Vjekoslav Žužić s otoka Krka ove godine ima najbolji pršut i šampion je na 8. Danima hrvatskog pršuta u Splitu. To je njegova druga šampionska titula na Danima hrvatskog pršuta. Oni su u splitskom hotelu Park okupili stotinjak predstavnika mesne industrije i proizvođača zaštićenih hrvatskih pršuta.

Drugo mjesto pripalo je istarskom pršutu Buršić, a treće dalmatinskom pršutu Smjeli. Na ocjenjivanje je pristiglo 14 zaštićenih pršuta iz Istre, s Krka, Drniša i Dalmacije te tri iz Crne Gore. Tijekom protekle dvije pandemijske godine za proizvođače pršuta bilo je važno ne prekidati ciklus proizvodnje, s obzirom da je proces dug i traje i do dvije godine.

Kontinuitet proizvodnje uspio se sačuvati, proizvodnja iz godine u godinu raste. Tako se trenutno u Hrvatskoj proizvede oko pola milijuna komada, a pojede ga se oko milijun komada. Drugim riječima polovica se pokriva iz uvoza.

Slijedi još izazovnije razdoblje za proizvođače

Nakon dvije teške pandemijske godine, s inflacijom i ratom u Ukrajini slijedi još izazovnije razdoblje za nas proizvođače. Rast cijena, kako sirovina tako i energenata, repromaterijala i rada, sve je to već utjecalo na rast cijena gotovog proizvoda. No, to je tek početak. Snažan skok cijena pršuta očekuje se sljedeće godine. To će uzrokovati i manju potražnju, rekao je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.

Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije istaknuo je kako ga posebno veseli što se više od 60 posto proizvedenih pršuta, odnosno više od 300 tisuća komada u Hrvatskoj proizvodi na području ove županije te da strani gosti dalmatinski pršut prepoznaju kao vrhunsku hrvatsku deliciju. Veliku šansu u plasmanu hrvatskih proizvoda u turizmu vidi i Velibor Mačkić, izaslanik predsjednika Zorana Milanovića. Tome pomaže i udruživanje proizvođača poput Klastera hrvatskog pršuta koji okuplja proizvođače od Istre do juga Dalmacije.

Manifestacije važne da se proizvođači povežu

Ovakva manifestacija značajna je za promoviranje Lijepe Naše kao jedne od gastronomski priznatih i poznatih destinacija. Također je i najbolji način da se proizvođači povežu s potrošačima i međusobno, te postanu prepoznatljivi. Ministarstvo poljoprivrede puno ulaže u politiku jačanja prepoznatljivosti domaćih proizvoda budući da u istoj vidimo priliku za podizanje konkurentnosti naših proizvođača.

Hrvatska danas na razini EU ima 35 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla te zauzima visoko sedmo mjesto. Tu spadaju i Krčki, Drniški, Dalmatinski te Istarski pršut, istaknula je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.

 class=
Prozvodimo pola milijuna komada pršuta godišnje u RH
 class=
Vjekoslav Žužić šampion na 8. Danima hrvatskog pršuta u Splitu, desno Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Foto: Mario Alajbeg

U razmjeni svježeg mesa bilježimo deficit

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam dodao je kako u razmjeni svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog mesa bilježimo veliki deficit, više od 160 milijuna eura. No, ohrabruje podatak da u razmjeni mesnih prerađevina bilježimo suficit. Pri tome treba posebno istaknuti podatak da nam je u odnosu na 2020.g. u prošloj godini izvoz proizvoda od buta i plećke, u koje spadaju i pršuti, rastao po stopi većoj od 25 posto i da smo taj izvoz najvećim dijelom realizirali na tržištu Europske unije.

Uskoro skuplji pršuti !?

U raznim medijima proteklih dana osvanuli su naslovi o poskupljenju pršuta i ostalih suhomesnatih proizvoda. Njihove bi nove, više cijene trebale dočekati potrošače već tijekom svibnja. Tako svakodnevna poskupljenja namirnica i energenata neće zaobići ni suhomesnate proizvode. Oni bi u idućih godinu dana mogli biti skuplji i do 50%.  Osim porasta cijene ulazne sirovine, svinjskog mesa koje trenutno proizvođače pršuta košta od 30-50% više nego prošle godine, rasle su i cijene energenata, ambalaže, ali i ljudskog rada. To poskupljuje cijeli proizvodni proces. Tako se i pršut pridružuje cijelom nizu prehrambenih artikala koji će dizanjem cijena pridonijeti inflaciji.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje