Posljednje dvije godine, koje su obilježile pandemija i potresi u Zagrebu i Banovini, premalo je dobrih vijesti. Stoga je pravo zadovoljstvo vidjeti dobročinitelje kako pomažu poljoprivrednicima. Nada u bolje sutra na Banovini i dalje postoji jer se vidi svjetlo na kraju tunela.
U ovom slučaju vidi se svjetlo u tunelu ili nadstrešnici za čuvanje bala sijena. Tunel može poslužiti i za zaklon stoke i poljoprivredne mehanizacije. Taj otvoreni objekt donacija je Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme OPG-u Ljubice Gregurić iz Roviške pored Gline.
Obitelj Gregurić kupila je ovo imanje 2002.g i doselila iz obližnje Gline te su se počeli baviti stočarstvom. Najprije s dvije krave, pa iz godine u godinu do ukupno 55 muznih krava čije su mlijeko isporučivali Vindiji. No, nakon iznenadne smrti supruga, Ljubica (48) je preuzela poljoprivredno gospodarstvo, uz pomoć sina Josipa (22) i kćeri Marije (24) te su prešli na uzgoj u sustavu krava-tele i trenutno imaju 30 grla. Nakon potresa ostali su bez primjerenog spremišta za sijeno. Zato im ova donacija vrijedna oko 100 000 kn mnogo znači kako bi njihova stoka imala osiguranu hranu i tijekom zime.
Svaka pomoć je dobrodošla
Franjo Dominković, dopredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme, ispričao nam je kako je došlo do ove donacije.
–U udruzi su 24 člana, tvrtke koje prodaju poljoprivrednu mehanizaciju. Svatko je u ovom kraju imao nekog kupca i pomagali smo nama poznatim stradalnicima u ovom području čim se dogodio potres.
–Odlučili smo i kao udruga pomoći nekom OPG-u. Uz sugestiju državnog tajnika Tugomira Majdaka, koji je član Stožera za obnovu, ideja je bila da pomognemo OPG-u Ljubice Gregurić, koju nitko od nas prije nije znao. Išli smo s ovim tunelom, nadstrešnicom, što nitko iz Udruge ne radi. Tako smo od domaćeg proizvođača iz Slavonskog Broda naručili ovaj tunel i sve je izvedeno prema planu i izvrsno izgleda.
–Prvi put smo sad ovdje na OPG Gregurić. Drago nam je što smo mogli pomoći i što je i gospođa Ljubica zadovoljna. Ovo nam je podstrek da i dalje kao udruga poduzimamo slične akcije. Daj Bože da to bude za razvoj poljoprivrede, a ne zbog nepogoda. Svakako će udruga i dalje pomagati obiteljskim gospodarstvima, najavio je Dominković.
Član udruge Željko Grbavac također je došao posjetiti OPG Gregurić.
–Kad smo došli na OPG gospođe Gregurić, koju smo tek sad upoznali i kad smo vidjeli koliko njoj i obitelji znači ova pomoć, naravno da prorade emocije. Kad se već ovo zlo s potresom dogodilo, odlučili smo konkretno pomoći. Nadamo se da će ovo biti poticaj i drugima da se uključe i pomognu koliko mogu.
–Ovo je objekt koji će ovom OPG-u biti od koristi da se i dalje bave poljoprivredom, da ne odustanu. Sav trud preko ljeta je uzaludan, ako nemaju kud sa sjenažom kako bi prehranili stoku preko zime. Ponosan sam što sam mogao sudjelovati u ovoj donaciji i lijepo je učiniti dobru stvar. Ne daj Bože da treba ponovo, opet bi se ujedinili i pomogli, istaknuo je Grbavac.
Vidljivo ganuta Ljubica Gregurić stalno je isticala koliko im ova pomoć znači.
