Naviknuli smo se godinama, desetljećima, pa i stoljećima na jednobojne ili šarene, bijelo-smeđe i crno-bijele krave u našim krajevima, ali na crvenkasto-smeđe krave boje mahagonija baš i nismo. A ima i takvih u Hrvatskoj i to 3701 grlo kod 268 uzgajivača na području 19 županija. Riječ je o francuskoj pasmini goveda salers koja se pojavila na našim pašnjacima tek 2010. godine iako je uzgajana u antičkim vremenima prije 2000 godina. Neki kažu da je ta pasmina bila poznata još i prije 7000 godina…

Hrvatsko uzgojno udruženje Salers-Croatia na 26. Proljetnom Bjelovarskom sajmu u Gudovcu organiziralo je proslavu 15 godina uzgoja Salers pasmine u Hrvatskoj. Na njoj su se okupili domaći i strani uzgajivači, poslovni partneri, predstavnici francuskih nacionalnih udruženja Groupe Salers te predstavnici državnih institucija. Dodijeljena su priznanja svim uzgajivačima i zahvalnice domaćim i stranim partnerima.

Sljubljivanje prirode i čovjeka bez granica

Što brže povećanje broja uzgajivača najveći je problem usprkos činjenici da nitko od proizvođača koji su prihvatili salers goveda. Nije odustao od uzgoja, a ni u jednom slučaju nije propao nitko, riječi su Mirka Devčića, jednog od proizvođača i predsjednika Udruge uzgajivača Salers-Croatia, koja ima status uzgojnog udruženja.

Jer kako su nam rekli neki uzgajivači na 26. Proljetnom bjelovarskom sajmu u Gudovcu, ekonomska isplativost je velika jer ta pasmina „malo toga traži, a puno daje“. Isplativost uzgoja Salersa u sustavu krava tele očituje se u prvom redu u jeftinoj proizvodnji teladi i iskorištavanju najskromnijih pašnjaka i neobradivih, nepristupačnih površina, a najvažnije sve bez puno radne snage. Na proslavi 15 godišnjice rada udruge predstavljen je i novi slogan za salerse: “Sljubljivanje prirode i čovjeka bez granica“.

Svečanost povodom 15 godina uzgojnog rada hrvatske salers udruge na kojoj su se okupili uzgajivači i poslovni partneri iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja koji su primili zahvalnice i priznanja

Zašto se više uzgajivača ne odlučuje za salers?

Ako su poznata iskustva postojećih nekoliko stotina uzgajivača salers goveda u Hrvatskoj, zašto onda nema više uzgajivača zainteresiranih za salers goveda?

Prije svega to je zbog nedovoljnog poznavanja prednosti uzgoja ove vrste goveda među potencijalnim uzgajivačima, ali i opstrukcije struke u mliječno-mesnom sektoru počevši od veterinarske i mesoprerađivačke do savjetodavne službe i neangažiranja administracije, ukazuje Mirko Devčić.

Napominje da je u izradi jedan svima razumljiv i stručni prikaz potencijala salers goveda u Hrvatskoj. On bi omogućio široj populaciji lakši i bolji uvid u glavne karakteristike i vrijednosti ove pasmine. Taj projekt provodi se zajedno s francuskim partnerom kako bi se javnosti predstavio uzgojni program i ciljevi sa stručnim testiranjem i vrednovanjem genetskog materijala i primjerima dobre prakse.

Mirko Devčić napomenuo je kako očekuje ubuduće veću podršku državne administracije kada je riječ o podizanju konkurentnosti i boljoj poziciji na tržištu. Pritom je posebno istaknuo visoke cijene veterinarskih usluga samo za pregled goveda koje bi trebalo uzgajivačima subvencionirati. To se čini u drugim europskim zemljama jer opterećuju proizvodnu cijenu.

Hrvatska udruga salers-Croatia u zajedništvu s francuskim partnerom pruža podršku u nabavi kvalitetnih junica i svemu što je potrebno na početku. Pomažu svima koji se odluče upustiti u uzgoj i tako povećati količine mesa koje Hrvatskoj nedostaju. Predsjednik Devčić ponosno ističe kako je u Salers centru Croatia sve više mladih, čak 70 posto novih uzgajivača, kao i bivših proizvođača mlijeka te da je nemali broj vrlo uspješnih uzgajivača koji su sa proizvodnje mlijeka prešli na proizvodnju mesa i samo žale što to nisu učinili prije.

Neki potencijalni uzgajivači zapravo nemaju primjedbe na neosporne uzgojne kvalitete salers goveda, ali imaju na dostupnost informacija općenito o salersima koje će udruga nastojati odmah poboljšati iako su i do sada bili česti nastupi u medijima i na prezentacijama. Nakon svečanog dijela proslave uslijedila je i degustacija „Salerca“, pripravka od salers mesa čiji recept na kraju i otkrivamo…

„Dubravski salerac“ – gulaš od mesa salers goveda

I u Hrvatskoj se sve više prepoznaje kvaliteta mesa što potvrđuju česte degustacije. Tako su gosti i uzvanici proslave 15 godina hrvatske salers udruge bili počašćeni specijalitetima od mesa salers goveda. Na sajmu je naime u velikom kotlu pripremljen „Dubravski salerac“, gulaš koji je dobio vrhunske ocjene svih koji su ga kušali. Pripremili su ga Slavko Lesar, njegova kćer Maja i zet Anteo Pavić iz Stare Kapele. Otkrili su nam da za vrhunski „salerac“ treba imati prije svega dobre sastojke, ali i dobru volju i pozitivne misli. Najbolji sastojci su od vrata i nožni mišići ispod koljena. Najvažnije je paziti da ne zagori i da se postupno stavljaju začini sve do željenog okusa. Evo i recepta za pripremu „Dubravskog salerca“.

