Udruga Baby Beef u Gudovcu je sredinom studenog održala izbornu Skupštinu. Na njoj su članovi za novog Predsjednika izabrali Zvonimira Širjana, jednog od najvećih proizvođača baby beefa u RH. On je na toj funkciji zamijenio dosadašnjeg predsjednika Darka Celovca. Udruga Baby Beef okuplja oko 330 tovljača junadi. Oni čine 90 % sektora tovnog govedarstva u Hrvatskoj.

Za Zamjenika predsjednika Udruge izabran je Toni Raič, doajen i utemeljitelj udruge Baby Beef  koji je na čelu iste bio u devet mandata. Članovi udruge Baby Beef godišnje uzgoje oko 120.000 junadi i ostvare više od milijardu kuna prihoda. Oko 50 posto proizvodnje izvozi se prodajom žive stoke u zemlje Bliskog Istoka i prodajom velikih količina mesa u Italiju.

Stočari gube barem 4 do 5 kuna po kilogramu mesa

-Posebna mi je čast što ću u idućem četverogodišnjem mandatu voditi udrugu Baby Beef. Vođenje Udruge preuzimam u ključnom trenutku za hrvatsko stočarstvo. U trenutku kad smo suočeni s teškim i neodrživim stanjem u svim sektorima stočarske proizvodnje. Posljedica je to globalne krize uzrokovane pandemijom Covid-19 i nezapamćenim poremećajem na tržištu hrane za stoku, što nam stvara ogromne troškove.

Zbog rasta cijene stočne hrane i žitarica s jedne strane, a stagnacije cijena mesa koje su na povijesno niskoj razini, s druge strane, više ne možemo biti konkurentni niti održavati sadašnju razinu proizvodnje. Naši proizvođači ne mogu konkurirati mesu iz uvoza, koje u Hrvatsku ulazi po cijenama koje su ispod proizvođačkih. Zbog visoke cijene stočne hrane, stočari gube četiri do pet kuna po kilogramu mesa, izjavio je u svom nastupnom obraćanju Zvonimir Širjan, novi Predsjednik Udruge Baby Beef.   

Cilj Udruge je dalje nastaviti snažno brendirati hrvatsku junetinu. Također, u znatno većoj mjeri je plasirati na police domaćih trgovina, restorana i hotela. Širjan je dodao kako Udruga očekuje da se kroz snažnije označavanje proizvoda, potrošačima omogući pristup kvalitetnijim domaćim proizvodima od mesa. Na taj način da se omogući da proizvođači za kvalitetnije proizvode postignu višu cijenu koje će pomoći sektoru da opstane. U svom programu predviđa ulaganje velikih napora Udruge u otvaranju novih tržišta veće platežne moći, poput turskog, izraelskog, alžirskog.

baby beef
Zvonimir Širjan, novi Predsjednik Udruge Baby Beef 

Treba biti snažnija kontrola obilježavanja i deklariranja domaćih proizvoda

Predsjednik Udruge Širjan ističe kako se razmjeri šteta u stočarstvu, a prema procjenama znanstvene struke, ove godine kreću od 1,5 do 2 milijarde kuna. Iako je Ministarstvo poljoprivrede aktiviralo određene mjere i alate pomoći, to za sada nije dovoljno. Zbog toga se s razine Udruge, a od nadležnih tijela, traži snažnija kontrola obilježavanja i deklariranja domaćih poljoprivrednih proizvoda na policama trgovina. Sve kako bi oni bili vidljiviji u odnosu na stranu robu upitne kakvoće i podrijetla, koja uz to, dolazi po dampinškim cijenama.

Kao jednu od mjera za osiguranje dugoročno samoodržive stočarske proizvodnje, Udruga će tražiti od nadležnih i promjenu kriterija natječaja za dodjeljivanje statusa povlaštenih proizvođača energije iz obnovljivih izvora. To je kako bi što više proizvođača dobilo mogućnosti dodatnih izvora prihoda i smanjilo svoje troškove. Sve prema uzancama kako su to činile razvijene zemlje EU. Među ključnim mjerama za hrvatsko stočarstvo, Širjan vidi u rješavanju pitanja dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta. I to onim proizvođačima koji ostvaruju višu dodanu vrijednost svojim proizvodima. Podržava i nastavak poticanja kapitalnih investicija kroz mjere ruralnog razvoja. Sve s ciljem osiguravanja kvalitetnije infrastrukture hrvatskih poljoprivrednih proizvođača. To se odnosi na izgradnju skladišta za žitarice i razvoj kapaciteta za preradu vlastitih proizvoda. 

Udruga Baby Beef je tijekom 2018. pokrenula plasman svog brenda ˝Hrvatska junetina udruge Baby Beef˝. U samim počecima, prodaja mesa pod brandom u trgovačkim lancima i mesnicama, rasla je po dvoznamenkastim stopama. Takav razvoj događaja u Udruzi su tada vidjeli kao potvrdu da hrvatski potrošači žele kvalitetne domaće proizvode.

No, prvenstveno nam je  stalo  do hrvatskog tržišta i do naših potrošača. Smatram da nam je potrebna jaka marketinška kampanja i infrastrukturna podrška države, kako bi  sa znakom „Meso hrvatskih farmi“, kroz kratke lance opskrbe naši potrošači na policama imali domaće meso.  

baby beef brendiranje mesa
Oznaka (deklaracija) branda Baby Beef

Novi predsjednik Udruge Baby Beef naglašava kako je godina pred nama od izuzetne važnosti za hrvatsku poljoprivredu. Posebice stočarstvo, budući da se u njoj mora usvojiti Strateški plan za novu Zajedničku poljoprivrednu politiku EU. Hrvatskom stočarstvu je potrebna dugoročna i stabilna poljoprivredna politika koja će otkloniti greške koje smo činili u prošlim razdobljima.

Uz veliku ulogu države u toj misiji, svjesni smo da i sami poljoprivredni proizvođači moraju raditi na sebi. Također i na međusobnoj suradnji među sektorima. Svojom obvezom smatramo i davanje obola u nastojanjima da u suradnji s mljekarskim sektorom intenzivno radimo na restrukturiranju osnovnog stada u proizvodnji mlijeka. Cilj nam je pasminski pomiriti proizvodnju mlijeka i potražnju za goveđim mesom. To ćemo nastojati zajedničkim naporima prilagoditi tržištu. Isto tako, potrebno je i kroz EU fondove intenzivnije kapitalno potaknuti one koji mogu i hoće razvijati i proširivati stočarsku proizvodnju. Sve do mnogo višeg stupnja samodostatnosti za RH.

Želimo razvoj hrvatskog stočarstva bazirati na tovu teladi iz domaćeg uzgoja. Zato tražimo i veću podršku proizvodnje u sustavu krava-tele na brdskim i planinskim pašnjacima. Sustav krava-tele su prepoznale brojne zemlje iz kojih hrvatski tovljači danas uvoze telad. Za daljnji razvoj sustava krava-tele potrebno je aktivirati i staviti u funkciju i na raspolaganje stočarima pašnjačke površine. One su nažalost zbog nekorištenja obrasle raslinjem i zarasle šumskom vegetacijom. Na žalost , zbog zapuštenosti su potrebna velika ulaganja kako bi se ponovno dovele svrsi. No, to je put koji će ostvariti mnoge benefite po hrvatsko društvo. 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoprive u hranidbi peradi
Sljedeći članakButternut tikve – hit hrana!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.