Stanje u mljekarstvu zvoni na uzbunu. U siječnju mu se dogodio nezapamćen pad. Tada su, samo u tom mjesecu, praktično u 30 dana, čak 103 mljekara u Hrvatskoj zatvorila svoje farme zbog otkupne cijene od 2,50 kn. To je debelo ispod prosjeka EU-a.
Muzne krave većinom su prodali, i to najviše u susjednu Bosnu i Hercegovinu (BiH). Ona traži i dobro plaća naša grla zbog dobre genetike i blizine, pa ne mora po stoku u udaljenu Njemačku. Manji broj krava ide na klanje. Dio dojučerašnjih mljekara prelazi na tov junadi, dio na ratarenje, a dio odustaje od bilo kakve proizvodnje. O povijesnom padu u ionako godinama grcajućem sektoru upozoravaju u krovnoj organizaciji proizvođača mlijeka u nas – Savezu udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH).
– Najsvježiji su to službeni, alarmantni, podatci, a za veljaču se tek očekuju. S ovim padom dosadašnjem broju proizvođača, oko 3670, sada opasno prijeti da padne ispod tri i pol tisuće. Masovna zatvaranja na svakom koraku vidljiva su, na primjer, po bjelovarskom kraju. On je dosad obilovao malim i drugim farmerima, kao i drugdje. U đakovačkom kraju od 1. siječnja zatvorene su tri farme, s oko 340 grla. Grla su prodana i manjim dijelom dana na klanje. Jedna farma pretvorena je u skladište, u drugoj je vlasnik prešao na tov junadi. Treća je ostala prazna, kaže predsjednik SUHUH-a, đakovački farmer s proizvodnjom mlijeka i tovom u Potnjanima Branko Kolak.
Razlog – preniska otkupna cijena mlijeka. Jer, dok njegova cijena na policama, žale se proizvođači, raste u kunama i sada je dosegnula osam, pa i, ovisno o cjenovnim skokovima i manipulacijama trgovaca, više kuna – na sniženjima je oko 6,5 kn/l, mljekarima otkupna cijena raste u lipama. Tako je u posljednja dva kruga narasla za 17 lipa. Hrvatska je otkupnom cijenom svježeg mlijeka, odnosno njezinim porastom, najlošija u EU-u. U Uniji je ona prošle godine rasla od 11 do 39 posto, kao što je to u Belgiji.
–Kod nas je lani rasla samo 4,5 posto, čime smo od prosjeka EU-a lošiji 13,5 posto. Primjerice, u Sloveniji i Mađarskoj otkupna cijena svježeg mlijeka rasla je od 11 do 15 posto. No zato rastom cijene mlijeka na polici nikako ne zaostajemo, dapače. Stoga hrvatski potrošači plaćaju skupo mlijeko, a mljekari su na koljenima jer razliku uzimaju otkupljivači i trgovci, upozorava Kolak.
Ključem u bravu za 103 farme, među kojima su male, s 15-ak grla, ali i one sa 100, 150, u SUHUH-u procjenjuju da je iz proizvodnje mlijeka izbačeno 3400 muznih krava. Odnosno, pad je to proizvodnje za 250-300 tisuća litara mlijeka.
– Nas je sada oko Đakova ostalo pet većih farmera. U jednom trenutku proizvodili smo u Đakovštini više od 70 milijuna litara. Sada nas petorica sa po 200 krava možda dosegnemo 12 milijuna litara godišnje proizvodnje, kaže Kolak.
Na upit što je rješenje za sektor, Kolak kaže da otkupna cijena treba biti kao u EU-u.
– Neka, primjerice, mljekare u stranom vlasništvu plate istu otkupnu cijenu kao, npr, u Francuskoj – 43 eurocenta, a kod nas je ona oko osam eurocenta niža – 35 eurocenta. To je jedino rješenje; ako raste u EU-u, neka raste i kod nas, ako pada u Uniji, neka pada i kod nas. Samo rast otkupne cijene može spasiti sektor, ne rast ukupnih poticaja koji u ukupnim prihodima farme sudjeluju sa 10 – 15 %, kaže Kolak.
Crne su prognoze, dodaje, nastavi li sektor u ovom smjeru i ovim negativnim tempom. Tako će proizvodnja u samo godinu-godinu i pol dana imati gubitak od 40 do 50 posto, oko 200 milijuna litara mlijeka. Sada je ona, odnosno u 2021., na godišnjoj razini oko 420 milijuna litara.
Izvor: Suzana Župan/Glas Slavonije
