip i Dino. S obzirom na to da sam zaposlen i nekad nemam puno vremena, najviše poslova odrađuje majka Ivanka. Uhodani smo tim i ona odrađuje najviše skrb oko životinja, dok ja odrađujem fizički zahtjevnije poslove na farmi, započinje priču o svom gospodarstvu Dalibor.

Farma koza i ovaca

Na mjestu gdje je sada farma djed je imao domaće životnje, no nakon njegove smrti zemlju su prestali obrađivati i sve je zaraslo u šikaru. Istražujući kako najbolje riješiti taj problem, kupio je 5 koza. Koze jako vole brstiti šikare i nakon što su one na brijegu pobrstile sve što se dalo, ostajala je fina trava. Tako su se odlučili kupiti i nekoliko ovaca i polako su se proširivali. Počeli su s dva hektara svoje zemlje, a danas imaju u vlasništvu 8 hektara pašnjaka i 4 hektara livada za košnju i uzgoj 30 burskih koza i 50 romanovskih ovaca.

Za razliku od ratarstva, uzgoj romanovskih ovaca i burskih koza nije toliko podložan vremenskim neprilikama. Vremenske neprilike više utječu na cijenu žitarica koje kupuju od lokalnih OPG-ova. Uspoređujući štete nastale propadanjem golemih nasada žitarica i štete na farmi koju je uzrokovalo olujno nevrijeme, imaju puno više sreće.

Prirodan uzgoj životinja

– Životinje uzgajamo isključivo za reprodukciju, prodajemo podmladak i rasplodne jariće i ovnića te organsko gnojivo koje plasiramo po cijeloj Hrvatskoj i jednom dijelu Slovenije. Korisnik sam poticaja, no ne oslanjam se puno na njih. U svakom slučaju, dobro dođu kad se na farmi odvijaju neke nepredviđene situacije, nastavlja Dalibor.

Nemaju ugovore za otkup jer imaju prirodan uzgoj životinja. To znači da su koze i ovce najvećim dijelom na pašnjacima, a stajski je uzgoj samo zimi. Nema tova životinja, pazi se na odvajanje muških i ženskih da ne dođe do miješanja među srodnicima, rasplodnjaci se odvajaju od ženki na određeno vrijeme da se oporave, skrbe za mladunčad, svaka ovca i koza ima boks, u tzv. rodilištu i odvaja se nekoliko dana pred okot kako bi okot bio u kontoliranim uvjetima. Uz sve to, teško je zadovoljiti kvotu od 25-30 janjaca u mjesec dana, što se najčešće traži.

Poljoprivreda nije hobi

Užurbani način života, visoki životni standard i napredak tehnologije stvorile su atmosferu da je poljoprivreda zastarjeli način života i kao takav nije više prihvaćen u društvu. Kad pogledate cijenu samo osnovne mehanizacije za jedno poljoprivredno gospodarstvo, naravno da to nije privlačno. U prilog ne ide ni uvoz i trgovački centri koji ruše cijene proizvoda, to što nemate radno vrijeme i ono ne poznaje blagdane, nedjelje i slično.

Kad malo bolje pogledate, vidite da se više ni obični povrtnjaci i voćnjaci ne obrađuju. Ima tu puno faktora, nisam ni sam siguran bi li mladima preporučio poljoprivredu kao način života jer vas u ostvarenju uspješnog gospodarstva može zaustaviti i neka, na izgled bezazlena stavka u ugovoru ili natječaju. Nije se dogodilo jednom da su mi ukinuli poticaj na pašnjak jer sam ostavio neko drvo da životnjama na paši daje prijeko potreban hlad.

Svakako bi prvo trebalo malo manje govoriti o poticajima za mlade poljoprivrednike i raditi više na tome da se to uskladi s realnim potrebama našeg tržišta. Poljoprivreda nije hobi, to je ozbiljan način života, a nitko ga tako ne prezentira. Ne očekujte čuda i budite spremni na sve. Ako imate volje, skupljajte znanja, a stojim na raspolaganju onima koji kreću u uzgoj, a nisu najbolje upoznati s vrstama koje uzgajamo, savjetuje Dalibor.

Nadaju se najboljem

-Reklamiramo se putem facebook stranice Uzgoj burskih koza i romanovskih ovaca na koju stavljamo obavijesti i fotografije s farme. Rijetko tko ostane ravnodušan na fotografije fotogeničnih burskih koza, a i crna vuna romanovske ovce je ljudima jako privlačna. Radimo na tome da ljudi vide obiteljsku atmosferu i sklad prirode i čovjeka, smatramo da je to dovoljna promocija, kaže Dalibor.

Dosad nisu imali sreće s natječajima, uvijek je gospodarstvo bilo preveliko za malo poduzeće, a ni blizu konkurentnosti velikim poduzećima. Ove godine će se javiti na natječaj ,,Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” i nadaju se najboljem, što im i mi želimo.

burske koze i romanovska ovce
Ispaša

Prethodni članakČoko – juice kocke
Sljedeći članakŠkolski medni dan i u 2021. godini
Renata Dragović, mag.ing.agr.
Posjeduje višegodišnje iskustvo u ekološkoj poljoprivredi, upravljanje kvalitetom, EU standardi, certifikacija i kontrola ekoloških proizvođača. Završila je Poljoprivredni fakultet, prije toga Gimnaziju „Braća Ribar“, smjer biologija, kemija, fizika. Živi i radi u Osijeku. Tijekom karijere radila je više vrsta poslova; marketing, tehnolog, savjetnica za ekološku poljoprivredu, voditeljica Službe za certifikaciju u nadzornim tijelima, kontrolorka ekološke proizvodnje i upravitelj kvalitetom. Radi na EU projektima. Radi u novinarstvu i piše kao vanjski suradnik. Poklonik je zdravog načina življenja. Volontira u Udruzi žena „Plodovi Panonije“.