Ove godine od početka  travnja do kraja kolovoza u najsjevernijoj hrvatskoj vinorodnoj općini Štrigova (mjerno mjesto Železna Gora) zabilježeno je čak 735,0 mm oborina (+ 358,2 mm ili 95 % više od očekivanog prosjeka), a pritom je istovremeno prosječna temperatura tog razdoblja iznosila 17,84 °C (+0,92 °C veća od mnogogodišnje vrijednosti).

Vinogradarske sezone s iznadprosječnim količinama oborina i izraženom toplinom vrlo su zahtjevne u pogledu biljnog zdravstva, pa već krajem ljeta 2023. g. pronalazimo na slabije zaštićenom grožđu znakove plamenjače (Plasmopara), pepelnice (Erysiphe), crne truleži (Guignardia), sive plijesni (Botrytis) i kisele truleži (Acetobacter). U poljskom makro i mikro pokusu u međimurskom vinogorju od navedenih je bolesti najranija i najveća štetnost zabilježena od plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Poljski mikro pokus suzbijanja plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola) tijekom 2023. godine postavljen je na lokalitetu Vučetinec, odnosno u središnjem dijelu međimurskog vinogorja. Vinska sorta je moslavac bijeli (Šipon), regionalnog značaja od koje se promovira županijska marka vina “Pušipel“.

Sva tretiranja u poljskom mikro pokusu na lokalitetu Vučetinec su provedena nošenom leđnom prskalicom “Solo 425“. Pripravci u pokusu su korišteni u propisanoj koncentraciji, pa je na taj način utrošak škropiva i količina ili doza (kg ili lit./ha) bila prilagođena razvojnom stadiju i volumenu krošnje (m³/ha) vinograda. Prema danima tretiranja raspon utroška škropiva bio je 550-1.250 lit./ha, a volumen krošnje vinograda prilagođen za 5.000 trsa po hektaru (razmaci sadnje 2 x 1 m) pritom je iznosio 200-5.500 m³/ha. Zbog hladnoće zabilježene u travnju, početak vegetacije vinograda u 2023. godini započeo je prvih dana zadnje dekade travnja (20.4. – “vunasti pup”).

Rana pojava zimskih oospora plamenjače

U prvoj dekadi travnja zabilježeni su hladni sjeverni vjetrovi, pa su izmjerene negativne jutarnje vrijednosti od -0,27 °C do -3,5 °C tijekom četiri dana (5.4., 6.4., 10.4. i 11.4.). Mjereno od početka 2023. godine zbroj prosječnih temperatura >8 °C do početka svibnja (1.5. 2023.) iznosio je 162,2 °C. Već krajem prvih dana svibnja zimska plodišta uzročnika plamenjače (Plasmopara) oslobađala su zimske oospore, te je već tada zabilježena prva primarna zaraza u nezaštićenim vinogradima (3.5.2023. – na položajima i vinskim sortama gdje su mladice >10 cm). Niti svibanj nije bio topliji od očekivanog prosjeka, pa je cvatnja kod većine vinskih sorti započela tek sredinom lipnja (dana 16.6.2023. dominantna vinska sorta graševina još nije počela cvatnjom u međimurskom vinogorju).

U svibnju tijekom prve dvije dekade je zabilježeno čak 250 mm oborina, a najniže su jutarnje temperature zraka pritom bila u rasponu 4,8 °-11,2 °C. Stoga su porasti mladica u prvih 20-ak dana svibnja bili mali, kod vinske sorte moslavac bijeli ili šipon iznosili su 20.5.2023. tek 15-25 cm. Pritom je mjernim uređajem “iMetos” registrirano pet primarnih zaraza uzročnikom plamenjače (Plasmopara), a prvi simptomi ove bolesti na lišću u međimurskom vinogorju pronađeni su već 22.5.2023. (na vinskim sortama moslavac bijeli ili šipon i kerner – na lokalitetima  Donji Zebanec i Sveti Urban).

Tablica 1. Utjecaj važnijih meteoroloških uvjeta na patogenezu plamenjače (Plasmopara) u međimurskom vinogorju tijekom 2023. g.

