Stanje u mljekarstvu zvoni na uzbunu. U siječnju mu se dogodio nezapamćen pad. Tada su, samo u tom mjesecu, praktično u 30 dana, čak 103 mljekara u Hrvatskoj zatvorila svoje farme zbog otkupne cijene od 2,50 kn. To je debelo ispod prosjeka EU-a.

Muzne krave većinom su prodali, i to najviše u susjednu Bosnu i Hercegovinu (BiH). Ona traži i dobro plaća naša grla zbog dobre genetike i blizine, pa ne mora po stoku u udaljenu Njemačku. Manji broj krava ide na klanje. Dio dojučerašnjih mljekara prelazi na tov junadi, dio na ratarenje, a dio odustaje od bilo kakve proizvodnje. O povijesnom padu u ionako godinama grcajućem sektoru upozoravaju u krovnoj organizaciji proizvođača mlijeka u nas – Savezu udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH).

Najsvježiji su to službeni, alarmantni, podatci, a za veljaču se tek očekuju. S ovim padom dosadašnjem broju proizvođača, oko 3670, sada opasno prijeti da padne ispod tri i pol tisuće. Masovna zatvaranja na svakom koraku vidljiva su, na primjer, po bjelovarskom kraju. On je dosad obilovao malim i drugim farmerima, kao i drugdje. U đakovačkom kraju od 1. siječnja zatvorene su tri farme, s oko 340 grla. Grla su prodana i manjim dijelom dana na klanje. Jedna farma pretvorena je u skladište, u drugoj je vlasnik prešao na tov junadi. Treća je ostala prazna, kaže predsjednik SUHUH-a, đakovački farmer s proizvodnjom mlijeka i tovom u Potnjanima Branko Kolak.

Razlog – preniska otkupna cijena mlijeka. Jer, dok njegova cijena na policama, žale se proizvođači, raste u kunama i sada je dosegnula osam, pa i, ovisno o cjenovnim skokovima i manipulacijama trgovaca, više kuna – na sniženjima je oko 6,5 kn/l, mljekarima otkupna cijena raste u lipama. Tako je u posljednja dva kruga narasla za 17 lipa. Hrvatska je otkupnom cijenom svježeg mlijeka, odnosno njezinim porastom, najlošija u EU-u. U Uniji je ona prošle godine rasla od 11 do 39 posto, kao što je to u Belgiji.

Kod nas je lani rasla samo 4,5 posto, čime smo od prosjeka EU-a lošiji 13,5 posto. Primjerice, u Sloveniji i Mađarskoj otkupna cijena svježeg mlijeka rasla je od 11 do 15 posto. No zato rastom cijene mlijeka na polici nikako ne zaostajemo, dapače. Stoga hrvatski potrošači plaćaju skupo mlijeko, a mljekari su na koljenima jer razliku uzimaju otkupljivači i trgovci, upozorava Kolak.

Ključem u bravu za 103 farme, među kojima su male, s 15-ak grla, ali i one sa 100, 150, u SUHUH-u procjenjuju da je iz proizvodnje mlijeka izbačeno 3400 muznih krava. Odnosno, pad je to proizvodnje za 250-300 tisuća litara mlijeka.

Nas je sada oko Đakova ostalo pet većih farmera. U jednom trenutku proizvodili smo u Đakovštini više od 70 milijuna litara. Sada nas petorica sa po 200 krava možda dosegnemo 12 milijuna litara godišnje proizvodnje, kaže Kolak.

Na upit što je rješenje za sektor, Kolak kaže da otkupna cijena treba biti kao u EU-u.

Neka, primjerice, mljekare u stranom vlasništvu plate istu otkupnu cijenu kao, npr, u Francuskoj – 43 eurocenta, a kod nas je ona oko osam eurocenta niža – 35 eurocenta. To je jedino rješenje; ako raste u EU-u, neka raste i kod nas, ako pada u Uniji, neka pada i kod nas. Samo rast otkupne cijene može spasiti sektor, ne rast ukupnih poticaja koji u ukupnim prihodima farme sudjeluju sa 10 – 15 %, kaže Kolak.

Crne su prognoze, dodaje, nastavi li sektor u ovom smjeru i ovim negativnim tempom. Tako će proizvodnja u samo godinu-godinu i pol dana imati gubitak od 40 do 50 posto, oko 200 milijuna litara mlijeka. Sada je ona, odnosno u 2021., na godišnjoj razini oko 420 milijuna litara.

Izvor: Suzana Župan/Glas Slavonije

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakCrna pjegavost se prepoznaje tijekom zimske rezidbe
Sljedeći članakAlternativni načini suzbijanja korova
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.