Sektor svinjogojstva pokošen je afričkom svinjskom kugom koja je dodatno utjecala na već kronični pad proizvodnje, moglo se čuti na skupu u Osijeku na kojem se razmatrala problematika svinjogojskog sektora. Udruga uzgajivača svinja ponudila je rješenja kroz prijedlog novog Zakona o obnovi svinjogojske proizvodnje. No budućnost proizvodnje hrane donosi i neke nove izazove poput “digitalnog farminga” ili umjetnog mesa.
Hrvatski znanstvenici i predstavnici struke okupili su se na okruglom stolu održanom pod nazivom “Ima li hrvatsko svinjogojstvo budućnost?” kako bi razmotrili problematiku svinjogojskog sektora i njegov oporavak.
Skup je, na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, održan u sklopu projekta Transformacija u poljoprivredi u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena, realiziranog kroz bilateralnu suradnju u obrazovanju i istraživanju između Norveške i Hrvatske.
–Orijentirali smo se na problematiku svinjogojskog sektora i njegove budućnosti. Naime, taj sektor od 2013. godine, od ulaska RH u EU, gubi dah. To se može vidjeti po broju svinja. Danas imamo oko 900 tisuća svinja, a zabrinjava i broj krmača, koji rapidno pokazuje tendenciju pada. Prošle je godine zabilježen pad proizvodnje po stopi od 5,3, a slična se tendencija bilježi i u EU.
–Veliki proizvođači poput Danske i Španjolske smanjuju proizvodnju svinjskog mesa, a to znači da ćemo mi potrošači morati platiti cijenu, a ta je cijena već sada 25 posto viša i sigurno će još rasti 15 – 20 posto. Usto, pojavila nam se i afrička svinjska kuga (ASK). Mala poljoprivredna gospodarstva teško mogu osigurati biosigurnosne mjere. Dakle, sektor svinjogojstva je u teškim problemima i ova rasprava je organizirana kako bismo vidjeli što se može učiniti da ova bitna proizvodnja opstane, rekao je u uvodnom dijelu dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić.
Novi zakon za oporavak svinjogojskog sektora
Iz Hrvatske udruge proizvođača svinja istaknuli su kako je afrička svinjska kuga samo još jedan otežavajući problem u domaćem svinjogojstvu koje je već dugo godina u padu.
–Iz tih razloga moramo Nacionalnu politiku prilagoditi oporavku tog sektora. Pripremamo zajedno s Hrvatskom poljoprivrednom komorom i Središnjim savezom uzgajivača svinja prijedlog Zakona o obnovi svinjogojske proizvodnje, koji ćemo poslati u resorno ministarstvo i u Sabor. To je konkretan prijedlog kako se svinjogojstvo u Hrvatskoj može brzo obnoviti, najavio je predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac dodavši kako se nadaju i skorašnjem sastanku s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković.
Prema njegovim riječima predloženi zakon uključuje i rješavanje još nekih pitanja poput poljoprivrednog zemljišta, odnosno predlaže dodijelu barem jednog hektara zemljišta svinjogojcu po uvjetnom grlu zbog nitratne direktive.
–Nužno je također kvalitetno riješiti pitanje investicija, jer je vidljivo kako smo iz sredstva ruralnog razvoja učinili minimalne pomake. Jedan od ključeva uspjeha je uvođenje reda na tržištu, kako bi svaki potrošač znao kakvo meso jede, odnosno svi podaci bi trebali biti dostupni na deklaraciji, posebice oni o starosti mesa. Također, bez stvarnih robnih zaliha ne možemo govoriti o ozbiljnom svinjogojstvu. Građanima moramo osigurati prehrambenu sigurnost u opskrbi svinjskog mesa, stoga kompletna hrvatska svinjogojska proizvodnja mora biti u robnim zalihama, a ne kao danas kada su te zalihe dostatne za jedan dan. To su problemi koje bismo pokušali riješiti tim zakonom. Jedino je još uvijek neizvjesno želi li hrvatska politika to riješiti ili ne želi. Ako to želimo, ovo je pravi put, zaključio je Kuterovac.
