Bolesti i smrtnost mladunčadi predstavljaju jedan od najvećih ekonomskih gubitaka u stočarstvu, pa tako i u malih preživača. Tamo je taj gubitak izraženiji jer su ostali troškovi uzgoja niži u odnosu na neke druge vrste domaćih životinja. Perinatalna smrtnost mladunčadi malih preživača ovisi o higijenskim uvjetima, načinu držanja i menadžmentu.

Stopa smrtnosti varira u stadima od 9 do 35 % (u prosjeku 15-25 % bez obzira na način uzgoja). Većina otpada na nezarazne bolesti. Zabilježeno je da 75 % uginuća janjadi i jaradi do odbića nastane u prva tri dana života. Fetalne bolesti uključuju bolesti i gubitke fetusa ili plod(ov)a nastale tijekom života u maternici uslijed upale maternice ili/i posteljice, pobačaja i rane embrionalne smrtnosti s resorpcijom.

Uginuća tijekom porođaja su posljedica uporabe grube sile.. Ona dovodi do izravnog oštećenja tkiva, intrakranijalnog krvarenja, rupture vratne kralježnice ili prekida cirkulacije između majke i ploda s posljedičnom fetalnom hipoksemijom i hipoksijom, cerebralnom anoksijom te oštećenjem kosti i mekih tkiva. Mladunčad s intrakranijalnim krvarenjima pokazuje znakove smanjenog životnog vigora i nezainteresiranosti za okolinu i sisanje, i do 7 dana po porođaju što je posljedica hipoksije i oštećenja mozga.

Kod prolongiranih porođaja dolazi najčešće do edema ili otečenja glave i jezika što uzrokuje poteškoće u sisanju. Postnatalne bolesti su bolesti nastale poslije porođaja. Dijele se u tri skupine: rane postnatalne bolesti (nastale unutar 48 h po porođaju); prolongirane postnatalne bolesti (nastale 2-7 dana po porođaju); kasne postnatalne bolesti (nastale 1-4 tjedna po porođaju). Većina bolesti u ranom postnatalnom razdoblju je nezarazne naravi. Uginuća nastanu zbog gladovanja, pothlađivanja (hipotermije) i neprihvaćanja mladunčadi od majke. Od zaraznih bolesti pojavljuju se one kod kojih je infekcija nastupila intrauterino ili one s vrlo kratkom inkubacijom pa se prvi znakovi zamijete kasnije.

Najčešći uzroci uginuća su kompleks hipotermija-hipoglikemija-gladovanje na kojeg otpada 65 % svih uginuća u prvim danima života. Kompleks gladovanja može nastati zbog loših vremenskih uvjeta, nedovoljnih zaliha energije, problema u termoregulaciji, zakašnjele laktogeneze, nedovoljnog snabdijevanja kolostrumom, neprikladnog ponašanja majke i/ili mladunčadi, suparništva između mladunčadi kod multipara te zbog povreda sisa.

Prvih nekoliko sati poslije porođaja je kritično za preživljavanje mladunčadi. U prvih 15 minuta života tjelesna temperatura padne za 1-2 °C ispod one u maternici, koja je oko 39 °C. Janjad mora 15 puta povećati proizvodnju topline od prenatalne razine da bi kompenzirala gubitak topline. Smeđe masno tkivo predstavlja glavni izvor energije, a izgrađuje samo 2 – 4,5 % tjelesne težine janjeta.

Hladniji vanjski uvjeti ubrzavaju metabolizam kako bi se uspostavila homeotermija i nadoknadio gubitak topline. Nepovoljno na preživljavanje utječe brzina strujanja zraka (npr. vjetar ili propuh), povišena relativna vlažnost zraka i količina plodnih tekućina koja isparava s tijela mladunčeta. Visok mortalitet mladunčadi zamijećen je za vrijeme ili ukratko nakon loših vremenskih uvjeta, a posljedica je hipoglikemije. Naime, potroše se ugljikohidrati koji su glavni ograničavajući čimbenik koliko dugo mladunče može živjeti, a da ne sisa.

