Kondicija svinja je trenutno stanje fizičke uhranjenosti i otpornosti organizma svinje. Kondicija nije nasljedno svojstvo te se na nju može utjecati upravljanjem i tehnološkim postupcima s rasplodnim životinjama, a ponajviše ispravnom hranidbom svinja. Povoljna kondicija rasplodnih životinja također je odraz i povoljnog zdravstvenog stanja.
Redovna ocjena tjelesne kondicije rasplodnih svinja omogućuje uvid u hranidbeni i zdravstveni status svinja te procjenu primijenjenih tehnoloških postupaka u uzgoju. Optimalna kondicija rasplodnih krmača, nazimica i nerastova rezultirat će ostvarivanjem maksimalnih proizvodnih rezultata te u konačnici pozitivno utjecati na konkurentnost farme ili obiteljskog gospodarstva te u konačnici na financijski rezultat. Odstupanja kondicije od optimalnog stanja negativno će utjecati na mnoge proizvodne pokazatelje, kao što su veličina legla ili dugovječnost rasplodnih krmača i nerastova.
Razlikujemo rasplodnu, tovnu i izgladnjelu kondiciju. Osnovni razlozi odstupanja kondicije rasplodnih svinja od optimalne, rasplodne kondicije su pogreške u hranidbi. Previsoka razina hranidbe uzrokovat će debljanje i zamašćivanje rasplodnih svinja te pojavu tovne kondicije, dok će razina hranidbe ispod hranidbenih potreba dovesti do gubitka tjelesne mase, odnosno mršavljenja životinja i izgladnjele kondicije. Također, negativne promjene u kondiciji svinja mogu biti pokazatelj narušenog zdravstvenog statusa životinja, odnosno pojave bolesti u stadu. U novije vrijeme posebna se pozornost poklanja dobrobiti životinja te svako odstupanje od optimalne kondicije nije u skladu sa zahtjevima dobrobiti svinja.
Ocjenjivanje kondicije rasplodnih svinja
Metode procjene kondicije svinja mogu se podijeliti na objektivne i subjektivne. Objektivne metode uključuju korištenje ultrazvučnog uređaja za mjerenje debljine leđene slanine i vaganje životinja. Također, u novije su vrijeme razvijeni i priručni alati poput kutomjera sa skalom za ocjenu kondicije. S obzirom na činjenicu da nisu sve farme opremljene ultrazvučnim uređajima, a vaganje većeg broja životinja često nije praktično, mogu se upotrijebiti subjektivne metode procjene kondicije, poput vizualnog ocjenjivanja u kombinaciji s palpacijom (dodirivanjem) ključnih točaka na tijelu svinja te sustav ocjenjivanja brojčanim ocjenama. Sustav ocjenjivanja koristi ocjene od 1 do 5 sa skaliranjem na pola boda (Tablica 1).
Točke na tijelu na kojima se ocjenjuje kondicija (Slika 1) su: lopatica, kralježnica, zdjelična kost, korijen repa te rebra. Ocjenjivanje se provodi dok su krmače i nerasti na nogama, najbolje za vrijeme obroka. Pri ocjenjivanju kondicije treba voditi računa o pasminskoj pripadnosti te uvijek međusobno uspoređivati samo životinje iste pasmine. Primjerice, rasplodne krmače pasmina landras ili veliki jorkšir treba ocjenjivati odvojeno od krmača terminalnih pasmina, npr. pietren.
Kondicija rasplodnih krmača i nazimica
Tijekom reproduktivnog ciklusa krmača dolazi do promjena tjelesne kondicije. Promjene su najveće tijekom laktacije kad krmače troše tjelesne zalihe zbog povećanih zahtjeva za hranjivim tvarima potrebnim za sintezu mlijeka. Koliki će biti gubitak tjelesne mase, odnosno utjecaj na kondiciju, ovisi o više čimbenika. Najvažniji je čimbenik hranidba krmača, koja mora biti prilagođena uzdržnim hranidbenim potrebama te potrebama za sintezu mlijeka, kao i broju prasadi u leglu. Cilj je hranidbe krmača spriječiti veliki gubitak tjelesne mase tijekom laktacije te nadoknaditi tjelesne rezerve izgubljene u laktaciji hranidbom u toku suprasnosti. Optimalnom ocjenom kondicije pri prasenju smatra se ocjena 3-3,5.
Krmače u povoljnoj kondiciji će u dojno razdoblje ući s dovoljnim tjelesnim rezervama te neće doći do naglog smanjenja tjelesne mase. Prilikom odbića dobrom ocjenom smatra ocjena 2,5. Takva ocjena kondicije pri odbiću je povoljna jer omogućuje brzu pojavu estrusa nakon odbića, dok će krmače s lošijom ocjenom kondicije često teže ući u sljedeći estrus. Na taj se način povećava razdoblje od odbića do koncepcije, što pridonosi povećanom broju „praznih dana“. Indeks prasenja se smanjuje kao posljedica povećanog broja hranidbenih dana, što ima izravne negativne posljedice na ekonomičnost proizvodnje jer se smanjuje broj prasadi po krmači godišnje. Osim toga, za takve krmače su karakteristična manja legla manje porodne mase.
Krmače u lošijoj kondiciji također su sklonije ozljedama, a moguća je i pojava pobačaja. Jedan od poremećaja koji se može pojaviti je atonija maternice i s time povezane poteškoće u prasenju. Krmače u lošoj kondiciji također će imati i lošiju kvalitetu kolostruma, zbog čega će prasad biti manje otporna na zarazne bolesti. Kao posljedica loše kondicije u krmača se mogu pojaviti stereotipna ponašanja: griženje ograda i rešetki ili slinjenje.
