Rakije od grožđa su tradicionalno vezane uz područje Mediterana gdje je uzgoj vinove loze usko povezan uz povijest i civilizacije tog područja. Tako su najpoznatije rakije od grožđa upravo iz Francuske, Italije, Portugala, Čilea. Također i kod nas u Dalmaciji postoji duga tradicija proizvodnje rakije lozovače ili loze.

U grupu rakija od grožđa spada više tipova rakija kao što su vinjak, komovica, vinovica i loza. Svaka od ovih rakija posjeduje specifična svojstva kao i specifične načine proizvodnje.

Vinjak, najkvalitetnija rakija proizvedena od grožđa, dobiva se destilacijom vina i specifičan je po tome što dozrijeva u hrastovim bačvama. Dozrijevanjem u hrastovim bačvama rakija postaje kompleksnija. Dobiva zlatno – žućkastu boju i specifične arome po vaniliji, kokosu i lagane note hrasta. Najkvalitetniji i najskuplji vinjaci u svijetu su Cognac i Armagnac.

Vinovica je rakija dobivena destiliranjem vina i vinskog taloga. Ona ne dozrijeva u drvu pa je bezbojna. Po mirisu i okusu pikantnija, voćnija i može se reći tipičnija rakija od vinjaka. Zanimljivi predstavnik ovog tipa rakije je čileanski Pisco.

Komovica se dobiva destilacijom isključivo prevrele komine grožđa plemenitih sorata Vitis vinifere sa ili bez dodatka vinskog taloga. Komovicom su se proslavile Italija sa svojom Grappom, Španjolska sa Aguardienteom i Portugal sa Bagaceirom. Također su po komovicama poznate i balkanske zemlje, ali njihova se proizvodnja više bazira na onu za potrebe domaćinstva.

Može se reći da je grožđe jedna od najplemenitijih sirovina za proizvodnju rakija. Tako su u cijelom svijetu najpoznatije upravo rakije od grožđa kao što su čuveni Cognac, Armagnac, Pisco i Grappa.

Što se tiče Hrvatske, najpoznatija rakija od grožđa je lozovača (loza) koja se dobiva destilacijom prevrelog masulja, bez ili uz dodatak vinskog taloga. Proizvodnja loze kod nas ima dugu tradiciju, posebice u Dalmaciji i Istri. 2009. godine uvođenjem Pravilnika o jakim alkoholnim pićima propisana su posebna pravila o samom načinu proizvodnje te je uvrštena na listu alkoholnih pića podrijetlom iz Hrvatske.

Više o proizvodnji rakije od grožđa pronađite u knjizi “Voćne rakije, likeri i travarice”

Prethodni članakZGRAPPA vraća slavu našem tradicionalnom izumu
Sljedeći članakKako se nosimo s rastom cijena?
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.