Osim opće raširenog uzgoja velikocvatnih krizantema za rez na otvorenim gredicama, koje se naknadno pokrivaju plastičnom folijom, sve se više širi proizvodnja u posudama pa su vrlo popularne lončanice tipa Multiflora (vidi slike 1, 2 i 3). No, bez obzira na tip i način uzgoja, krizanteme napada veći broj različitih štetočinja bilja. Zabilježeni su slučajevi potpunog propadanja proizvodnje od uzročnika biljnih bolesti. Premda je na krizantemama poznato više od četrdeset različitih bolesti, u našim se uvjetima često pojavljuje desetak uglavnom gljivičnih uzročnika. One u načelu redovito suzbijamo preventivnom primjenom fungicida.

U Hrvatskoj je svega nekoliko fungicida registriranih i dopuštenih za suzbijanje bolesti krizantema. Npr. folpet, kaptan, vinklozolin, bitertanol, sumpor, triadimefon. No struka i proizvođači na temelju pokusa i vlastitih iskustva često koriste veći broj dovoljno selektivnih i učinkovitih pripravaka. Stoga se i preporuke ovog stručnog priloga temelje na višegodišnjim pokusima autora u Međimurju pri tretiranju velikocvatnih krizantema (May Shoesmith) i različitim Multiflorama.

U načelu, bolesti krizantema dijelimo prema dijelovima biljke koje napadaju u dvije skupine. A. bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike. B. bolesti nadzemnih organa.

Bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike krizantema

Bez obzira radi li se o tradicionalnoj ili suvremenoj (kontejnerskoj) proizvodnji rasada, zbog cijene nabavke kvalitetnih matičnih biljaka, a napose zbog troškova izgradnje i grijanja zaštićenih proizvodnih prostora (klijališta, plastenici, staklenici), rizici pojave polifagnih gljivica stanovnika tla moraju biti svedeni na najmanju moguću mjeru. U stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjivanja prijesadnica najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici polijeganja mladih biljčica, truleži prizemnog dijela stabljike, nekroze (odumiranja) korijena i vrste koje naseljavaju provodno ili žilno staničje. Općenito vrijedi pravilo da je značenje (i štete) spomenutih bolesti veće što su uvjeti klijanja i nicanja nepovoljniji.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakLjekovitost voća
Sljedeći članakPuževi – biologija, ekologija i suzbijanje
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.