3. Cro-Vin – održivo i konkurentno hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo

Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, 28. travnja održat će se 3. Cro-Vin, vinogradarsko-vinarska stručna konferencija u organizaciji Hrvatskog vinogradarsko-vinarskog društva (HVVD), Agronomskom fakulteta i Gospodarskog lista.

Uoči konferencije, razgovarali smo s Ana-Marijom Jagatić Korenika, izvanrednom profesoricom sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu, koja je od lipnja 2025. g. predsjednica HVVD-a.

Uvodno nam predstavite HVVD. Kad je osnovan, koliko ima članova, koji su ciljevi Društva?

Hrvatsko vinogradarsko-vinarsko društvo (HVVD) je strukovno društvo, odnosno udruga, koja je pravni sljednik Društva enologa Hrvatske, osnovanog u travnju 1997. g. Društvo je u svojim počecima okupljalo članove iz stručnih i znanstveno-nastavnih institucija te osobe iz neposredne vinarske proizvodnje, a svi zajedno činili su prvu grupu certificiranih  ocjenjivača vina u Hrvatskoj.

U prosincu 2016. g., Društvo mijenja ime u sadašnje, želeći prije svega okupiti što širi krug članstva vezanog uz vinogradarsko-vinarsku djelatnost na najrazličitijim razinama. Redoviti član Društva može biti svaki vinogradarski/vinarski stručnjak koji aktivno radi u struci, sa završenim višim/visokim obrazovanjem koje u svom programu ima vinogradarstvo/vinarstvo, kao i osobe koje se bave vinogradarstvom i/ili vinarstvom s diplomom cjeloživotnog obrazovanja dodatnog iz istog područja. Riječ je o sudionicima u neposrednoj proizvodnji grožđa i vina, različitim komercijalnim, marketinškim i drugim aktivnostima vezanim uz potporu u proizvodnji i prometu grožđa i vina, do članova stručnih, upravnih i znanstveno-nastavnih institucija iz područja vinogradarstva i vinarstva te prehrambene biotehnologije. Podupirući članovi mogu biti domaće i strane fizičke i pravne osobe koje surađuju s Udrugom, u interesu razvoja vinogradarstva i vinarstva.

Temeljni ciljevi djelovanja HVVD-a jesu okupljanje i povezivanje osoba koje se neposredno bave vinogradarstvom i vinarstvom radi promicanja znanstvenih i stručnih spoznaja na tom području, dodatne edukacije,  zaštite autohtonih i tradicionalnih proizvoda i proizvodnji, zaštite i promicanja općih strukovnih vrijednosti te u konačnici poticanje i razvoj kulture vinove loze i vina na najširoj društvenoj razini. Detaljniji opis ciljeva, područja djelovanja i djelatnosti HVVD-a moguće je pročitati u Statutu Društva.

Društvo je 2025. g. promijenilo vodstvo i trenutno broji oko 50-ak članova s tendencijom  rasta tog broja. U skladu s prijedlozima koje je članstvo prihvatilo, u prethodnom razdoblju smo organizirali stručno putovanje u Austriju, a trenutno intenzivno radimo na suorganizaciji 3. Cro-Vina, stručne konferencije koja će se održati krajem travnja. U planu je svakako i dalje doprinositi unaprjeđenju sektora kroz stvaranje prilika za umrežavanje stručnjaka te razmjenu znanja i iskustava.

Na inicijativu HVVD-a i uz domaćinstvo i suorganizaciju Agronomskog fakulteta, potaknuli ste Gospodarski list na zajedničku organizaciju. Cro-Vin, stručne vinogradarsko-vinarske konferencije. Koji je glavni povod i cilj održavanja 3. Cro-Vina?