Proizvodimo samo 40 posto svinjskog mesa u odnosu na stvarne potrebe
Izvanredni profesor s FAZOS-a Vladimir Margeta smatra kako je oporavak svinjogojstva od nacionalnog interesa jer je u Hrvatskoj najveća potrošnja upravo svinjskog mesa.
-Poljoprivreda bez svinjogojstva ne bi imala smisla, smatra Margeta, te dodaje da je jedino pitanje na koji način će se to postići jer ako se budu iznalazila rješenja koja su se nudila unazad 30 godina i koja su dovela do toga da je proizvodnja svinja tek na 40 posto u odnosu na stvarne potrebe, odnosno na nekom povijesnom minimumu, onda kaže Margeta, nema smisla počinjati.
Prema njegovom mišljenju potrebno je izraditi novu strategiju s jasnim ciljem, a da taj cilj nije povećanje fonda svinja već prerađevina od svinjskog mesa.
–Uz povećanje fonda svinja, neophodne su mreže klaonica, prerađivački kapaciteti i proizvodnja koja će voditi računa o kvaliteti, a ne samo o kvantiteti. Da bi se obnovilo svinjogojstvo u Hrvatskoj moramo, u okviru Zelenog plana, pretvarati svinje u proizvode s visokom dodanom vrijednošću. Jedini je to način da osiguramo tržište za proizvođača, što je uvjet njihova opstanka. Mi danas imamo ispod milijun svinja, a optimalno bi bilo da su ih tri milijuna. Povećanje od 200 posto ne ide preko noći, no ako krenemo u provedbu nacionalnog uzgojnog programa, onda će to biti dobar temelj, ali to se neće dogoditi prije 2025. godine, kaže Margeta.
Dodaje kako je u tri slavonske županije više od 50 posto svinja u Hrvatskoj, a pojava afričke svinjske kuge prijeti potpunim krahom hrvatskog svinjogojstva.
–Na žalost danas u hrvatskom uzgojnom programu imamo svega oko tisuću rasplodnih krmača, što je dovoljan pokazatelj koliko se vodilo brige u nacionalnom uzgojnom programu donesenom od strane resornog ministarstva a koji je proklamiran kao nešto što je od velikog nacionalnog interesa. Danas od ukupnog broja svinja u Hrvatskoj, imamo samo tisuću rasplodnih krmača i nemoguće je da se na tim osnovama razvija hrvatsko svinjogojstvo, rekao je Margeta.
Prijedlog udruge uzgajivača svinja podržava, no ističe kako je potrebna nadogradnja, odnosno izgradnja klaoničkih i preradbenih kapaciteta kako ne bi bili osjetljivi na oscilacije na globalnom tržištu.
–Dakle mi se moramo kao svinjogojska zemlja usmjeriti na proizvodnju proizvoda od dodane vrijednosti da bi naši proizvođači ostvarili dobit, a količina proizvodnje je nešto u čemu ne možemo konkurirati zapadnim zemljama, zaključuje Margeta.
Financijsko obeštećenje uzgajivačima
–Afrička svinjska kuga je napravila štetu, ali će proizvođači biti financijski obeštećeni, istaknuo je Mato Čačić, načelnik sektora za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede.
–Mjere će se morati bolje provoditi jer ASK je tu oko nas. Iz dana u dan se mijenja broj uginulih svinja od te bolesti, ali je činjenica da se trend širenja bolesti usporava, kazao je Čačić.
Što se sustava pokretnih klaonica tiče, njima će se omogućiti kolinje i priprema tradicionalnih proizvoda “po dvorištima” ali u kontroliranim uvjetima.
–To nije samo problem Slavonije, već i Dalmacije, otoka, odnosno i kozarstva, ovčarstva i tih proizvodnji, napominje Čačić.
Dragan Solić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) smatra kako hrvatsko svinjogojstvo ima perspektivu, ali je trenutno fokusirano na borbu s afričkom svinjskom kugom koja se pojavila još u 15 europskih zemalja.
–To je bolest koja može nanijeti velike štete cjelokupnom svinjogojskom sektoru. Europska unija se sprema uložiti dodatna sredstva u otkrivanje cjepiva. Za sada nema lijeka i jedini je način prekid prijenosa, puta i širenja virusa, a to su biosigurnosne mjere. Primjerice u Njemačkoj je od početka godine do danas, potvrđen jedan slučaj ASK kod domaćih svinja, ali 900 kod divljih svinja. Odmah su podignute biosigurnosne mjere, a nakon što su ih uspostavili, bore se da ta bolest iz šume ne prijeđe na gospodarstva. Na žalost, svjesni smo da jedan dio naših gospodarstava ne zadovoljava uvjete držanja svinja, stoga treba raditi na podizanju biosigurnosnih mjera, smatra Solić.
