Akarinoze – štetne grinje na lišću vinove loze

Štete u suvremenom vinogradarstvu, na osjetljivim sortama, uzrokuju grinje iz dvije važne porodice: crvenih pauka (Tetranychidae) i grinja šiškarica (Eriophydae). Grinje su aktivne cijelu sezonu vegetacije, a sisanjem biljnih sokova uzrokuju različite deformacije na pupovima, listovima i mladicama vinove loze.

U većini hrvatskih kontinentalnih vinogorja dominiraju grinje šiškarice,vrlo sitni pauci veličine tijela ispod jednog milimetra. Za razliku od kukaca koji imaju tri para nogu i člankovito tijelo, grinje imaju četiri para nogu i ne-člankovito tijelo. Grinje šiškarice su još sitnije, veličine do 0,2 mm i imaju samo dva para nogu. Aktiviraju se već u vrijeme bubrenja pupova, pa njihovo usmjereno suzbijanje provodimo u vrijeme “vunastog pupa” (B-C) i ponovno “pojavom prvih listića” (D-E).

Grinje šiškarice su ime dobile po formiranju lisnih nabreklina (šiški), ali isto je poznato samo kod vrste erinoze (lat. Eriophyes syn. Colomerus vitis). Druga vrlo štetna grinja šiškarica je akarinoza (lat. Clepitrimerus syn. Phyllocoptes vitis). Ranije je bilo uvriježeno iskustvo vinogradara da štetnost grinja šiškarica značajno ovisi o meteorološkim uvjetima u vrijeme bubrenja i pupanja vinograda (ako u to vrijeme potraje prohladno-vlažno razdoblje štete su vrlo izražene). Lozine grinje uzročnici akarinoze i erinoze prezime kao odrasle ženke ispod ljuski kore ili u pupovima, a kako su zime sve manje hladne njihova je prezimljujuća brojnost sve više izražena. Visoke ljetne temperature omogućuju zadnjih 10-ak godina razvoj većeg broja generacija.

Stoga u vrijeme početka vegetacije vinograda “grinje šiškarice ne treba podcijeniti”, već u vrijeme razvojnog stadija vinove loze B-E poduzeti mjere usmjerene zaštite. Toplije proljetno vrijeme početkom pojave lozinih prvih organa neće spriječiti naknadni razvoj grinja šiškarica, naprotiv zadnjih sezona primamo upite vinogradara o neželjenim promjenama lišća sredinom, krajem ljeta i početkom jeseni.

Netipične promjene na lišću osjetljivih sorti vidimo sredinom ljeta u obliku gubitka normalne zelene boje, a ako se niti tada ne poduzimaju mjere zaštite, početkom jeseni na zaraženom trsju dominira žuto-ljubičasto-smeđa boja lišća. Pritom nema očekivanog omjera sladora i ukupnih kiselina u grožđu. Ovu pojavu uzrokuje akarinoza, a ne smije se poistovjetiti sa znakovima fitoplazmatskih žutica.

Kod sadnje novog vinograda odmah suzbijati!

Akarinoza (Calepitrimerus syn. Phyllocoptes vitis) svojom ishranom u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova može uzrokovati “posmeđenje” i uginuće pupa ili pojavu kržljavih mladica skraćenog rasta. Zbog oštećenja glavnog pupa iz postranog pupa izbija nova mladica, pa je moguće vidjeti dvostruke mladice. Na mladom lišću se vide ubodi okruženi žućkastom zonom zvjezdolika oblika. Često je list na zaraženim mladicama deformiran, tipičnog uzdignutog ruba i mozaično-žute plojke.

Razvoj napadnutih pupova u vinogradu je naročito usporen ako nakon početka vegetacije uslijedi prodor prohladno-vlažnog, vjetrovitog i kišnog vremena. Tada su grinje dulje razdoblje koncentrirane na relativno maloj lisnoj površini. Zbog prisutnosti lozinih grinja u pupovima, često se prenose zaraženim loznim cjepovima, pa u tek posađenim vinogradima također treba odmah poduzimati preventivne mjere zaštite.

Suzbijanje lozinih grinja šiškarica je vrlo teško i mora se provoditi početkom vegetacije u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova. Kvaliteta tretiranja je presudna za učinkovitost poduzetih mjera zaštite, jer je ciljana biljna površina vrlo mala (škropivom treba “natopiti” zaražene pupove). Nekad su vrlo učinkovita na lozine grinje šiškarice bila kombinirana uljna-organofosforna sredstva koja su se koristila za tzv. “kasno-zimsko” tretiranje vinograda (npr. Oleo Ekalux, Oleo Ultracid EC), ali su isti 2003. sezone povučeni iz primjene. Također, vrlo učinkoviti i široko korišteni za suzbijanje grinja šiškarica endosulfan (Thiodan EC i sl.) zadnji put je u prodaji bio tijekom proljeća 2008. sezone.

