Ljetne bolesti uništavaju nezaštićeno grožđe

Mnoga hrvatska vinogorja bilježe u 2023. sezoni značajna meteorološka odstupanja od mnogogodišnjih prosjeka. To od vinogradara zahtjeva dodano znanje i iskustva pri očuvanju željenog zdravstvenog stanja grožđa.

Od početka travnja do sredine mjeseca srpnja 2023. na području najsjevernije hrvatske vinorodne općine Štrigova zabilježeno je čak 563,8 mm uz prosječnu temperaturu spomenutog razdoblja 17,1°C. To je 301,0 mm više oborina od očekivanog prosjeka, a pritom je razdoblje toplije 0,9°C od očekivanja. U uvjetima iznadprosječno vlažnog i toplog vremena u biljnom zdravstvu očekujemo pojačanu pojavu različitih skupina biljnih bolesti.

 Dvije najznačajnije bolesti

Premda je na vinovoj lozi poznato osamdesetak različitih uzročnika bolesti, pri godišnjem programu zaštite najviše pažnje posvećujemo suzbijanju dvije ekonomski najznačajnije: plamenjače (Plasmopara viticola) i pepelnice (Erysiphe necator).

Tablica 1. Prva pojava i dosadašnji značaj uzročnika bolesti vinove loze u poljskom makro- i mikro-pokusu (Sveti Urban, Vučetinec) na netretiranom trsju sorte Chardonnay, Kerner i Moslavac bijeli (Šipon) tijekom 2023. godine (do 10.7. 2023.)

U godinama 2018., 2019. i 2020. plamenjača ili peronospora (Plasmopara) je uništila do sredine srpnja većinu nezaštićenog grožđa (u pokusnoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon), a jednako je dominantna u drugoj polovici srpnja i tijekom kolovoza bila pepelnica (Erysiphe).

Prvi puta u povijesti međimurskog vinogradarstva sredinom ljeta 2023. (15.7.) na nezaštićenom grožđu bilježimo epifitociju tri različite biljne bolesti grožđa: plamenjače (Plasmopara, pepelnice (Erysiphe) i crne truleži (Guignardia).

Tablica 2. Utjecaj važnijih meteoroloških uvjeta na patogenezu crne truleži (Guignardia) u Međimurskom vinogorju od početka travnja do sredine srpnja 2023. godine

Ekonomski značaj i raširenost crne truleži vinove loze

U nekim područjima Europe, Južne Amerike i sjeverno-istočnog dijela Sjedinjenih Država crnu trulež ubrajamo u ekonomski značajnije bolesti vinove loze. Poznata je još davne 1804. godine na području Sjedinjenih Država (Kentucky), a već 1886. su zabilježene štete u rasponu 5-80 %, što ovisi o vremenskim uvjetima, osjetljivosti sorata i izvoru zaraze. Smatra se da je u Europu unesena 1885. godine, kada naknadno u nekim područjima Francuske uzrokuje ozbiljne štete, dok u primorskom dijelu naše zemlje najviše strada stara sorta Jarbola.

Neželjene promjene grožđa smo 2019. i 2020. pronalazili na regionalnoj sorti Moslavac bijeli, a 2021. i vrlo jaku pojavu na vinskoj sorti Graševina, uglavnom u nasadima gdje do početka i nakon cvatnje vlasnici ne provode redovite preventivne mjere zaštite.

Simptomi crne truleži u vinogradima

Skriveno razdoblje razvoja ove bolesti (inkubacija) nakon primarnih zaraza traje relativno dugo (do 20-ak dana). Tako smo prve neželjene promjene u obliku truleži bobica primijetili već početkom druge dekade srpnja (vidi Tablicu 1.) Simptomi crne truleži (Guignardia) i plamenjače (Plasmopara) na grožđu u prvoj polovici mjeseca srpnja naizgled su slični (vidi Slike 1 i 3). Znakovi bolesti na lišću se pritom jako razlikuju.

Na lišću loze od crne truleži nastaju nepravilne pjega veličine 1-5 mm u promjeru. Može ih po jednoj plojci biti više desetaka. Od takvog se napada može osušiti cijeli list. Lisne pjege su svjetlo-smeđe boje, obrubljene tamnim rubom, a unutar pjega se razvijaju crne kuglice (piknidi – plodišta uzročnika bolesti). Ipak, ova bolest je najštetnija na bobama (vidi Sliku 3). U početku zaraze obično su napadnute samo pojedine bobe na grozdu, ali se u povoljnim uvjetima zaraza proširi na cijeli grozd. Kod ranog napada bobe smežuraju i poprime smeđu boju. Kod zaraze starijih boba prvo nastaju žućkasto-smeđe fleke koje podsjećaju na palež od sunca i visokih temperatura. Bobe se naknadno osuše, smežuraju i dobivaju tamno-plavu ili tamno-ljubičastu boju.

