Ekološki prihvatljivim mjerama protiv apopleksije trsja u vinogradima

Zadnjih dvadesetak godina nakon katastrofalnih tuča u većem dijelu hrvatskih vinorodnih regija sve se više širi apoplektično propadanje trsja (“eska”), naročito na nekim vrlo osjetljivim vinskim sortama (npr. sauvignon bijeli, moslavac bijeli, rajnski rizling, sauvignon cabernet i dr.).

Od početka novog milenija znanost i struka razlikuju “kompleks bolesti eska”, koju čine klasična eska, apopleksija mladih biljaka i Petrijeva bolest, a uzrokuju ih najmanje tri roda gljivičnih uzročnika: Phaemoniella, Togninia, Fomitiporia. Naime, početkom 1980-ih godina prema “Priručniku izvještajne i prognozne službe poljoprivrednih kultura“ uopće nije bilo registriranih šteta od apopleksije ili eske. Profesor Josip Kišpatić krajem 1980-ih i početkom 1990-ih u petom izdanju knjige “Zaštita vinove loze” spominje apopleksiju kao jednog od uzročnika iznenadnog sušenja trsja.

Posljednjih godina više stranih i domaćih autora smatra da bolesti drva vinove loze (od kojih su najčešće: eska ili apopleksija, botriosferijsko sušenje i eutipoza vinove loze) predstavljaju veliki zdravstveni problem, koji poistovjećuju s katastrofalnim stanjem u europskom vinogradarstvu u drugoj polovici 19. stoljeća, a nakon proširenje iz Sjeverne Amerike trsne uši (filoksera), pepelnice i plamenjače ili peronospore. Već 2018. godine diljem svjetskih vinorodnih područja (u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi, na jugu Afrike, te Australiji i Novom Zelandu) opisano je gljivičnih 83 vrsta unutar 23 roda koje uzrokuju bolesti drva vinove loze, a 2023. njihov se broj povećao na 133 vrste unutar 34 roda (zadnjih pet godina prosječno se godišnje otkrije 10 novih gljivičnih uzročnika koji uzrokuju bolesti drva vinove loze).

Tablica 1. Glavni razlozi širenja bolesti drva vinove loze zadnjih 20-ak godina

Koja biološka sredstva su dozvoljena?

U vinorodnim zemljama sredozemnog područja (npr. Italija, Francuska, Španjolska, Portugal) već se desetak godina preporučuje i provodi biološka zaštita vinograda primjenom antagonističke gljivice Trichoderma atroviridae SC 1 (u biološkom fungicidu Vintec WG). U našoj zemlji biološki fungicid Vintec WG je registriran od sredine ožujka 2019. godine za primjenu nakon rezidbe vinograda u količini 0,2 kg/ha uz 100-200 litara škropiva/ha, radi suzbijanja eske, petrijeve bolesti i eutipoze, a djelotvoran je i protiv botriosferijskog sušenja. Preporuka za tretiranje: nedugo nakon zimske rezidbe do “suzenja” vinove loze, na temperaturi >10 °C uz vlažnost zraka 70 %. Za visoku djelotvornost nije poželjno da 24-48 sati nakon primjene ovog pripravka padaju jače kiše ili temperature imaju izražene negativne vrijednosti. U tom slučaju preporučuje se ponoviti aplikaciju.

Dobre uštede s biološkim fungicidom

Mjernim uređajem “iMetos” u pokusnom su vinogradu praćeni meteorološki uvjeti (temperature zraka, količina i raspored oborina, vlažnost zraka i zadržavanje vlage na biljnim organima). Pokusne su parcele tijekom pokusnih sezona 8-9 puta godišnje tretirane radi suzbijanja dominantnih uzročnika bolesti i štetnika: crna pjegavost, pepelnica, plamenjača ili peronospora, siva plijesan, crna trulež, grinje šiškarice, grožđani moljci i američki cvrčak. Nepovoljne meteorološke uvjete smo zabilježili nakon primjene u 2020., 2021. i 2022. godini (niske noćne temperature zraka), dok su uvjeti 2023. i 2024. bili optimalni nakon primjene biološkog fungicida Vintec WG. Prve simptome eske na lišću osjetljive sorte sauvignon bijeli primijetili bismo tijekom pet godišnjeg ocjenjivanja u razdoblju 05. 6. – 21. 6. Vlasnik je tijekom srpnja svake pokusne sezone povratnim rezom zaraženog trsja sa simptomima eske u obliku “tigrovih šara pokušavao ozdraviti inficiranu lozu (ponovni uzgoj iz bazalnih mladica).