Mladunčad malih preživača rođena je s malom količinom zaliha energije. Zato je potrebno da što prije nađu sisu i posišu mljezivo. Većina mladunčadi sisa u roku od 2 sata nakon porođaja. Međutim, postoje razlike kod različitih pasmina. Kako će brzo mladunčad ustati, pronaći sisu i sisati prvi put poslije porođaja ovisi o životnom vigoru, porođajnoj težini, spolu i veličini legla. Brže pronađu sisu jedinci, odnosno teža mladunčad te kod većeg broja plodova, ženska mladunčad.

Mljezivo je jedinstveni izvor hrane za mladunčad. Njegova nedovoljna količina predstavlja presudni čimbenik za preživljavanje. Osim hrane, mljezivo ima ulogu u prijenosu protutijela majke na mladunčad (pasivna imunost) osiguravajući im zaštitu, dok se ne razvije njihov vlastiti imunološki obrambeni sustav. Resorpcija imunoglobulina moguća je u prva 24 sata nakon porođaja. Svako mladunče koje nije posisalo dovoljnu količinu imunoglobulina, podložno je raznim infekcijama.

Što utječe na preživljavanje mladunčadi?

Na preživljavanje mladunčadi malih preživača utječu:

  • brzina uspostave termoregulacije i homeotermije,
  • majčinski instinkt i prepoznavanje,
  • brzina ustajanja, brzina traženja sisa i sisanje,
  • klimatski uvjeti, tj. uvjeti okoliša za vrijeme i poslije porođaja,
  • količina i kakvoća mljeziva te njegova dostupnost,
  • porođajna masa mladunčadi i veličina legla.

Lizanje mladunčadi od strane majke u prvim satima života suši, čisti i potiče mladunčad. Presudno je za uspostavu odnosa majka-mladunče te za kasnije međusobno prepoznavanje. Za vrijeme kad ližu mladunčad, ovca i koza proizvode sličnu vokalizaciju. To je niskofrekventno blejanje ili meketanje (komunikacija na blizinu) koje zvuči kao klopot (isprekidani zvukovi istog tonaliteta). Visokofrekventno blejanje ili meketanje služi za komunikaciju s mladunčadi na daljinu.

Neposredno prije porođaja ovce i koze prihvaćaju tuđe mladunce, pogotovo one novorođene. Ženke koje se tijekom porođaja ne uznemiravaju, prepoznaju mladunče i stvore odnos već nakon nekoliko minuta (do najviše 2-3 sata) poslije porođaja. Ako se mladunčad od majke pri porođaju ukloni, majčinsko prepoznavanje blijedi. Ako su odvojeni više od 4 -12 sati, majka ih više ne prepoznaje kao svoje i ne uspostavlja odnos.

Razdoblje poslije porođaja kad su ovce i koze sposobne za prihvaćanje mladunčadi traje različito. Dokazano je da kod koza traje kraće nego u ovaca, a kod mladih i neiskusnih ovaca i koza, dulje nego u starijih jedinki. Prepoznavanje od strane majke izostane ako je majka prerano napustila mjesto porođaja. To se često događa kod merino ovaca. Čimbenici koji utječu na prerani odlazak majke s mjesta porođaja su: temperament, nervoza, uznemiravanje od strane ljudi i životinja, žeđ i glad, loše tjelesno stanje te kod primipara (prvorotki) predugi, teški porođaj i neiskustvo.

uginuća janjadi i jaradi
Prepoznavanje od strane majke izostane ako je prerano napustila mjesto porođaja

Koje su postnatalne bolesti?

U prolongirane postnatalne bolesti, koje mogu nastati u razdoblju od 2 do 7 dana po porođaju, ubrajaju se: kolibaciloza, virusne infekcije crijeva (rotavirusi i koronavirusi), dizenterija, septikemija i upala zglobova, itd. Ove bolesti su posljedica hipoglobulinemije nastale zbog gladovanja, nedostatne količine mljeziva ili/i nepravovremenog konzumiranja mljeziva, loših mikroklimatskih i higijenskih uvjeta.