Umjetno meso ugroza je buduće proizvodnje svinjskog mesa
Sudionici skupa složili su se, u zaključnom dijelu skupa, kako svinjogojstvo kakvo danas poznajemo neće moći opstati već će se morati transformirati.
Prema Solićevim riječima osjetan je pad proizvodnje svinjskog mesa u prvih 6 mjeseci u cijeloj Europi za 9 posto, no osim smanjenja uzgoja, profesor Margeta upozorava na neke nove “ugroze”.
–Događa se jedan proces koji će biti neizostavan. Mi ovdje govorimo o primarnoj proizvodnji, na konvencionalnim temeljima, ali imamo da tako kažem “ugroze” poput veganstva, vegetarijanstva. Općenito, društvo u Europi smatra da je proizvodnja mesa nešto što negativno utječe na ekološki otisak i sve će manje ljudi htjeti jesti meso proizvedeno na način o kojem danas pričamo. Druga stvar je umjetno meso, ono se zadnjih godina izuzetno protežira, nedavno smo gledali film o proizvodnji umjetnog mesa u kojem konzumenti tvrde da nema razlike, a direktor tvornice ističe želju da postane najveći proizvođač takvog mesa na svijetu.
–Mi još ne shvaćamo to umjetno meso ozboljno, ali prisjetimo se pojave vitamina u tabletama i prahu. Smatralo se kako nitko neće kupovati vitamine jer ih imamo u voću i povrću, a sada se u svijetu troši 60 posto vitamina u tabletama. Vjerojatno da ćemo uskoro imati i takve potrošače mesa, koji će biti uvjereni kako takva konzumacija prodinosi dobrobiti životinja koje onda ne pate, koje se ne mora klati. To su neke stvari koje nas ugrožavaju puno više od toga hoćemo li imati 25 ili više prasadi smatra Margeta.
Građani mogu biti “digitalni farmer”
Zasigurno da će se u budućnosti promišljati o proizvodnji hrane na neke druge načine, mišljenja je i dekan Zmaić.
–Ne treba zaboraviti da je poljoprivredna proizvodnja hrane strateška grana koja s prehrambenom industrijom stvara dodatan proizvod. Uz to prehrambena industrija zapošljava veći dio našeg stanovništva, stoga ćemo dosta promišljati o našoj proizvodnji hrane, ali ćemo zasigurno i mi kao znanstvenici imati neku drugu ulogu od ove sadašnje, više se okrenuti prema gospodarstvu, s obzirom na zakone o tehnologijama i patentima. Morate znati da je naša prehrambena industrija, kao i poljoprivredni sektor izuzetno tehnološki zaostao, osim na visoko razvijenim farmama. Ako se pogleda u odnosu na druge zemlje EU, po broju patenata zauzimamo zadnje mjesto. Moramo napraviti određene zaokrete, moramo stvoriti simbiozu na neki način i znanstvene zajednice i gospodarstva, istaknuo je dekan Zmaić.
U tom smjeru već su napravljeni neki iskoraci, pa je tako predsjednik udruge uzgajivača Kuterovac podsjetio na digitalnu platformu GoAgro, putem koje građani mogu investirati u nešto što oni vide kao budućnost proizvodnje hrane. Svaki kupac takvog PigNFT-a postaje “digitalni farmer“, bez da u stvarnosti mora obavljati taj posao. Novac koji je uložio prosljeđuje se na pravu farmu i u stvarnu svinjetinu.
–Cilj je bio pokazati koliko nemamo hrane, pa smo krenuli digitalizirati svinje. Ako si žele osigurati hranu, građani mogu biti farmeri, a ne moraju biti na farmi. Znači da se građani mogu i moraju pobrinuti za svoju hranu, a mi im možemo u tome pomoći i osigurati im uzgoj bez antibiotika i GMO-a, kaže Kuterovac, jedan od pokretača platforme.