U slučaju kad se na farmi nalazi veći broj takvih krmača, takva će situacija nepovoljno djelovati na reproduktivne i ekonomske pokazatelje, budući da se povećava broj izlučenih životinja te raste stopa remonta na farmama. Visoka stopa remonta ima negativan učinak na prosječnu veličinu legla, dugovječnost te iskoristivost krmača. Stoga je poželjno da se na farmi nalazi najmanje 80 % krmača s ocjenom 2,5, dok je ocjena kondicije krmača kod pripusta manja od 2,5 na farmi nepoželjna. Kod krmača u tovnoj kondiciji (ocjena >3,5) postoji rizik od teških prasenja, stoga je hranidbom u gravidnosti potrebno izbjeći ulazak u tovnu kondiciju. Kod krmača u tovnoj kondiciji također postoji rizik od pojave MMA (metritis, mastitis, agalakcija) sindroma.
Nadalje, krmače u tovnoj kondiciji imaju povećan rizik od oboljenja nogu. Ocjenu kondicije krmača poželjno je provoditi redovno: kod pripusta, tijekom gravidnosti (primjerice, 30. i 80. dana), kod prasenja te kod odbića. Ocjenu kondicije moguće je provoditi tijekom rutinskih postupaka s krmačama, kako bi se smanjio utrošak rada. Nakon odbića prasadi, krmaču je potrebno ocijeniti što prije, kako bi ostalo dovoljno vremena za prilagodbu hranidbe za one krmače kojima je to potrebno. U slučaju velikog gubitka tjelesne mase tijekom laktacije, dolazi do smanjenja mliječnosti, što ima negativne posljedice već za samu prasad.
Stoga je glavni cilj hranidbe tijekom laktacije potaknuti konzumaciju hrane u krmača koja će omogućiti zadovoljenje uzdržnih hranidbenih potreba, kao i potreba za sintezom mlijeka. Krmače koje su tijekom laktacije konzumirale veću količinu hrane u boljoj su kondiciji pri odbiću prasadi, stoga tijekom suprasnosti imaju manje potrebe na hranjivim tvarima za obnavljanje tjelesnih rezervi. Zato krmača već kod prasenja mora imati zadovoljavajuću kondiciju, u suprotnom će krmača koja gubi na tjelesnoj masi tijekom suprasnosti imati manju mliječnost te uži interval od odbića do koncepcije nakon odbića prasadi.
Kod osjemenjivanja nazimica potrebno je voditi računa da nazimice budu u dobroj, priplodnoj kondiciji. Nazimice ne bi smjele imati prirast veći od 500 g nakon dostignute tjelesne mase od 100 kg. Budući da su nazimice kategorija koja je najpodložnija pojavi anestrije, upravo hranidbi nazimica treba dati posebnu pažnju.
Tijekom gravidnosti nazimice se ne smije prehranjivati kako kod prasenja ne bi imale preveliku tjelesnu masu, odnosno kako bi se zadržala optimalna kondicija te prasenje proteklo bez poteškoća.
Kondicija nerastova
Neodgovarajuća kondicija rasplodnih nerastova također može negativno utjecati na rezultate plodnosti nerastova. Neprilagođeni režimi hranidbe nerastova mogu izazvati odstupanja od optimalne kondicije, što za posljedicu ima poteškoće kod pripusta, smanjen libido te smanjenu plodnost kao posljedicu lošije kakvoće sjemena. Preteški nerastovi skloniji su oboljenjima nogu. Velika tjelesna masa otežava skakanje nerastova te može uzrokovati probleme i za manje krmače prilikom skoka.
Stoga je nerastove potrebno hraniti umjereno, jer hranidba po volji nakon postizanja optimalne tjelesne mase izaziva pretjerani porast tjelesne mase. Preporučena dnevna količina hrane za nerastove iznosi prosječno 3 kg, ovisno o starosti, dobi i kondiciji nerastova. Smjesa za nerastove može biti istog sastava kao i za krmače u laktaciji. Udio kukuruza, koje je visokoenergetsko krmivo, u smjesi ne bi trebao biti veći od 40 % kako bi se izbjegla tovna kondicija te veća tjelesna masa od optimalne koja iznosi 250 kg, a maksimalno 300 kg. Ocjena kondicije nerastova provodi se na isti način kao i u rasplodnih krmača (Slika 3).
Ekonomski učinci
Odstupanja od optimalne kondicije u rasplodnih nerastova i nazimica imat će za posljedicu negativne učinke na ukupne rezultate proizvodnje i u konačnici na ekonomičnost proizvodnje. Pothranjene krmače koje nakon odbića ne ulaze u estrus bit će prerano izlučene te će se na taj način povećati stopa remonta i broj prvopraskinja u stadu, što ima negativan utjecaj na prosječan broj živooprasene prasadi, kao i veći utrošak rada na pripremu i uvođenje nazimica u stado.
Prekomjerni prirast tijekom suprasnosti dovest će do povećane embrionalne i fetalne smrtnosti prasadi te stoga neće biti postignuti očekivani proizvodni rezultati. Također, prekomjerno hranjenje krmača, osim negativnih posljedica na plodnost krmača, ima za posljedicu i prekomjernu potrošnju hrane. S obzirom da to troškovi hranidbe predstavljaju najveći dio troškova u svinjogojskoj proizvodnji, optimalnom hranidbom prema kondiciji krmača i nerastova mogu se izbjeći nepotrebni troškovi, posebice u uvjetima izrazito skupe stočne hrane u posljednje vrijeme.