Tablica 2. Prosječna petogodišnja zaraza trsja vinske sorte sauvignon bijeli uzročnikom eske ili apopleksije na tretiranom i netretiranom dijelu vinograda mikrobiološkim pripravkom Vintec WG (uz novčanu korist izraženu €/ha)

U Tablici 2. su prikazani prosječni petogodišnji rezultati primjene biološkog fungicida na osnovi Trichoderma atroviridae SC 1 (u biološkom fungicidu Vintec). Vidljiva je prosječna godišnja ušteda u iznosu 1.479 €/ha na parceli gdje je obavljeno tretiranje Vintec-om u odnosu na netretirano. Potrebno je više godina uzastopno primjenjivati biološki fungicid Vintec WG da bi se primijetile značajne razlike u odnosu na netretiranu (prema tvrtki zastupniku “Certis Belchim” tijekom 8 godina primjene biološkog fungicida Vintec WG očekuje se korist od 11.833 €/ha). U svijetu su na 22 različita uzročnika bolesti drva vinove loze (eska, botriosferijsko sušenje i eutipoza) zadnjih 20-ak godina obavljena istraživanja 55 djelatnih tvari iz skupine kemijskih fungicida (najviše benzimidazola, triazola i strobilurina), zatim 15-ak prirodnih spojeva i tvari dopuštenih u ekološkoj proizvodnji (npr. ekstrakt češnjaka, pčelinji proizvodi: propolis, kalij-hidrogenkarbonat i dr.) i 40-ak korisnih mikroorganizama (najčešća iz rodova Trichoderma i Bacillus).

Najviše je istraživanja obavljeno “in vitro” (u laboratorijskim uvjetima na hranjivim podlogama), zatim u rodnim vinogradima pri čemu je ocjenjivanja učinkovitost na “zacjeljivanje” rana nakon rezidbe i naknadnu pojavu simptome bolesti te u loznim matičnjacima i rasadnicima. Pritom su bolju učinkovitost u rodnim vinogradima pokazivali: *fluazinam, *benomil, *karbendazim, *tiofanat-metil, *mankozeb, kaptan, piraklostrobin, penkonazol, tebukonazol, fosetil-Al, *ekstrakt od češnjaka, *Bacilus subtilis, Trichoderma atroviridae i *Trichoderma harzianum. (*sredstva označena * nemaju dopuštenje ili su povučena iz primjene u našoj zemlji za vinograde). Također, u loznim matičnjacima i rasadnicima određena učinkovitost na uzročnike bolesti drva vinove loze dobivena je primjenom bakarnih fungicida i ftalimida (npr. folpet, kaptan).

Kod primjene bioloških pripravaka voditi računa da se istovremeno ne koriste bakarni fungicidi.

Samo integrirani pristup zaštiti vinove loze od uzročnika bolesti drva od loznog rasadnika do vinograda uz preventivne agrotehničke i prihvatljive biološke mjere zaštite omogućuje višegodišnji uspjeh.

Mjesta reza promjera većeg od 2 cm uz višegodišnje drvo (slika 1) najčešće pogoduju skrivenim zarazama trsja uzročnicima eske (apopleksije). Tek naknadno za najtoplijeg dijela godine (sredinom i krajem srpnja) vidimo tipične neželjene promjene na inficiranom trsju (eska – slika 2), a prema simptomu tigrove šare (slika 3) znamo da su ovu bolest u mediteranskom području poznavale stare civilizacije u rimsko doba (prema povijesnim crtežima) Foto: M. Šubić