–Da sam očekivala i planirala, ne bi moglo biti bolje. Osjećaj je super i zaista smo zahvalni svima. Prije svega Udruzi iz koje nikoga nisam poznavala i državnom tajniku Tugomiru Majdaku. Prije potresa smo sijeno spremali u drvene štagljeve. Oni su se zbog potresa urušili, pa smo bale pokrivali najlonom. Zbog vjetra to nismo mogli sačuvati. Ovaj tunel nam je idealno rješenje za čuvanje bala i stočne hrane. Ovo nam daje snagu i želju da se i dalje bavimo poljoprivredom. Odlučili smo ostaviti podmladak i povećati stado, optimistična je Ljubica.
Budućnost u poljoprivredi
Sin Josip vidi svoju budućnost u poljoprivredi.
–Mi uvijek gledamo pozitivno i koliko god bilo teško, uvijek se nekako gura. Ovaj kraj stvarno ima potencijala, ali ne može se bez rada i preko noći steći neko bogatstvo. Mnogi su nerealni i postave si ciljeve koje ne mogu ispuniti pa odustanu. Poljoprivredno imanje se stvara generacijama i godinama da bi uspjelo. Moraš voljeti zemlju, stoku i ovaj posao, a ne samo tražiti poticaje. Treba naporno raditi i ne odustati da bi se nešto stvorilo.
–Ovdje radimo 17 godina i sad smo u fazi da imamo potrebnu mehanizaciju, stoku i 30 hektara zemlje koju obrađujemo. Potres nam je napravio veliku materijalnu štetu, porušio objekte, a ostavilo je traga i na životinjama. Bilo je dosta pobačaja i prvu godinu imali smo svega 4-5 teljenja. Ali oporavili smo se i imamo planove za daljni razvoj. Javit ćemo se i na natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, a i na natječaje iz Mjere 6 Programa ruralnog razvoja.
Pun je planova mladi Josip, koji će jednog dana preuzeti OPG od majke i nastaviti graditi i stvarati novu vrijednost.
No, na Banovini se ne obnavljaju OPG-i samo donacijama koje u znatnoj mjeri koordinira i Stožer za obnovu i upućuje pomoć tamo gdje je najpotrebnije, kao u slučaju OPG-a Gregurić. Svaki tjedan državni tajnik Tugomir Majdak obilazi OPG-e na Banovini. Cijeli je kraj postao veliko gradilište, pa budno prati kako teku radovi na obnovi obiteljskih gospodarstava.
Obnova poljoprivredne proizvodnje
Državni tajnik Majdak sudjelovao je i u koordinaciji donacije na OPG-u Ljubice Gregurić koju je također obišao. Tom prilikom postavili smo nekoliko pitanja o tijeku obnove na Banovini.
- Prošlo je više od 500 dana od razornih potresa na Banovini. Što je Ministarstvo poljoprivrede poduzelo da se obnovi poljoprivredna proizvodnja u stradalim ruralnim krajevima?
–Djelatnici ministarstva od prvog dana nakon potresa aktivno djeluju na Banovini. U prvim tjednima nakon potresa isplaćena su, uz najavljenih 35 milijuna kuna izravnih plaćanja, i sredstva koja se odnose na područja s prirodnim ograničenjima i na mjere koje obuhvaćaju plaćanja za tradicijske i izvorne pasmine, ukupno 94 milijuna kuna.
–Osim poljoprivrednicima, financijska sredstva su usmjerena i prema drvoprerađivačkom sektoru na Banovini. Izdvojena su i sredstva za preventivna cijepljenja od strane veterinarskih službi. Objavljena su tri pojednostavljena i ubrzana natječaja iz Programa ruralnog razvoja za obnovu poljoprivrednog potencijala nakon potresa. Stavljeno je na raspolaganje ukupno 240 milijuna kuna.
