Ova pasmina kunića poznata je i pod nazivom orijaški šarac (njem. Deutsche Riesenschecken). Nastao je dugotrajnom selekcijom belgijskog šarenog kunića, a u sebi ima i krvi engleskog šarca.

Kao i svi kunići u tipu orijaša ima karakterističan oblik, građu i držanje tijela. Tijelo duljine od 64 do 68 cm je razvučeno i valjkasto, u prednjem i stražnjem dijelu jednako široko i jako mišićavo. Uši su mu jake i uspravne, duljine 17-18 cm. Tjelesna masa njemačkog šarca prelazi 6 kg, a mogu dostići i do 9 kg. Duljina dlake je oko 3,5 cm, a krzno je gusto i sjajno. Crtež glave se sastoji od leptira ili crteža nosa, očnih jednobojnih krugova, okruglih ili ovalnih točki na obrazima i crteža ušiju koje su potpuno obojane.

Crtež tijela se sastoji od jeguljaste linije širine oko 3 cm koja započinje iza ušiju i pruža se preko čitavih leđa do vrha repa. Bočni crtež predstavljaju slobodno stojeće točke promjera oko 3 cm i to njih 6-8 s obje strane trbuha i stegna. Temeljna boja dlake je bijela, a crteži mogu biti crne, plave ili smeđe (havana) boje.

Držanje na letvicama nepraktično

Ženke njemačkog šarca se u pravilu drže odvojene od mužjaka, a mladi se nakon odbića također tove zasebno. Kavez za ženku ove pasmine treba biti dimenzija 100 dužina x 80 širina x 60 visina. Ovako velik prostor omogućiti će sigurno parenje ženke s mužjakom, a isto tako kotilica za mlade kuniće može biti u sklopu kaveza u kojem se nalazi ženka. Nakon odbića kotilica se može izvaditi iz kaveza, ali je se nikako ne smije zaboraviti staviti pred početak novog okota.

Ako je kotilica izvan kaveza, tada dimenzije kaveza mogu biti manje, a optimalne dimenzije kotilice su 50 x 30 x 30 cm. Potrebno je ostaviti i otvor za ulaz ženke u kotilicu promjera od 15 do 25 cm.  Iako se smatra da je život na žici za kuniće dosta stresan, držanje na drvenim letvicama se u praksi pokazalo dosta nepraktičnim. Dosta je otežano čišćenje kaveza i fekalije teže prolaze kroz razmake između drvenih letvica. Uz to drvo s vremenom pod utjecajem fekalija i urina propada i nikada se u potpunosti ne može provesti potpuna dezinfekcija kao kod žičanih kaveza. Ako se odlučite za drvene letvice tada 2/3 poda treba prekriti letvicama, a 1/3 treba biti od žičane mreže. Debljina pocinčane ili plastificirane žice treba biti 1,6 – 2 mm, a otvor 17×17 ili 19×19 mm.

Ženke njemačkog šarca dobivaju spolni nagon pri pojavi sazrijevanja jajašca u jajnicima. Prvi put se javlja pri pojavi spolne dozrelosti koja nastupa u dobi od 7 mjeseci, a kasnije poprima redoviti ciklus, a volja za parenjem javlja se obično svakih 18 dana. Samo tada prihvaćaju parenje i ženke tada mogu biti oplođene. Ovo razdoblje traje obično 3–5 dana i tada je uspjeh pripusta najveći. Volju za parenjem ženka pokazuje tim što postaje nervozna, slabije jede, kopa po prostirci. Vanjski dio spolnog organa je zbog većeg dotoka krvi plavo crvene boje. Često čupa dlaku i nosi je kako bi napravila gnijezdo.

Nakon 30 dana na svijet donosi od 4 do 12 mladih koji se okote bez dlake i zatvorenih očiju. Mladi sišu jednom dnevno kad ih ženka posjeti u gnijezdu do trećeg tjedna starosti. Nakon što progledaju, izlaze iz gnijezda i počinju konzumirati hranu koju nađu na dnu kaveza u kojem se nalazi ženka. Najčešće su to dijelovi sijena ili krmiva i krmnih smjesa kojima se hrane ženke njemačkog šarca. Odrasle njemačke šarce i one u tovu je moguće hraniti zelenom i suhom hranom, gomoljima i korjenastim povrćem, zrnjevljem žitarica, nusproizvodima mlinarske i uljarske industrije te gotovim krmnim smjesama za pojedinu kategoriju i dob kunića.

Zelena je hrana lako probavljiva i korisna u održavanju zdravlja i vitalnosti životinja. Poželjna je u hranidbi rasplodnih kunića. Tovnim životinjama je potrebno ograničiti davanje zelene hrane.

Tovnim životinjama potrebno je ograničiti zelenu hranu Foto: landwirt.com

Livadsko sijeno, djetelinsko sijeno i slama imaju veliki značaj u regulaciji probave i sprječavanju raznih probavnih poremećaja. Gotove krmne smjese zadovoljavaju sve potrebe kunića jer one sadrže sve potrebne hranjive sastojke u uravnoteženom omjeru. Uz hranu je njemačkim šarcima potrebno osigurati dovoljne količine vode za piće. Ženka u laktaciji zahtjeva više od 1,5 litara vode, prvenstveno zbog opskrbe mladih mlijekom. Premda kunići kroz hranidbu zelenom krmom dobivaju dovoljne količine vode, potrebno im je dnevno osigurati 150 do 160 g vode. Hranidba sa koncentriranom krmom zahtjeva opskrbu sa 200 do 250 g vode dnevno.

Kad klati njemačke šarce?

U dobi od 4 mjeseca moguće je provesti klanje životinja uz randman klanja od 55 do 60. Zbog prosječne zastupljenosti od 69,6 % vode, meso kunića je iznimno sočno i mekano. Nadalje, meso je cijenjeno zbog visokog udjela bjelančevina od 20,8 % što čini gotovo trećinu dnevnih potreba odrasloga čovjeka za bjelančevinama. Također, ono je slabo bogato mašću, a udio od 7,62 % čine uglavnom polinezasićene masne kiseline. Ono je odličan izvor natrija, kalija, kalcija, fosfora, magnezija, željeza, a obiluje i vitaminima B-kompleksa s najvećim udjelom niacina B3.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakKocke od badema i ananasa
Sljedeći članakRadionice za LAG natječaj
prof. dr. sc. Zlatko Janječić
Redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu zaposlen na Agronomskom fakultetu Zagreb od 1994. godine. Kao autor ili koautor objavio je pedesetak indeksiranih radova, te tridesetak stručnih i popularnih članaka, sveučilišni udžbenik i jednu monografiju. Voditelj nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. Već dvadeset godina radi na zaštiti hrvatskih izvornih pasmina peradi, kokoši hrvatice i zagorskog purana. Zlatko Janječić rođen je 21. studenoga 1969. godine u Sisku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1994. godine na smjeru Stočarstvo. Tijekom studija sudjelovao je u obrani Domovine. Magistrirao je 1998. godine, a doktorsku disertaciju obranio 2002. godine. Od 1994. godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za specijalno stočarstvo, te od 1997. godine do danas na Zavodu za hranidbu životinja. U znanstveno-nastavno zvanje asistenta izabran je 1998. godine, u zvanje višeg asistenta 2002. godine, u zvanje docenta 2005. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2009 godine. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 2011. godine, a u nastavno zvanje redovitog profesora 2014. godine. Do sada je objavio pedeset znanstvenih radova, od kojih je 11 radova iz skupine a1, 38 radova iz skupine a2 i 1 rad iz skupine a3. Uz navedeno, dr. sc. Zlatko Janječić autor je ili koautor 3 znanstvena rada objavljena u nacionalnim znanstvenim časopisima koji nisu svrstani u skupine a1, a2 i a3, te 17 znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u zbornicima radova s domaćih znanstvenih skupova. Dr. sc. Zlatko Janječić aktivno je sudjelovao na 13 međunarodnih i 29 nacionalnih znanstvenih skupova. Bio je voditelj jednog i suradnik na šest nacionalnih znanstvenih projekata. Član je međunarodnog znanstvenog društva – WPSA. Uvođenjem novog programa bolonjskog studija nositelj je jednog i suradnik na šest modula preddiplomskog studija (Bs), te nositelj dva modula i suradnik na dva modulu diplomskog studija (Ms), od kojih se većina izvodi na više različitih studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Koordinator je na dva modula koje predaje na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti nositelj je jednog modula. Bio je mentor jednog doktorskog rada i 38 diplomskih radova. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika i jedne monografije. Stručna djelatnost ogleda se u tridesetak članaka objavljenih u domaćim časopisima. Bio je suradnik na jednom tehnologijskom projektu. Trenutno je voditelj jednog VIP-projekta, a bio je voditelj tri i suradnik na tri nacionalna stručna projekta. Od 2007. godine je član stručnog Savjeta za provedbu uzgojnog programa za male životinje pri Hrvatskom stočarskom centru. Član je nekoliko stručnih Povjerenstava osnovanih od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Od 2011. godine je glavni urednik časopisa Krmiva. Trenutno je član Fakultetskog vijeća, Povjerenstva za savjetovanje dekanice, Odbora za znanost i Povjerenstva za strateško planiranje Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za hranidbu životinja. Član je Vijeća biotehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom. Znanstveno se usavršavao u Izraelu, Sloveniji i SAD.