S obzirom da je Gospodarski list pokrenuo Cro-Vin 2018. g., pa je na žalost uslijedila pauza nakon korona-krize, povod i razlozi za novi početak su nam zasigurno bili i ostali isti- stvoriti mjesto okupljanja i razmjene znanja, iskustava, pitanja i odgovora o aktualnim i problematičnim temama u proizvodnji grožđa i vina. Ovaj put to će biti na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, instituciji bogate akademske tradicije koja se profilirala kao vodeća znanstvena i sveučilišna ustanova u Hrvatskoj u području biotehničkih znanosti. Na tom se mjestu više od 100 godina istražuje i unaprjeđuju vinogradarstvo i vinarstvo, a svake godine tržištu rada isporučuje do 20 magistara vinogradarsko-vinarske struke, što ga čini najvažnijom visokoobrazovnom institucijom u toj grani poljoprivrede. Svaki početak je težak, ali ako nastavimo ustrajno i s voljom, nadam se da ćemo stvoriti relevantan događaj koji će biti nezaobilazan u stručnim krugovima, bez obzira na kojoj će se adresi odvijati.

Koje su glavne teme konferencije, koje sekcije ste odabrali i tko su predavači?

Glavne teme konferencije se odnose na trendove i negativne čimbenike u sektoru te predstavljanje praktičnih rješenja za aktualne izazove u proizvodnji. Očekuje nas vinogradarska sekcija s prezentacijama vezanim uz odgovore na stres u vinogradu, raniju zriobu, štetne organizme te ulogu dronova, umjetne inteligencije i agrosolara u proizvodnji grožđa. Vinarska sekcija će nam predstaviti biotehnološka rješenja za proizvodnju vina bez sulfita i modulaciju kiselosti vina, tehnologije proizvodnje pjenušavih vina i dealkoholizacije, kao i iskustva u proizvodnji vinarskih nusproizvoda. Predavači u navedenim sekcijama će biti iskusni stručnjaci iz akademske zajednice ili privatnih poduzeća i tvrtki koje pružaju rješenja u obliku usluga ili proizvoda u vinogradarstvu i vinarstvu.

Tko je sve pozvan na konferenciju, koliko očekujete sudionika i kakav je interes trenutno?

Na konferenciju su pozvani proizvođači grožđa i vina, članovi nadležnih institucija, konzultanti i savjetodavci, osobe iz akademske zajednice, kao i studenti koji će se vrlo brzo susresti sa svim spomenutim izazovima u praksi, ali i sva zainteresirana javnost. Drago nam je da smo u kratkom roku, svega nekoliko dana od objave datuma i lokacije održavanja 3. Cro-Vina, dobili velik broj prijava za sudjelovanjem, a moguće je i da nećemo moći primiti sve zainteresirane, jer je broj mjesta ograničen.

Na Cro-Vinu će se održati i okrugli stol te zanimljiva radionica. Recite nam nešto više o tome i o projektu koji će biti predstavljen i na konferenciji?

Konferenciju započinjemo prezentacijom i okruglim stolom o aktualnom stanju u vinogradarstvu te o uzrocima smanjenja površina pod vinovom lozom u RH, kao i potrebnim mjerama za preokret negativnih trendova. Sudionici okruglog stola će biti predstavnici proizvođača, Ministarstva poljoprivrede, HAPIH-a, APPRRR-a i Agronomskog fakulteta.

Za kraj ostavljamo radionice u kojima ćemo predstaviti NPOO projekt na kojemu sam voditeljica, a koji istražuje NMR (nukelarnu magnetsku rezonanciju) i Deep Learning (duboko učenje) tehnologije s ciljem dokazivanja autentičnosti vina. Projekt okuplja stručnjake s Agronomskog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te Instituta Ruđer Bošković i HAPIH-a, a razvoj ove jedinstvene metode se radi na primjeru autentičnih vina od naših najznačajnijih sorata- ´Graševine´ i ´Plavca malog´, koje su vrlo često predmet analiza i rasprava o izvornosti ili prirodnosti.  U nastavku slijede radionice s kušanjem vina proizvedenih od novih otpornih sorata i primjenom novih biotehnoloških rješenja.

Kako se mogu sudionici prijaviti za konferenciju, a kako za radionicu?

Prijave na konferenciju su moguće slanjem podataka (ime, prezime i naziv tvrtke ili ustanove  i kontakt broj tel./mob.) na e-mail: amjagatic@agr.hr. Broj mjesta na radionicama će biti manji pa će sudjelovanje biti moguće uz pozivnicu organizatora.

Na kraju, s obzirom da se osobno kroz znanost i projekte, te edukaciju studenata na Agronomskom fakultetu, bavite vinarstvom i vinogradarstvom gotovo 20 godina, možete li ukratko reći što se promijenilo u vinogradarsko-vinarskom sektoru od početka tisućljeća, kakvi su trendovi u svijetu, jesmo li konkurentni po cijenama i kvaliteti vina i pratimo li i koristimo (dovoljno) suvremene znanstvene spoznaje i tehnologije u proizvodnji vina?

Bit ću preciznija – uskoro ću obilježiti 18 godina rada na Fakultetu, a ako tome pridodamo i razdoblje studiranja, riječ je o više od 20 godina kontinuiranog uvida u poljoprivredu, a posebno u vinogradarstvo i vinarstvo. U tom razdoblju promijenilo se doista puno toga, i to na svim razinama – od klimatskih uvjeta, preko trendova u proizvodnji i potrošnji vina, do ulaska Hrvatske na EU tržište i usklađivanja s europskom regulativom, ali i promjena u sustavu obrazovanja i studijskim programima.

Klimatske promjene danas više nisu apstraktan pojam, nego vrlo konkretan proizvodni čimbenik. Imamo ranije berbe grožđa, više koncentracije šećera, višu alkoholnu jakost i često nižu kiselost, što direktno utječe na stil vina. Uz to, sve su izraženiji ekstremni vremenski uvjeti – suše, toplinski valovi, ali i nagle oborine – što zahtijeva prilagodbu u vinogradu, od izbora položaja i sorata do primjene novih agrotehničkih i ampelotehničkih mjera. Istovremeno, fitosanitarni status vinograda, posebno fitoplazme i virusi postali su značajni ograničavajući čimbenik u održavanju stabilne i kvalitetne proizvodnje.

Kada govorimo o promjenama u proizvodnji i tehnologiji- proizvodnja grožđa i vina je znatno preciznija i tehnološki naprednija nego prije 20 godina. Sve se više koriste analitički alati, kontrolirani uvjeti proizvodnje, ali i koncepti poput preciznog vinogradarstva. Istovremeno, zanimljivo je da paralelno raste i interes za tradicionalnije pristupe, ekološki ili biodinamički uzgoj uz minimalne intervencije u proizvodnji vina, što pokazuje koliko je sektor danas raznolik.

Tržište vina postalo je globalno i izrazito konkurentno. Potrošači su informiraniji i traže više – ne samo kvalitetu, nego i autentičnost, održivost i priču iza proizvoda. Upravo tu vidimo veliki iskorak i u Hrvatskoj, gdje sve više dolaze do izražaja autohtone sorte, regionalni identiteti i razvoj enoturizma. Međutim, i dalje smo ograničeni manjim količinama i višim troškovima proizvodnje, što utječe na našu cjenovnu konkurentnost. Ako govorimo o novijim trendovima poput low-alcohol i bezalkoholnih vina, u Hrvatskoj oni još čine tek simboličan udio u ukupnoj proizvodnji i potrošnji, iako na razini EU bilježe snažan rast. S druge strane, segment tzv. prirodnih vina nešto je prisutniji, ali i dalje ostaje u okvirima nišne proizvodnje, s relativno malim udjelom, ali značajnim utjecajem na percepciju kvalitete i autentičnosti.

Ulaskom u Europsku uniju sektor se dodatno profesionalizirao i uskladio s europskim zakonodavnim okvirom. Znanstvene spoznaje danas su dostupnije nego ikad, ali izazov ostaje njihova primjena u praksi. Tu ključnu ulogu imaju obrazovne i nadležne institucije, kao i istraživački projekti, koji trebaju djelovati kao poveznica između znanosti i proizvođača. U tom smislu, nastojanja i organizatora Cro-Vina su dio mozaika koji prikazuje održivi i konkurentan vinogradarsko-vinarski sektor u RH.