Netipične promjene na lišću osjetljivih sorti u drugom dijelu ljeta i početkom jeseni: lišće gubi normalnu zelenu boju (foto 1 sredinom ljeta na Sauvingnon bijeli), a ako se ne poduzimaju mjere zaštite početkom jeseni na zaraženom trsju dominira žuto-ljubičasto-smeđa boja (foto 3 i 4: početkom jeseni na vinskoj sorti moslavac bijeli ili šipon) (foto: M.Šubić)

Specifična kemijska sredstva za suzbijanje grinja zovemo akaricidi, ali samo su neki od njih djelotvorni na grinje šiškarice. Većina vrlo učinkovitih akaricida koji su korišteni za suzbijanje grinja šiškarica povučeni su iz primjene u našoj zemlji tijekom razdoblja 2004.-2014. (npr. Neoron EC, Acarstin SC, Ortus SC). Nažalost, od 2016. godine dovoljno učinkovitih akaricida registriranih u našoj zemlji za primjenu u vinogradarstvu, a koji istovremeno suzbijaju lozine grinje šiškarice (Eriophydae) i mlađe razvojne oblike iz skupine crvenih pauka (Tetranychidae) više nema.

Tablica 1. Specifični akaricidi i njihova djelotvornost na različite skupine* fitofagnih grinja registrirani u našoj zemlji za primjenu u vinogradima

VAŽNO: Od 2018. sezone na hrvatskom tržištu imamo dva nova akaricida: Milbeknock (d.t. milbemectin) i Nealta (d.t. ciflumetofen), a od 2021. još dvije akaricidne tvari: acekvinocil (Kanemite SC) i bifenazat (Acramite SC). Ali isti nemaju dopuštenje za primjenu u vinogradarstvu. Također, ovisno o djelatnoj tvari registrirani su samo za suzbijanje grinja iz skupina crvenih pauka u voćarstvu, povrću i ukrasnom bilju. Grinje šiškarice su značajno manje od fitofagnih grinja iz skupine “crvenih pauka”, ne vide se okom niti priručnim povećanjem (5-7x). Pokusima Uprave Ministarstva poljoprivrede iz Čakovca radi provjere djelotvornosti djelatnih tvari akaricida navedenih u Tablici 1. na lozine grinje šiškarice (Eriophydae) nešto bolju učinkovitost pokazuju jedino pripravci **Envidor SC (0,5 lit./ha) i Masai WP (0,25-0,3 kg/ha) (provedeno na vinskoj sorti moslavac bijeli ili šipon)!

Prema višegodišnjim pokusnim rezultatima dobivenim u Međimurju najučinkovitiji akaricid na našem tržištu za suzbijanje grinje šiškarica je fenazakvin (Demitan SC), ali od 2016. dopušten je za primjenu samo u ukrasnom bilju i rasadnicima. Poznato je da primjena sumpornih fungicida povišene koncentracije (2 do 3 %) u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova učinkovito suzbija grinje šiškarice, a tek zadnjih godina pojedini sumporni pripravci dobivaju registracije za takvu namjenu.

Sumporni fungicidi su također registrirani u vinogradu za suzbijanje pepelnice (Erysiphe necator) do početka cvatnje u najvećim količinama 3-5 kg ili lit./ha, mogu uz smanjeni utrošak škropiva (najviše 200-250 lit./ha/5000 trsa) u prvim aplikacijama biti vrlo učinkoviti pri suzbijanju lozinih grinja šiškarica.Samo jedno tretiranje grinja šiškarica ne daje zadovoljavajući djelotvornost, već je potrebno obaviti dvije aplikacije u kraćim razmacima (5-8 dana).

Svakako je dobro u prve tri rano proljetne usmjerene zaštite vinove loze koristiti povišene koncentracije registriranih sumpornih pripravaka. Povišene koncentracije sumpornih pripravaka nije moguće koristiti tijekom ljeta zbog fitotokisčnosti. Kod primjene sumpora ne dodavati (miješati) parafinska ulja (niti mineralna). Parafinska ulja su bila vrlo učinkovitija na grinje šiškarice (i druge štetnike – npr. štitaste uši, štetne gusjenice) kad su se koristila u mješavini s danas zabranjenim površinskim insekticidima (npr. endosulfan, metidation, diazinon i drugi). Povišena koncentracija parafinskih ulja dopuštena je za primjenu samo za kasno zimsko tretiranje (nakon zimske rezidbe i blagdana Svetog Josipa).

Tablica 2. Pripravci registrirani za suzbijanje lozinih grinja šiškarica (akarinoza, erinoza) u našoj zemlji

Izor: Gospodarski kalendar