–U prvom natječaju odobreno je 55 projekata ukupne vrijednosti 13.572.810,20 HRK. U drugom natječaju ugovoreno je daljnjih 48 projekata u iznosu od 14.374.599,26 HRK. U trećem natječaju od ukupno 106 prijava njih 29 je odobreno, a 39 u postupku obrade koju će Agencija uskoro zaključiti. Planiramo otvoriti i 4. natječaj za obnovu poljoprivrednog potencijala nakon potresa, kao i natječaje iz Mjere 6 Programa ruralnog razvoja – za mlade i male poljoprivrednike županije stradale u potresu.
–Također, djelatnici Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) su kontaktirali ukupno oko 4.575 PG-a. Pri tome je s njih više od dvije tisuće ostvaren i neposredni kontakt obilaskom gospodarstava. Izmješteni su uredi Ministarstva u Petrinju i Glinu. Osigurana su i vođena skladišta stočne hrane putem kojih je dodijeljeno više od 3.100 tona iste poljoprivrednicima u potrebi, 13.681 pojedinačnih izdavanja hrane koja se dijelila za potrebe 2200 različitih PG-ova, kao i premještaj stoke na druge lokacije za 306 grla, između ostalog.
–Kao prva gospodarska zgrada nakon potresa na Banovini, a čiju izgradnju sam inicirao uz pomoć struke i brojnih donatora, novi reprocentar u svinjogojstvu koji je od prošle godine u funkciji u Novom Selu Glinskom označio je početak obnove i revitalizacije stočarstva na Banovini. Danas, uz ovaj novoizgrađeni objekt za skladištenje stočne hrane i poljoprivredne opreme na OPG-u Ljubica Gregurić u Roviškoj pokraj Gline, obišao sam i poljoprivredno gospodarstvo čija je obnova financirana kroz operaciju 5.2.1. kako bi se na licu mjesta uvjerio o napretku radova izgradnje i opremanja.
–Cilj je nadalje stvoriti pretpostavke za aktivaciju proizvođačke organizacije u sektoru svinjogojstva na području županije. Zatim i pozicionirati lokalne proizvode na tržištu.
–Nedavno smo u Petrinji okupili lokalne OPG-ove kako bi ih potaknuli na zaštitu EU oznakama kvalitete dva suhomesnata proizvoda koji imaju tradiciju proizvodnje na ovom području. To su Banijska/Banska kobasica i Sisačka češnjovka. U sklopu Akcijskog plana Ministarstvo poljoprivrede izdvojit će 150 tisuća kuna za postupak EU zaštite oba proizvoda.
- Vi ste i osobno u posebnom stožeru za obnovu potresom pogođenih područja. Skoro ste u svakodnevnom kontaktu s poljoprivrednicima iz Banovine. Koja su njihova očekivanja i potrebe? Što vam govore?
–Potrebe na terenu su brojne. Od početka su to bili problemi smještaja koji se uz podršku Središnjeg ureda za stambeno zbrinjavanje rješavaju. Također, komunalni i ostali infrastrukturni problemi obilježavaju situaciju na Banovini, kao i problemi vezani za naš resor. U početku su to bili osiguranje stočne hrane, osiguranje transporta za izmještanje i povrat stoke, otkup poljoprivrednih proizvoda, veterinarske usluge i dr.
–Nastojao sam kao član Stožera i predstavnik Ministarstva poljoprivrede odmah rješavati uočene probleme te su brojni izazovi uspješno savladani. Svjedoče to i podaci o brojčanom stanju stoke na ovoj županiji koji su stabilni, a u pojedinim kategorijama i veći nego u prosincu 2020. godine.
–Tijekom 2021. godine poljoprivrednici Banovine, iz opravdanih razloga, nisu zasijali poljoprivredne površine kao što je to bio slučaj proteklih godina, stoga sam inicirao odobravanje i provedbu programa za Sisačko-moslavačku županije kao gospodarsku i demografsku mjeru oživljavanja ratarske proizvodnje u okviru koje će Agencija za plaćanja isplatiti poljoprivrednicima financijsku potporu za proljetnu sjetvu.