Mikroorganizmi iz okoliša ubrzo nakon porođaja koloniziraju probavni trakt. Među njima su često i potencijalno patogeni sojevi E. coli i Clostridium perfringens, uzrokujući proljev, nerijetko i smrt. Uzročnici septikemije mladunčadi malih preživača u prvom tjednu života su najčešće: E. coli, T. pyogenes, streptokoki, stafilokoki te mnoge druge bakterije. One uzrokuju artritis, meningitis, endokarditis, pneumoniju i dr. Ulazna vrata su pupčana vrpca mladunčadi. Smrt može naglo nastupiti bez prethodnih simptoma. Neke infekcije mogu nastati i za vrijeme intrauterinog života. Ovisno o tome koji su organski sustavi zahvaćeni, tako će se očitovati i klinička slika. Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, laboratorijskih nalaza, serološke pretrage, izolacije uzročnika ili post mortem patoanatomski i patohistološki.

Liječenje

Terapija se određuje prema rezultatima antibiograma (ako je moguće), a liječenje je uz parenteralnu aplikaciju antibiotika širokog spektra s potpornom terapijom.

Preventivne mjere: osigurati poseban prostor za porođaj, poboljšati higijenske uvjete, uništavati uzročnika u okolišu (čišćenje i dezinfekcija), pojačati nespecifičnu otpornost (npr. imunomodulatori) i provesti zaštitna cijepljenja majke.

U razdoblju od 1-4 tjedna po porođaju nastavljaju se kasne postnatalne bolesti. Među njima prevladavaju septikemija, bolesti crijeva i dišnog sustava, ali i upale zglobova, pupka, moždanih ovojnica i dr. Uz brojne specifične patogene mikroorganizme, nalazi se i mnoštvo uvjetno patogenih. Oni uzrokuju neonatalne infekcije novorođenčadi i velike gubitke u pojedinim uzgojima ovaca i koza. Najčešći uzročnici su piogene bakterije (Streptoccocus sp., Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa itd.), dizenterija janjadi i jaradi (Clostidium perfringens tip B), enterotoksemija (Clostidium perfringens tip C i D), septikemija (E. coli, L. monocytogenes itd.), kolibaciloza i koliseptikemija janjadi (E. coli), “vodenasta usta” – koliendotoksemija-ETEC, bolesti pupka.

Najčešći uzročnici proljeva u novorođene mladunčadi su rotavirusi, koronavirusi, E. coli, Clostridium perfringens i kokcidije, dok Salmonella spp. i neki endoparaziti mogu prouzročiti proljev u svih dobnih skupina. Kolibaciloza janjadi i jaradi je septikemijska, perakutna bolest. Najprimljivija je mladunčad u dobi od 1-2 dana života kad ih se nalazi mrtve bez prethodnih znakova bolesti. Također i janjad u dobi 3-8 tjedana.

U akutno bolesnih životinja dolazi do kolapsa, ponekad se pojave znakovi akutnog meningitisa, ukočen hod, ležanje i preosjetljivost. Enterotoksogeni se sojevi (ETEC) mogu izdvojiti iz približno 35 % janjadi s proljevom, ali se može izdvojiti i iz krvi (septikemija). Septikemijska kolibaciloza nastaje u svih vrsta životinja, ali se ne javlja u mladunčadi koja imaju normalnu razinu serumskih imunoglobulina.

Dizenterija janjadi je bolest janjadi u dobi najčešće 1-4 dana i do 3 tjedna koju uzorokuje C. perfringens tip B. Karakteriziraju je dizenterija (specifični proljev, često s primjesama krvi), abdominalna bol i uzastopno blejanje, protezanje i ogledavanje na trbuh. Pobol u stadima u kojima se javlja dizenterija u janjadi iznosi 20-30 %, a pomor 100 %. Enterotoksemija koza i ovaca prouzročena s C. perfringens tip C je epizootija. Ona zahvaća 15-20 % stada s pomorom od 100 %. Ako oboli jarad i janjad onda je to u prva 4 dana života. Bolest se može pojaviti već i 12 sati nakon porođaja.

uginuća janjadi i jaradi
Kozlić

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje