Pod pojmom pobačaj (abortus) podrazumijevamo prijevremeni prekid gravidnosti. Ako je plod nezreo, a sposoban da se dalje razvija i preživi u vanjskim uvjetima govorimo o preranom porođaju (partus praematurus). Smatra se da je prerano rođeni plod sposoban za daljnji život okoćen tek nakon 20 tjedana ili 140 dana gravidnosti.
Rani pobačaj ili rana embrionalna smrtnost se događa na početku gravidnosti, prije završetka razvoja tjelesnih organa. Takvi zametci budu resorbirani pa pobačaj niti ne uslijedi. Kod kasnog pobačaja, ako iz maternice bude istisnut čitav plod s ovojnicama govorimo o potpunom pobačaju (abortus completus). Ako su posebno istisnuti plodovi, a zatim ovojnice, govorimo o nepotpunom pobačaju (abortus incompletus). Pobačaji mogu biti ovisno o uzroku, odnosno uzročniku, nezarazni ili zarazni. Često se nezarazni pobačaji događaju pojedinačno pa se tada nazivaju sporadični. Ako nekakav nezarazni ili zarazni čimbenik uzrokuje veliki broj pobačaja na određenom području, govori se o enzootičkom pobačaju. Kao predznak pobačaja u drugoj polovini gravidnosti ili preranog porođaja, uočava se otečenje mliječnih žlijezda. Ponekad i izlučivanje mljeziva, omekšanje zdjeličnih ligamenata, te se kroz stidne usne cijedi cervikalna sluz nerijetko pomiješana s krvlju.
Nezarazni pobačaji
Prosječan broj pobačaja u stadima ovaca i koza iznosi oko 1,5 do 2,0 (i do 5) %. Od tog broja 20 % se odnosi na nezarazne pobačaje. Pobačaj kod ovaca i koza mogu uzrokovati jaki udarci u područje trbuha, padovi, nagli pokreti i skokovi životinje, stampedo, sudar s prometnim sredstvima, razne traume, toplinski stres (izuzetne hladnoće ili vrućine) i drugo. Nagli pokreti ploda mogu prouzročiti pobačaj kao posljedica ovijanja pupčanog tračka oko noge ili vrata, odnosno kukova ploda što uzrokuje uginuće ploda.
Česti su pobačaji zbog trovanja hranom (gnjila, smrznuta, pljesniva hrana) ili otrovima kao što su teški metali (živa, arsen, fluor, bakar i dr.), ureja, pesticidi, mikotoksini i drugo. Pri nezaraznim pobačajima opće promjene zdravlja u plotkinja nisu izražene osim smanjen apetit i lagano povišena tjelesna temperatura. Kao komplikacija pobačaja nerijetko zaostaje posteljica.
Na pobačenim plodovima i plodovim ovojnicama nema promjena tipičnih za zarazne pobačaje. Nema ni pozitivnih rezultata bakterioloških, seroloških, mikoloških i parazitoloških pretraga.
Zarazni pobačaji
Zarazne pobačaje uzrokuju organizmi sa specijalnim patogenim djelovanjem na spolne organe. Neki od njih su placentotropni, jer se najbolje razvijaju i umnožavaju u posteljici ili placenti te tada uzrokuju patološke promjene na njima koje dovode do pobačaja. Zarazni pobačaj mogu prouzročiti bakterije, virusi, gljivice i paraziti. Osim zaraznog pobačaja kojeg uzrokuju patološki procesi u spolnom sustavu, zarazni pobačaj može biti samo simptom opće bolesti ili bolesti nekog drugog organskog sustava, popraćen jakom groznicom. Infekcija maternice, posteljice i ploda može nastupiti krvnim putem ili ulaskom infekta preko rodnice.
Infekcija uzročnicima koji se polako razvijaju ne mora odmah prouzročiti pobačaj ili porođaj mrtvog ploda već se okote slabo vitalni plodovi koji su se inficirali još u maternici. Važno je voditi računa o tome da su produkti pobačaja i sama životinja koja je pobacila te mogući izvori infekcija ljudi koji dolaze u kontakt s njima.
Pobačaji u ovaca i koza su čak u 80 % slučajeva zarazni. Najčešći su bakterijski pobačaji uzrokovani sljedećim specifičnim bakterijama: Brucella melitensis, Salmonella sp., Chlamydophila abortus i Campylobacter, a sporadično ih uzrokuju streptokoki i E. coli.
Campylobacter fetus uzrokuje pobačaje u ovaca. Infekcija se širi predmetima ili hranom koja je bila u kontaktu s kontaminiranim plodnim vodama, posteljicom ili pobačenim plodom. Bakterija ulazi u krvotok, dolazi do upale posteljice te posljedično do pobačaja. Brucelozni pobačaj uzrokuje bakterija Brucella melitensis (rijetko B. abortus ili B. ovis). Zaraza se širi preko usta, spolnim aktom ili kroz ozlijeđenu kožu vimena. Ovce i koze pobace od 2. do 4. mjeseca gravidnosti, a često zaostane posteljice pa dolazi do upale maternice. U ovaca pobačaj može prouzročiti klamidija Chlamydophila abortus, mrtvi plodovi mogu biti mumificirati.
Važan uzročnik pobačaja u ovaca su i salmonele (Salmonella abortus ovis, S. typhymurimum, S. dublin, i druge), a pobačaj nastupi u 4. ili 5. mjesecu gravidnosti. Ostale bakterijske bolesti koje mogu uzrokovati pobačaj u ovaca i koza su leptospiroza, listerioza (Listeria monocytogenes) te Q-groznica (uzročnik Coxiella burnetti). Pobačaj u ovaca i koza mogu uzrokovati i neki virusi. Npr. virus bolesti plavog jezika te paraziti, kao npr. neke praživotinje (Neospora caninum i Toxoplasma gondii). Kod toksoplazmoze mali preživači mogu pobaciti u zadnjem mjesecu gravidnosti mrtve i mumificirane plodove ili se dio janjadi i jaradi okoti te ugine za 2-3 dana poslije porođaja. Zakonski je određeno uzimanje i slanje određenih uzoraka (pobačen plod, posteljica, krv) za laboratorijsku pretragu na različite uzročnike zaraznog pobačaja.
