Cijepljenje vinove loze

Danas se vinova loza u svrhu proizvodnje sadnog materijala cijepi na podloge američkih vrsta loza. Dominantni način je cijepljenje jednogodišnjih, zrelih, odrvenjelih reznica europske loze (plemka) na zrele odrvenjele biljne dijelove američkih vrsta (podloga). Zbog toga se taj način zove „zrelo na zrelo“. Iz plemke se razvija nadzemni dio, a iz podloge se razvija korijen.

Osobitost ovog načina je da se materijal za cijepljenje uzima u zimu dok loza miruje. Materijal (zrela drvenasta rozgva) se u obliku dugačkih šiba mora dugoročno skladištiti na temperaturi od 1-5⁰C kako pupovi ne bi potjerali i u uvjetima povišene vlage kako se rozgva ne bi isušila.

„Zrelo na zrelo“

Cijepljenje „zrelo na zrelo“ se odvija prije ili tijekom kretanja vegetacije ovisno cijepi li se na reznice podloge ili na već ukorijenjenu podlogu na samom sadnom mjestu. Cijepi li se reznica na reznicu onda je nužno pospješivanjem u kontroliranim uvjetima potaknuti proces kalusiranja tj. formiranja kalusnog tkiva. Kalus na spojnom mjestu formira vezu između podloge i plemke. Pospješivanje se odvija u posebnim prostorima gdje se uspostavlja visoka temperatura i vlažnost. Nakon kalusiranja, cijepovi sredinom svibnja idu u polje kako bi se u tlu na podlozi formirao korijen. Čitavo vrijeme od trenutka cijepljenja pa do vađenja cijepova iz polja spojno mjesto se od ozljeda i isušivanja štiti parafinom.

Vrhunski cijep po čitavom obodu spojnog mjesta mora imati jasno vidljivo, neprekinuto, prstenasto kalusno zadebljanje. Također snažnim pritiskom sa ciljem lomljenja cijepnog mjesta ono ne smije puknuti.

Ovaj način cijepljenja nije primjenjiv za hobiste jer podrazumijeva specijaliziranu opremu za proizvodnju.

Čest način cijepljenja „na zrelo“ je cijepljenje na stalnom mjestu koje je prihvatljivo i za hobiste.  Godinu prije cijepljenja sade se reznice podloge koje se ukorijene, a onda se iduće godine na njih cijepi podloga. Cijepljenje se provodi obično krajem ožujka i početkom travnja kada počinje kolanje biljnih sokova.

Cijepljenje „zrelo na zrelo“: a) „omega“ spoj kod proizvodnje cijepova b) cijepljenje na raskol

*Slika preuzete iz knjige Razmnožavanje loze i lozno rasadničarstvo. Autor: Nikola Mirošević

Najčešća tehnika je cijepljenje na raskol jer se podloga u zemlji uz pomoć cjepljarskog noža raskoli. U raskol se stavlja odsječak zrele drvenaste plemke s 1-2 pupa. Isječak plemke se prethodno s dvije suprotne strane koso nareže i formira klin. Dužina klina treba biti 1.5-2 puta duža od debljine podloge. Klin se umetne u raskol. Tkivo klina i raskola se moraju prekriti i kora isječka plemke mora se poklopiti sa podlogom. Ako se radi precjepljivanje ili pomlađivanje vinograda, stari trs se u zimi reže ispod cijepnog mjesta pri čemu ostaje debeli korijenov struk. Tada se na raskol mogu nacijepiti i dva isječka. Nakon umetanja plemke cjepno mjesto mora se dobro i čvrsto omotati (liko, gumica) i po potrebi tanko premazati voćarskim voskom. Ovaj način cijepljenja danas je još uvijek prisutan u Dalmaciji.

„Zeleno na zeleno“

Postoji i način cijepljenja „zeleno na zeleno“. Provodi se krajem svibnja i početkom lipnja u tekućoj vegetaciji. Materijal za cijepljenje su zelene mladice koje rastu tijekom vegetacije pa otuda i naziv za ovaj način cijepljenja. Kao podloga mogu služiti mladice korjenjaka podloge ili mladice iz staroga stabla europske loze koje su ostavljene plijevljenjem u proljeće. Prije samog cijepljenja potrebno je pripremiti podlogu za cijepljenje. Uklanjaju se sve suvišne mladice, a s one koju smo odabrali skidaju se svi listovi i osljepljuju pupovi. Nakon toga ona se prikraćuje na željenu visinu.

Cijepljenje „zeleno na zeleno“: a) b) Obični kosi rez b) Okuliranje na „T“ izrez

*Slike preuzeta iz knjige Razmnožavanje loze i lozno rasadničarstvo. Autor: Nikola Mirošević

Na plemku također treba paziti jer se radi o zelenom materijalu koji brzo vene nakon skupljanja pa ga treba držati u mokroj krpi i najlonskoj vrećici. Za plemku se koriste zeleni isječci s 1-2 pupa. S njih se odstrani lišće, ali ostavi komad peteljke uz pup. Plemka i podloga debljinom moraju biti maksimalno identični. Mladice podloge i plemke se pod kutom zasijeku pri čemu rez mora biti 2-2.5 puta dulji od promjera mladice. Površina isječka na obje mora biti jednaka.

Prilikom reza treba paziti da nakon sljubljivanja pupovi između podloge i plemke prate prirodan nasuprotni smještaj. Plemka i podloga se prislone  jedna uz drugu i spoj se omota se gumicom, likom, trakom. Ako za par dana ostatak peteljke nakon laganog pritiska otpadne cijepljenje je uspješno. Cjepno mjesto kod formiranja novog vinograda mora biti čim bliže zemlji, a kod pomlađivanja ili popunjavanja sadnih mjesta može biti i na 60-80 cm od tla.

Kao tehnika „na zeleno“ može se koristiti i okuliranje i cijepljenje pod koru. Provodi se krajem kolovoza i početkom rujna kada se kora lagano odvaja od srži mladice. Kao plemka služi tanki isječak sa pupom koji se uzima sa mladice. Kora podloge (bilo američke bilo europske loze) se pažljivo zareže uzdužno i poprečno („T“ oblik), razdvoji se i umetne isječak pupa. Cjepno mjesto se  ispod i iznad pupa dobro omota. Cijepljenje je uspješno ako za par dana otpadne komadić peteljke.

Izvor: Gospodarski kalendar