–Problemi tržišta i udruživanja trenutno su najveća potreba lokalnih OPG-ova koji se dodatno povećavaju novonastalim situacijama po pitanju Covid-19 krize, globalne inflacije i uvjeta nakon i tijekom ruske agresije na Ukrajinu koje utječu na rentabilnost ovdašnjih poljoprivrednika.
–Potrebna je i kontinuirana stručna pomoć od strane savjetodavnih službi kako bi poljoprivrednici uhvatili korak po pitanju konkurentnosti i produktivnosti s ostalim dijelovima panonske Hrvatske koja je oduvijek centar proizvodnje hrane u Lijepoj našoj.
–OPG-ovi Banovine, Posavine, Pokuplja i Pounja žilavi su, a što su potvrdili tisućljetnim opstankom na ovim trusnim područjima, te ne sumnjamo kako će, unatoč lošim demografskom pokazateljima te dugogodišnjoj stagnaciji po pitanju organizirane poljoprivredne proizvodnje i dalje proizvoditi lokalne proizvode koji su dokazano kvalitetom iznad nacionalnih prosjeka.
Revitalizacija stočarstva
- Ima li Ministarstvo poljoprivrede viziju kako bi poljoprivreda na Banovini trebala izgledati u (skoroj) budućnosti?
–Sisačko-moslavačka županija bez obzira na svoju industrijsku prošlost ima izuzetno velike potencijale. Ovo je izuzetno velika županija, ali definitivno neiskorištena koliko bi trebala biti vezano za poljoprivredu i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Znamo da je osim aktualne obnove potrebna i cjelokupna revitalizacija poljoprivrede s naglaskom na stočarstvo. Ova županija je druga u Hrvatskoj po ukupnom obujmu poljoprivrednog zemljišta koje se procjenjuje na 180 tisuća hektara, a u ARKOD sustavu je tek oko 67 tisuća hektara.
–To je ogroman potencijal koji u revitalizaciji poljoprivrede treba iskoristiti. Regionalna i lokalna samouprava polako usmjeravaju potrebna sredstva kako bi se osigurao opstanak i unaprijedila proizvodnja. Državna razina kroz nacionalne i EU projekte definitivno će usmjeravati i dodatne financijske omotnice prema ovom području. Ekološka i komercijalna poljoprivreda su velika prilika poglavito u pogledu novih EU strategija: Strategije od polja do stola, odnosno Strategije bioraznolikosti.
–Blizina Zagreba i skori dovršetak autoceste Sisak-Zagreb su dodatne mogućnosti za brži plasman lokalne hrane, te razvoj ruralnog turizma. Da, znamo kako pametno usmjeriti sredstva u osnaživanje lokalnih OPG-ova koji se trebaju udružiti, koji trebaju modernizirati i okrupniti svoju proizvodnju i ponudu jer pojedinačno neće moći odgovoriti izazovima tržišne utakmice. Voćarska i povrćarska proizvodnja tradicija su ovog kraja, ali posljednjih godina nova ulaganja koja su i pomalo inovativna za ovo područje, dokazuju kako županija ima velike potencijale u ovom segmentu, s obzirom na vodu kao resurs, ali zapuštene poljoprivredne površine koje se i na ovaj način stavljaju u funkciju proizvodnje hrane. Riječ je o projektima proizvodnje povrća u zatvorenom prostoru, te uzgoju bobičastog voća koje je traženo na zajedničkom tržištu.
–S druge strane, nema sumnje kako su upravo ovoj županiji potrebna i veća strateška ulaganja, odnosno projekti u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji, a kako bi se učinila nužna prekretnica u gospodarskom imidžu kraja, aktivirala nova radna mjesta, zaustavio negativan demografski trend, ali i kroz kooperaciju iskoristio značajan ratarski i stočarski potencijal Sisačko-moslavačke i susjednih županija, zaključuje državni tajnik Tugomir Majdak.
