Iz Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) krajem siječnja su upozorili na neodrživo stanje u tom sektoru. Zatražili su hitan sastanak s premijerom ili nekim od potpredsjednika Vlade s kojim bi razgovarali o rješavanju problema.
–U zadnjih šest mjeseci cijena živih svinja pala je za 40 posto, istaknuo je predsjednik Odbora Antun Golubović. Upozorio je kako je stanje na tržištu neodrživo. Stoga traže hitan prijem s premijerom u Vladi RH ili da premijer Plenković ovlasti nekoga od potpredsjednika vlade, koji može s njima razgovarati i rješavati taj problem, s obzirom na to da od siječnja nemamo ministra poljoprivrede.
–Stanje je neodrživo i jednostavno je nemoguće čekati da se novi ministar uhoda, pa da s njim možemo i mi sjesti i pregovarati, kazao je Golubović u izjavi novinarima.
Zamjenik predsjednika HPK Mato Mihić naveo je kako se od prosinca prošle godine stalo s klanjem svinja.
–Trenutačno ima 25.000 svinja na velikim gospodarstvima i nekih 10.000 na malim gospodarstvima koje treba hitno maknuti s tržišta, jer će biti situacija još gora, izjavio je.
Cijena mesa pala je 40 posto, nema je potrebe ograničavati
Što se tiče vladine mjere ograničavanja cijena nekih proizvoda, kazali su kako nisu za to da se ograničavaju cijene.
–Cijena mesa je pala 40 posto tako da je nema potrebe ograničavati, istaknuli su. No, smatraju kako ono što Vlada treba sada učiniti je donijeti uredbu o aktivaciji članka 168 o uređenju tržišta (prvo se rješavaju viškovi na domaćem tržištu).
–U većini europskih zemalja aktiviran je članak 168 i kod njih je to riješeno, kazao je Golubović. Naveo je kako su svjesni da smo na zajedničkom europskom tržištu. Međutim, ako su mnoge zemlje aktivirale taj članak, postavlja se pitanje zašto to nije onda učinjeno i kod nas. Iznio je podatak da je cijena živih svinja na burzi 1,16 eura. Trgovački centri primjerice svinjski but bez kostiju nude po 3,5 eura.
–Ako sam dobro informiran, a mislim da jesam, to vam je nekih 25 kuna ako ćemo se vratiti u kune. A nas košta proizvodnja 1,70 eura. Uz rast troškova i pad cijena proizvodnja je neodrživa, pogotovo za mala gospodarstva, istaknuo je Golubović. Napomenuo je kako će se najveći problem, kako je rekao, dogoditi kada se u EU smanji proizvodnja mesa, a domaći proizvođači budu propali i neće ih biti. Ako se ništa ne poduzme, Hrvatska će do 2030. spasti na 25, eventualno 30 posto samodostatnosti u svinjogojstvu. E tada će, kako je rekao, građani i potrošači plaćati skupu cijenu svinjskog mesa kojeg tada neće biti.
Po njegovim riječima, problem svinjogojcima sada stvara i pojava bolesti slinavke i šapa u Njemačkoj. Oni su prestali izvoziti meso prema Koreji i Japanu. Tako se sve meso slijeva na domaće tržište i uništava domaću proizvodnju.
Prošlo je 5 do 12 za hrvatsko svinjogojstvo
–Trenutno imamo oko 30.000 svinja u velikim sustavima i 10.000 svinja u malim gospodarstvima viška. Te svinje jednostavno moraju nestati, treba ih poklati, kazao je. Napominje kako je apsurd tim veći što su u prosincu lani hrvatske klaonice jedine u Europi imale povećan broj klanja svinja, ali su klale prasad iz uvoza.
Na novinarski upit koliki je gubitak na primjerice 100 kilograma tovljenika, odgovorio je kako je to 60 eura. Točnije, gubitak po tovljeniku je oko 100 eura.
–To nije malo, to je jako veliki problem i zato mi više ne možemo čekati, poručio je Golubović.
Na pitanje što će biti ukoliko premijer ne pristane na sastanak, kazao je kako to znači da su oni propali, da je u tom slučaju “hrvatsko svinjogojstvo sahranjeno, da ga nema”. “Mi ne možemo još čekati niti dana novoga ministra”, istaknuo je napominjući kako će mu trebati najmanje mjesec, dva dana da pohvata konce, da ih primi i vidi kako riješiti problem.
U HPK se nadaju da će premijer shvatiti da je ovo sada ne 5 do 12, ovo je sada 12 i 15 što se tiče hrvatskog svinjogojstva.
Podsjetili su i na mjere koje traže poljoprivrednici kako bi se osigurala stabilnost sektora poljoprivrede i tržište hrane u RH. To su mjere ograničenja cijena osnovnih mineralnih gnojiva, sjemena, zaštitnih sredstava i plavog dizela, određivanje zaštitne, odnosno minimalne cijene, za sve vrste žitarica i određene uljarice (soja, suncokret, uljana repica), koja ne smije biti manja od prosječne proizvođačke cijene te smanjenje stope PDV-a sa 25 na 5 posto za sve vrste pšenice i ječma, kao i mlijeko i mliječne prerađevine.
Poljoprivrednici također zahtijevaju da se proizvodi ne smiju prodavati ispod cijene koštanja, kako bi se zaštitila njihova gospodarstva. 
Izvor: HINA