Sastojci:

-1 kilogram junetine ili govedine;

-2 žlice svinjske masti ili ulja;

-2 srednje glavice žutog luka;

-1 mrkva;

-pola šnite celera;

-nekoliko režnjeva češnjaka;

-lovorov list;

-2 – 3 šnite dimljene slanine;

-1 dcl crvenog polusuhog vina;

– začini po volji.

Autori recepta preporučuju da se dan prije kuhanja meso nareže na kockice 3×3 cm i marinira s gotovim začinom za gulaš, solju i crvenom mljevenom slatkom paprikom. U posudu odgovarajuće veličine staviti 2 velike žlice masti ili 1 dcl ulja i dobro zagrijati, staviti dio mesa na vruću mast ili ulje i dobro popržiti sa svih strana da se meso karamelizira. Ponoviti postupak s ostatkom mesa i poprženo meso izvaditi u drugu posudu. U posudu u kojoj se pržilo meso staviti nasjeckani luk i dobro promiješati do sjedinjenja s ostatcima od prženja mesa, zaliti s malo tople vode i pirjati dok luk ne dobije staklasti izgled.

Na luk dodati nasjecknu mrkvu, celer, češnjak i lovorov list. Pirjati desetak minuta uz povremeno podlijevnje toplom vodom. Na stvorenu podlogu dodati proprženo meso i sve dobro miješanjem sjediniti te dodati 1 dcl crvenog vina. Nakon nekoliko minuta prekriti toplom vodom i dodati goveđu kocku i dimljenu slaninu te kuhati oko 2 sata. Povremeno kušati i po ukusu dodavati začine (sol, češnjak, lovorov list, papar, malo paste od rajčice i po želji ljute papričice). Okus se može poboljšati s pola žličice šećera. Prije serviranja pokriti posudu i odmoriti pripravak minimalno 20 minuta. Uz salerac odlično se sljubljuje tjestenina. I na kraju, dobar tek!

Slavko Lesar iz Stare Kapele pripremio je vrhunski „Dubravski salerac“ za prste polizati…

foto: Tugomir Pemper

Prethodni članakPrijeti li najvećoj zbirci liofiliziranih gljiva na svijetu uništenje?
Sljedeći članakLisnate košarice s voćem
Tugomir Pemper
Novinar i publicist, utemeljitelj i prvi predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Bjelovarsko-bilogorske županije od 2009. do 2014. godine, danas je dopredsjednik istoga Ogranka HND-a te predsjednik Nadzornog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske, nove hrvatske novinarske asocijacije za poticanje, medijsko praćenje i afirmaciju ruralnog razvoja. Novinar i publicist, utemeljitelj i prvi predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Bjelovarsko-bilogorske županije od 2009. do 2014. godine, danas je dopredsjednik istoga Ogranka HND-a te predsjednik Nadzornog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske, nove hrvatske novinarske asocijacije za poticanje, medijsko praćenje i afirmaciju ruralnog razvoja. Novinarstvom se bavi od 1973. godine. Od 1975. godine profesionalni je novinar u redakciji „Večernjeg lista“ Zagreb. Poslove novinara, dopisnika i urednika u „Večernjem listu“ obavljao je do 1993. godine kada je imenovan glasnogovornikom Bjelovarsko-bilogorske županije. U razdoblju od 1995. do 2000. godine uz novinarstvo i poslove odnosa s javnošću bavio se također i privatnim poduzetništvom. Od 2000. godine kao novinar aktivno sudjeluje u afirmaciji hrvatskog ruralnog prostora, posebno lovnog turizma objavljujući niz članaka i brošura u različitim medijima. Autor je više publikacija za lovce i općenito ljubitelje prirode („Lovac na veprove“, „Lovac na lisice“, „Foto-lov u hrvatskim lovištima“...) te publikacija s temom biciklizma „“Vjerujte s bicikla je sve drugačije“, „Na dva kotača ... sigurno, ugodno i korisno“... Obavljajući poslove promidžbe, marketinga i odnosa s javnošću u više tvrtki gospodarskog sektora i medija posljednjih petnaestak godina u Bjelovaru, Varaždinu i Zagrebu, objavio je također i više publicističkih radova (monografija) o poznatim bjelovarskim tvrtkama. Autor je brojnih tekstova i fotografija, suradnik ili urednik niza stalnih i povremenih tiskovina. Osnivač je i član velikog broja udruga u civilnom sektoru društva u Bjelovaru i Hrvatskoj. Cijeloga života nestranački je građanski aktivist i volonter za opće dobro te promicatelj kulture življenja i cjeloživotnog obrazovanja.