Mlijeko je namirnica koju svakodnevno konzumiramo i možemo je naći u hladnjacima gotovo svakog kućanstva u Hrvatskoj. Iako je najčešća konzumacija kravljeg mlijeka, sve češće u trgovinama možemo naći i ostale vrste mlijeka, kao što su ovčje i/ili kozje. Osim navedenih vrsta mlijeka, na tržištu postoje i kobilje i bivolje mlijeko te mlijeko magarice koje ima povoljan utjecaj na zdravlje potrošača.
Na tržištu se, osim mlijeka, može naći i velik broj mliječnih proizvoda kao što su sir, jogurt, vrhnje, kefir te ostali fermentirani mliječni proizvodi. Kao i mlijeko, mliječni proizvodi su bogati vitaminima i mineralima. Određeni proizvodi, poput probiotika, sadrže bakterije koje su nužno potrebne za zdravlje i normalno funkcioniranje organizma i probavnog sustava.
Broj životinja u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko godina prisutno smanjenje broja krava, a samim time i količine proizvedenog mlijeka. Broj ovaca i koza se također smanjuje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2022. godine je u Hrvatskoj bilo oko 79.000 muznih krava. To je 23.000 manje nego 2021. godine. Uspoređujući broj krava od 2013. do 2022. godine, vidi se kako je trend smanjenja broja muznih krava već dugo prisutan. Međutim najznačajniji pad je vidljiv upravo 2022. u odnosu na 2021. godinu.
Osim smanjenja broja muznih krava, dolazi i do smanjenja broja drugih životinja, pa tako i muznih koza i ovaca. U 2022. godini broj ovaca je manji za otprilike 8 % u odnosu na 2021.. Broj koza manji je za otprilike 5 %.
Tablica 1. Broj muznih krava u Hrvatskoj od 2013. do 2022.
Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je svake godine sve manje proizvođača mlijeka. Samim time su i sve manje količine otkupljenog mlijeka od strane mljekara. U posljednje vrijeme sve veći broj malih poljoprivrednih gospodarstava odustaje od proizvodnje mlijeka i držanja muznih krava zahvaljujući niskim otkupnim cijenama mlijeka. Unatoč tome, svake godine se povećavaju količine proizvedenih svježih proizvoda poput mlijeka za piće, vrhnja, fermentiranih proizvoda itd. Razlog tome je porast količina uvezenog mlijeka. Tako je primjerice 2021. otkupljeno oko 428 tisuća litara mlijeka, a uvezeno oko 145 tisuća litara. 2022. godine je otkupljeno oko 405 tisuća litara, a uvezeno oko 176 tisuća litara kravljeg mlijeka.
Konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj
Mlijeko i mliječni proizvodi su sve traženiji na tržištu. Upravo zahvaljujući tome, porast proizvodnje tih proizvoda bio je nužan kako bi se zadovoljila potražnja potrošaća. Budući da je dokazano kako mlijeko ima pozitivan učinak na zdravlje potrošača, u posljednje vrijeme se teži povećanju konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda, posebice od strane djece.
S obzirom na to da je mlijeko bogato kalcijem, njegova konzumacija je nužna kod djece u razvoju kako bi se kosti normalno razvijale. Prema istraživanju prehrambenih navika koje je provela Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, više od dvije trećine djece u Hrvatskoj svakodnevno konzumira mlijeko i to u prosjeku jednu šalicu dnevno. Osim mlijeka, najčešće konzumiraju mlijeko s okusom, primjerice čokoladno mlijeko, a ponekad i voćne jogurte.
Odrasli potrošači uz mlijeko najčešće konzumiraju sir, maslac te fermentirana mlijeka poput jogurta, probiotika i kefira. Velik je broj potrošača koji konzumiraju proizvode sa smanjenim udjelom mliječne masti, smatrajući kako su ti proizvodi „zdraviji“ u odnosu na punomasne proizvede. Također, u posljednje vrijeme se pojavio trend konzumacije biljnih napitaka kao zamjene za mlijeko. Tako određen broj potrošača poseže za navedenim proizvodima, pritom izbjegavajući mlijeko i mliječne proizvode.
Uspoređujući rezultate Državnog zavoda za statistiku, možemo vidjeti kako je potražnja za mliječnim proizvodima prisutna na tržištu te će porastom broja stanovništva i sama potražnja rasti. Nažalost, broj malih poljoprivrednih gospodarstava je sve manji i pretpostavka je da će se taj pad nastaviti i dalje. Proizvodnja mlijeka postaje neprofitabilna. Tako je sve veći broj OPG-ova koji se ili u potpunosti prestaje baviti uzgojem krava, ili pak prelazi na sustav držanja krava-tele. U tom sustavu je umjesto mlijeka, glavni produkt upravo tele.
Iako budućnost mljekarstva u Hrvatskoj ne izgleda obećavajuće, ipak postoje poljoprivredna gospodarstva koja se i dalje bave proizvodnjom mlijeka. Također se otvaraju i mini sirane u kojima sirari proizvode tradicionalne mliječne proizvode, poput svježeg sira i vrhnja. Osim toga, postoje i mljekomati na kojima potrošači mogu kupiti svježe mlijeko izravno s farme, bez da je prošlo proces prerade. Iz navedenog možemo zaključiti kako ipak postoji određen broj gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka iz ljubavi. Proizvodnja mlijeka iziskuje poseban način života.
