Osim u zimskoj rezidbi, kad je najviša zaraza eskom (putem većih rana na starom dijelu trsa), zaraza Eskom događa se i u vegetaciji. Najviše nakon strojnog vršikanja, nakon odstranjivanja nepotrebnih mladica s baze trsa i nakon tuče. Česte kiše i vjetar nakon vršikanja pogoduju zarazi. Nakon zaraza u ljetnom periodu simptome često vidimo samo na jednoj mladici, slijedeće, ali i tekuće godine.

Rane od strojnog vršikanja su velike i više izgledaju trgane nego rezane i biljka mjesecima ne može zatvoriti – kalusirati takve rane, stoga uzročnici Eske mogu napraviti zarazu.

Zaraza se može proširiti kroz rane od vršikanja

Glavni izvor zaraze su zaraženi ili djelomično zaraženi trsovi u vinogradu ostavljeni nakon zimske rezidbe. U njima može biti tisuće spora. Mnogi će zaraženi trsovi imati mladice u proljeće, ali su ipak izvor zaraze. Uzročnici eske mogu živjeti i u potpuno mrtvom trsu kao saprofiti.

 

Infekcija se uglavnom širi s ostavljenih zaraženih trseva koji mogu imati mladice

Izvor zaraze

Unatoč preporukama i naredbi u zadnjih 20 ak godina, niti jedan posjednik velikog vinograda, koje smo obišli dva puta ove godine, nije iskopao zaražene trsove s korijenom ili bar izrezao neposredno iznad tla, zato dajemo usporedbu:

Ako u kokošinjcu držimo jednu kokoš koja ima ptičju gripu, ostale kokoši možemo cijepiti svakih nekoliko, davati tablete, vitamine i stimulatore rasta, na kraju će sve kokoši uginuti. Kada kužna kokoš ugine i ostavimo je u kokošinjcu i dalje je izvor zaraze! Isto je i s bolestima drva loze, odnosno GTD (Fitoplazme, Eska, Eutipa…) Možemo koristiti insekticide, biofenole, flavonoide, pripravke na osnovu bakra… ako nismo pravovremeno odstranili zaražene trsove, za nekoliko godina vinograd će propasti.

Bez mjere uklanjanja zaraženih trsova nije moguće spriječiti zarazu bolesti drva (GTD) vinove loze!

Moguća je prevencija

Naša iskustva od 2019 – 2024 godine pokazuju da je moguća gotovo potpuna prevencija trsa od Eske i Eutipe u tijeku 2-3 godine, tako da ne vidimo više od 1-2 zaražena trsa u vinogradu od 1600 trsova. To zahtjeva dopunski fizički rad, što je mnogima veliki problem.

Što je potrebno sada u vegetaciji !?

Makar sa zakašnjenjem, sve sumnjive tj zaražene trsove potrebno je odrezati 20 ak cm iznad mjesta cijepa ( tako da trs lakše izvadimo). Ako vidimo simptome GTD bolesti, takav trs je potrebno ODMAH izvaditi sa korijenom. Na to mjesto potrebno je staviti 0,5 – 1 kg organskog gnojiva, posebno takvog koji sadrži žive mikroorganizme. Pričekati sa sadnjom par godina, odnosno sve dok mikroorganizmi potpuno razgrade ostatke trsa.

Ako na mjestu reza vidimo svijetlo staničje i samo srce smeđe (2-10 ak mm), znači bez simptoma bolesti, u tankom sloju premažemo Inhibo HBF biljnom pastom i takav trs je moguće izliječiti. Inhibo HBF pasta još će uništiti dio staničja i bolest – biokemoterapija. Gotovo svaki trs s novim simptomima moguće je spasiti.

    Bez simptoma bolesti

    Simptom eske na dijelu trsa

    Eska na cijelom trsu

    Nakon vršikanja, posebno strojnog ili odstranjivanja mladica s čokota, potrebno je odmah obaviti tretiranje fungicidima s većim utroškom škropiva, kako bi što više zahvatili vrhove ili čak posebno tretirati vrhove. Posebno ako se očekuju kišni i vjetroviti dani. Na vrhu je najmanja barijera koja treba zadržati škropivo, stoga je važna precizna primjena. Osim standardnih kemijskih fungicida moguće je koristiti organske (biljni ekstrakti, aminokiseline, humusne kiseline, biofenoli), anorganske pripravke (osnova bakar, natrij, klor) ili njihove kombinacije.

    Mikrobiološki pripravci (Trichoderma, Baccillus) su budućnost u zaštiti vinograda, ali uz potrebnu višu razinu znanja. Premda postupno izbjegavamo pripravke na osnovu bakra, kombinacije bakra i organskih spojeva (biofenoli, aminokiseline, humusne kiseline), šećera (glukonati) i drugih spojeva vrlo su učinkoviti.

    Uzročnici eske u šumi uglavnom žive u tlu i uzrokuju razgradnju biljnog materijala. Uzrokuju i truljenje stabala, ali nikada ili rijetko uzrokuju drastične probleme, jer je u šumi puno više korisnih mikroorganizama. Vinograd svake godine 10ak puta tretiramo fungicidima i uništavamo uzročnike eske u i na tlu, ali i korisne mikroorganizme. Stoga se eska nalazi najviše u zaraženom trsu. Problem eske stvorili smo sami i sada će biti potrebno nekoliko desetljeća da vratimo prirodnu ravnotežu u vinogradu.

    Foto: Krešimir Kralj, mag. ing. agr.