RazdobljeTemperaturaOborineVlažnost zrakaVlaženje*Zaraza Plasmopara
travanj10,16°C138,6 mm64 %12.210 min
svibanj15,43°C252,2 mm68 %11.970 min5
lipanj20,43°C81,4 mm63 %7.210 min12
srpanj21,80°C172,2 mm65 %12.125 min14
kolovoz21,42°C90,6 mm66 %9.470 min8
*mjerni uređaj “iMetos” na području vinorodne općine Štrigova (vinska sorta rajnski rizling u Železnoj Gori): prognozni model za Plasmopara viticola (optimalni broj dana u mjesecu za infekciju: tijekom svibnja za zimske oospore; tijekom lipnja, srpnja i kolovoza za ljetne sekundarne zaraze(zoosporangijiumjerene infekcije)

Uništeno nezaštićeno grožđe

Nakon pojave prvih simptoma plamenjače na lišću vinove loze, najpovoljnije uvjete za razvoj ove bolesti (Plasmopara) tijekom vegetacije vinograda u 2023. sezoni zabilježili smo u razdoblju od 23.6. do 21.7. U tih 30-ak dana padalo je 133,6 mm kiše i zabilježeno je devet vrlo jakih sekundarnih zaraza uzročnikom plamenjače. Najveći rast zaraze lišća uzročnikom plamenjače (Plasmopara) bilježili smo u razdoblju od 20.6. do 20.7., a iako smo prve štete na generativnim organima zabilježili 21.6.2023., bolest je tijekom srpnja uništila gotovo cjelokupnu nezaštićenu zonu grožđa.

Među članovima mikro-pokusa dobivena je različita djelotvornost na plamenjaču vinove loze u odnosu na netretirano trsje.

Slabija pojava simptoma plamenjače na lišću vinove loze pronađeni su tijekom provođenja četvrte i pete aplikacije u mikro-pokusu (16.6.-29.6.2023.) na dijelovima koji su tretirani sa: amisulbrom, metiram + M-metalaksil, ciazofamid + bakar-glukonat, zoksamid & cimoksanil te zoksamid & mandipropamid.

Na netretiranom dijelu zabilježena je vrlo jaka zaraza, a grožđe je na netretiranom dijelu do kraja srpnja 2023. gotovo potpuno uništeno od plamenjače.

Histogram 1. Korelacija količine i rasporeda oborina s pojavom – razvojem plamenjače grožđa i  lišća na netretiranom trsju u središnjem dijelu Međimurskog vinogorja od početka svibnja (V) do kraja kolovoza (VIII), te rokovi suzbijanja plamenjače (Plasmopara) tijekom 2023. u poljskom mikro-pokusu (“iMetos”)
*žute strelice u Histogramu 1. označavaju dane tretiranja članova mikro-pokusa

Dobra djelotvornost SZB-a

Gotovo sa svim članovima mikro-pokusa dobivena je izvrsna djelotvornost na plamenjaču grožđa. Primjenom većine fungicida u količinama (dozama) prilagođenim volumenu lisne površine vinograda u kritičnom razdoblju i tijekom šest aplikacija od 13.5.2023. do 14.7.2023. (uz prosječni razmak 12,4 dana tijekom kojih je prosječno padalo 52,9 mm) možemo očekivati izvrsnu djelotvornost pri suzbijanju plamenjače lišća i grožđa vinove loze u uvjetima vrlo jake epifitocije bolesti. U mikro pokusu su bili ispitivani pripravci (po abecedom redu): Ampexio WG, Actlet-F WG, Daramun SC + Sacron WG, Daramun SC + FitoField; Delan Pro SC, Fantic-A WG, Leimay SC, Leimay SC + Folpan WDG, Orvego SC, Pergado-F, Polyram + Armetil WP, Reboot WG i Zorvec Vinabel SC.

Većina vinogradara u međimurskom vinogorju obavila je prema uputama 20 % veći broj aplikacija u 2023. sezoni u odnosu na višegodišnje prosjeke (pet usmjerenih aplikacija od “vunastog pupa” do početka cvatnje i pet aplikacija nakon cvatnje vinograda), ali su datumi provedenih mjera i izbor pripravaka (uz primjerene doze ili količine) trebali biti obavljeni u optimalnom razdoblju da bi izbjegli štete od jače pojave plamenjače i drugih uzročnika bolesti nakon cvatnje vinove loze (Erysiphe, Guignardia, Botrytis, Acetobacter).

Iz “arhive” poljskih makro i mikro pokusa u Međimurskom vinogorju tijekom 2023. sezone: izgled tretiranog i netretiranog trsja vinske sorte kerner (slike 1 i 2) krajem srpnja 2023. Izgled nezaštićenog grožđa vinske sorte kerner u istom pokusu na dan 10.7. 2023. (slika 3) i izgled nezaštićenog grožđa vinske sorte moslavac bijeli ili šipon zaraženog plamenjačom (Plasmopara) krajem kolovoza i početkom rujna 2023. (slika 4) Foto: M. Šubi

Prethodni članakSorte voćaka za najbolje rakije
Sljedeći članakKako najučinkovitije otkriti ima li vaš konj parazite?
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.