Saborski Odbor za poljoprivredu krajem prošle godine održao je tematsku sjednicu o problematici obavljanja poslova javnih ovlasti u veterinarstvu u odnosu na epidemiološku situaciju u okruženju te pojavi ptičje gripe među domaćom peradi, a povodom različitih stavova Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske veterinarske komore (HVK) vezane uz potrebe i funkcioniranje Nacionalne veterinarske službe.
Uvodno je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu, istaknula kako je sjednica sazvana s ciljem rasprave o trenutnom stanju, kapacitetima i planovima razvoja veterinarske djelatnosti te potrebi osiguranja jednako učinkovite dostupnosti i provedbe veterinarske djelatnosti na cijelom području Hrvatske te o aktivnostima koje se provode vezano uz pojavu ptičje gripe u Hrvatskoj.
HVK traži smanjenje PDV-a na lijekove i usluge
Predsjednik Hrvatske veterinarske komore (HVK), Ivan Zemljak rekao je kako u Hrvatskoj postoje relativno velika područja koja nisu pokrivena veterinarskom službom. U prvom redu u južnoj Dalmaciji na području Dubrovačko-neretvanske županije. To narušava organiziranost i funkcioniranje nacionalne veterinarske službe. Dodao je da je zato potrebno žurno revidirati postojeći sustav obavljanja javnih ovlasti u veterinarstvu. Uključujući financiranje službe i službenih kontrola hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje.
Prema Zemljakovim riječima, dodatnu potporu potrebno je pružiti kroz smanjenje stope PDV-a na veterinarske lijekove i veterinarsko medicinske proizvode s 25 % na 5 % i smanjenje stope PDV-a na veterinarske usluge sa 25 % na 13 %, ali i izmjenu postojećeg zakonodavnog okvira koji regulira obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Rekao je kako smanjeni prihodi veterinarske djelatnosti rezultiraju primanjima veterinarskih djelatnika. Ona su niža od hrvatskog prosjeka, pa i zatvaranjem veterinarskih ambulanti na ruralnim područjima.
-Kako se stavovi Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske poljoprivredne komore u bitnome razlikuju, nužno je ojačati međusobnu komunikaciju. Sve kako bi se, između ostaloga i osiguranjem financijskih sredstava, poboljšao status veterinarske struke. Ona nikada nije bila na nižim granama, rekao je član Odbora, Ljubomir Kolarek, koji je i veterinar po struci. On drži da je potrebno razmišljati i o mogućnosti financiranja veterinarskih pregleda poljoprivrednih gospodarstava iz Državnog proračuna, a koji su ukinuti.
Visoke cijene veterinarskih usluga
Petir je kazala da je RH stekla status zemlje slobodne od pojedinih bolesti životinja što je dobro. Našim proizvođačima osigurava konkurentske prednosti vezane uz međunarodni promet, a nama pruža određenu razinu sigurnosti. Rekla je kako se poljoprivrednici pritužuju na visinu cijene veterinarskih usluga. Pitala je postoji li prostor za smanjenje njihovih cijena.
Ivan Zemljak, predsjednik HVK-a je podsjetio kako veterinarska struka, za razliku od drugih gospodarskih djelatnosti, nije mogla ostvariti prava na potporu tijekom COVID krize. Osim toga, ista je pogođena teškom situacijom na velikim stočarskim farmama uslijed njihove tržišne krize. On je istaknuo da je u 2020. godini na veterinarske usluge u Hrvatskoj potrošeno 700 milijuna kuna. Od toga se 140 mil. kn odnosi na veterinarske lijekove te drži da bi smanjenje PDV-a na iste, bio doprinos oporavku domaćeg stočarstva.
–U tijeku su konzultacije između Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva. Sve kako bi se veterinarskim djelatnicima olakšalo sudjelovanje u poslovima dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, rekla je Tatjana Karačić, ravnateljica Uprave za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede.
Broj veterinarskih djelatnika na terenu je konstantan. Nije bilo značajnijih smanjenja u posljednjih šest godina, a financiranje njihovog rada u granicama je raspoloživih mogućnosti. Ministarstvo je zaprimilo financijsku analizu opravdanosti smanjenja PDV-a na veterinarske usluge i veterinarsko medicinske proizvode. Ista je u razmatranju kao i mjera kojom bi se ponovno uvelo financiranje veterinarskih pregleda poljoprivrednih gospodarstava. Istih 30 posto ne udovoljavaja biosigurnosnim mjerama. Sreća u nesreći je da imaju mali broj svinja na gospodarstvima, zaključila je Karačić.