Tablica 3. Meteorološki uvjeti bitni za primarni i epidemiološki razvoj crne truleži bobica u usporedbi sa dvije najčešće bolesti vinove loze (plamenjačom i pepelnicom

Epidemiološki razvoj crne truleži

Uzročnik bolesti se održava tijekom zime u mumificiranim bobama na površini tla ili trulim grozdovima na trsju. Zimske spore (askospore) se oslobađaju rano u proljeće za kišnih dana (>0,3 mm) tijekom 4-5 tjedana. Zaraze su moguće u širokom rasponu temperatura 10-32°C, uz zadržavanje vlage na biljkama u trajanju 6-24 sata. Skriveno razdoblje (inkubacija) nakon prvih (primarnih zaraza) traje 16-20 dana. Obično se prvi simptomi pojave na najdonjim listovima. Ubrzo se u pjegama razviju plodišta (crne točkice – piknidi), koja su odgovorna za sekundarne ili naknadne infekcije tijekom vegetacije. Za sekundarne zaraze dnevno treba >3 mm kiše, uz optimalne temperature 15-20°C.

Crna trulež u proljeće ranije započinje svojim razvojem u usporedbi sa plamenjačom i ne zahtijeva obilnije dnevne oborine.

Pritom traži duže zadržavanje vlage na osjetljivom lisnom tkivu, pri čemu se bitno razlikuje od epidemioloških uvjeta prikladnih razvoju pepelnice (Erysiphe) (vidi Tablicu 3.).

Sekundarne zaraze nastaju nakon pojave prvih simptoma bolesti, pa do kraja kolovoza mogu nastati značajno velike štete na nezaštićenom grožđu!

Mjere zaštite

Prilikom zimske rezidbe potrebno je ukloniti zaostalo trulo grožđe na trsju iz prethodne sezone, jer predstavlja osnovni izvor zaraze. Na osjetljivim sortama vinove loze najučinkovitije mjere zaštite dobivene su preventivnom primjenom fungicida. Već u vrijeme pojava prvih listića (stadij E) započinjemo aplikacijom učinkovitih pripravaka, ako očekujemo vremenske uvjete optimalne za primarne zaraze (vidi Tablicu 3.).

U našoj su zemlji za suzbijanje crne truleži bobica registrirani neki bakarni fungicidi (npr. Airone SC, Bordoška juha Caffaro WP, Champion, Cuprablau-Z, Neoram), zatim neki površinski organski pripravci iz skupine ditiokarbamata i ftalimida (metiram, kaptan)(npr. u pripravcima Polyram, Captan WP 50, Kastor), te neki triazoli (npr. difenkonazol) (npr. u pripravcima Dynali i Difkor EC). U novije su vrijeme iz skupine strobilurina radi suzbijanja crne truleži boba u našoj zemlji registrirani neki pripravci na osnovi krezoksim-metila (npr. Sugoby i Quimera) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ukupno je registrirano 13 fungicida za suzbijanje crne truleži grožđa, ali broj pripravaka koje možemo u tu svrhu koristiti je značajno veći.

Premda nisu registrirani za suzbijanje crne truleži bobica u našoj zemlji, dobru zaštitu daju i brojni kombinirani fungicidi dopušteni protiv pepelnice i plamenjače vinove loze, a koji sadrže prethodno navedene djelatne tvari ili spomenute skupine fungicida.

Već tijekom 2023., a zbog klimatskih promjena naročito u narednim sezonama, tijekom zaštite vinograda od primarnih zaraza prije cvatnje treba izbjegavati korištenje mješavine (“tank-mix”) pripravaka koji su djelotvorni protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe), a istovremeno su njihove djelatne tvari u poljskim pokusima pokazale nedovoljnu djelotvornost na crnu trulež grožđa (Guignardia).

Prosječan izgled nezaštićenog grožđa vinske sorte Kerner krajem prve dekade srpnja 2023. godine, pri čemu u istom nasadu dominiraju tri različite bolesti: plamenjača (Plasmopara) (slika 1), pepelnica (Erysiphe (slika 2), crna trulež (slika 3) i izgled zaštićenog (tretiranog) grožđa (slika 4) – zaštićeno 6x od početka treće dekade mjeseca travnja do kraja mjeseca lipnja 2023., uz prosječan razmak aplikacija 14,2 dana između kojih je padalo prosječno 74,3 mm oborina. Snimio M.Šubić na dan 10.7. 2023.