Rado se hvalimo s našim vinima i doista u posljednjim godinama kakvoća je hrvatske plemenite kapljice osjetno porasla. Naši vinari u sve većem su broju ohrabreni da šalju svoje eno-uratke i na najznačajnija svjetska vrednovanja Bakhova nektara. Na njima su inače, pragovi za medalje znatno stroži nego što su na ocjenjivanjima u Lijepoj našoj. Te degustacije za Hrvate znaju biti – i obilate brojem i u kontekstu kvalitete – lijepe berbe medalja. I to i onog najvišeg sjaja.
Konkretno, naši proizvođači slali su uzorke na najveće i najstrože vrednovanje u svijetu Decanter World Wide Award u London. Iako, novčana participacija po etiketi nije baš niska, a i slanje košta. Zatim i na Mundus Vini u Neustadt an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz); zatim i na Concours Mondial de Bruxelles. Centrala ocjenjivanja je u belgijskom glavnom gradu, ali kušanja i vrednovanja se odvijaju svake godine u nekom drugom europskom gradu. Tako je jedno bilo i u Pekingu, a jedno u dalekoj Kini!
Nikad uspješniji hrvatski vinari na Decanteru
Priznanja na ovogodišnjem Decanteru (DWWA), u svojoj 19. godini ukupno, razveselila su brojne hrvatske vinare. Osvojili su više od tristo medalja, što je 150 više od prošle rekordne godine. Od ukupno prijavljenih i rekordnih 18 244 vina iz cijelog svijeta, u Hrvatsku odlazi tri platinaste medalje. Zatim 16 zlatnih, 111 srebrnih te 184 brončanih medalja.
Platinastom medaljom okitila su se dva bijela istarska vina. To su San Salvatore Muškat iz 2017., vinarije Benvenuti i Santa Lucia Malvazija iz 2017., vinarije Kozlović. Platinastu medalju za Orange Haiku iz 2019. odnijela plešivička vinarija Dvorska Šoškić. Ocjenjivanje je trajalo dva tjedna. Među 250 vinskih eksperata bila su i tri ocenjivača iz Hrvatske; sommelieri Mario Meštrović i Siniša Lasan te vinski stručnjak Saša Špiranec. Najveće priznanje na ocjenjivanju – Best in Show, dobilo je 50 vina. Ukupno je dodijeljeno 165 platina, 676 zlata, 5900 srebara te 8074 brončanih medalja.
I…što poslije?
Je li čudno ili je logično pomisliti na to da bi hrvatski osvajači medalja i na DWWA i na Mundus Viniju i na Concours Mondialu nakon takvog uspjeha vani trebali još učiniti dodatni napor u marketinškoj aktivnosti? Kako na povećanju svoje vidljivosti tako i vidljivosti nagrađene etikete. Naime, u ruke su dobili sjajan alat za jako dobru promidžbu, bolji plasman butelja, ne samo na lokalnom nego i na globalnoj razini.
Sva tri spomenuta ocjenjivanja imaju vrlo jake i po cijelome svijetu raširene publicističke medije što ih prate. Među njima prednjači Decanter WWA (Revija Decanter!). Znana su i cijenjena maltene u svakom kutku našeg planeta, posebice to vrijedi za DWWA. Tako medalje osvojene na njima dobitnicima mogu doista mnogo značiti u poslovnom smislu. Samo, sad je još na laureatima da s vinima platinastog, zlatnog, srebrnog sjaja izađu i osobno pred potrošače te da ih prezentiraju značajnijim medijima i vinskim trgovcima.
Po onome kako je u nas manje više bilo do sada, dojam je da hrvatski proizvođači i ovako značajna odličja doživljavaju nekako više kao lijep ukras stalaže u stanu i kao zadovoljenje vlastitog ega, nego kao korisno poslovno sredstvo u smislu boljeg plasmana vina u količini i po višoj, dakle za vinara boljoj cijeni.
Naši prvi zapadni susjedi Slovenci već osam godina zaredom odmah po proglašenju rezultata s DWWA za vinske trgovce, ugostitelje i sommeliere, vinske pisce ne samo iz Slovenije nego i iz drugih zemalja organiziraju u nekoj od povijesnih palača ili dvoraca u Ljubljani ili u nekom okolnom gradu, festival nagrađenih na Decanteru. Tako daju mogućnost sudjelovanja u izlagačkom smislu i laureatima iz drugih zemalja. Tako su jednu priredbu održali u krugu palače Fužine u Ljubljani, a prije toga u dvorcu na Brdu kod Kranja. Na prošlom festivalu uz slovenske vinare nastupila su samo dva nagrađebna podruma iz Hrvatske – Kozlović i Monte Rosso. Također i jedan iz BiH – Jungić.
No, postoje i drugi načini – javni nastupi jednog laureata ili pak manjeg broja medaljom okićenih pojedinaca; skupine nagrađenih vinara koje npr. povezuju isti sjaj osvojene medalje (platina, zlato, srebro) ili geografska pripadnost, ili tip vina (mirno suho vino, slatko desertno vino, likersko vino, pjenušac…). Dobro bi bilo u akciju pokušati uključiti i utjecajne osobe iz vana a pogotovu na čiju sklonost možemo računati – npr.
Hrvate koji žive i rade vani i nositelji su titule Master of Wine, a tijesno su uključeni i u trgovinu vinom. Također i neke naše koji u inozemstvu imaju trgovine za promet vinom, neke restoratere. Zatim možda i neke koji su vani stekli reputaciju kao dobri sommelijeri kao i naše koji vode društvene mreže s temama upravo iz Hrvatske.
, u svojoj 19. godini ukupno, razveselila su brojne hrvatske vinare. Osvojili su više od tristo medalja.){kind=link}