Noćnjak 2026., u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije – Saveza maslinara i uljara, zaključio je još jedno izdanje manifestacije koja okuplja najbolje od domaćeg maslinarstva. Tri dana predavanja, degustacija, sajamskih noviteta i stručnih susreta ponovno su pokazala kako hrvatska ulja iz godine u godinu podižu ljestvicu, što potvrđuju i ovogodišnji šampioni iz Svetvinčenta, Punata i Biograda na Moru.
Ovogodišnji Noćnjak otvoren je u dvorani Olipa hotela President Valamar Collection u Dubrovniku, gdje se već tijekom prvog dana polako stvarao onaj poznati dalmatinski šušur — kratki pozdravi starih znanaca, koja riječ u prolazu i lagani žamor među izlagačima. Program je otvorio David Vlajčić, ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, uz predstavnike institucija i organizatora.
U obraćanju je ministar istaknuo kako Hrvatska danas doseže 53 posto samodostatnosti u maslinovom ulju, a kvaliteta domaćih ulja „prepoznata je u svijetu i vrijedi više od mnogih drugih“. Podsjetio je i na vrijednost maslinarskog rada: Svatko tko se budio u masliniku i brao plod po plod zna koliko svaka kap maslinova ulja vrijedi, zaključio je.
Predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, Lordan Ljubenko, zahvalio je maslinarima na odazivu i istaknuo kako ovogodišnji Noćnjak ponovno okuplja ljude koji godinama podižu ljestvicu kvalitete. Podsjetio je da je na ocjenjivački panel pristiglo gotovo 500 uzoraka ulja, što potvrđuje iznimno visoku razinu proizvodnje.
Vrijeme za poljoprivredu nije jednostavno, ali upravo zajedništvo i predanost ljudi čine Noćnjak posebnim, rekao je, dodajući da se vrhunska hrvatska ulja prepoznaju i nagrađuju diljem svijeta. Zaključio je kako će se ovaj međunarodni susret, uz najbolja ulja, vina i program, sigurno dugo pamtiti.
Protokolom je predviđena sadnja spomen‑masline ispred hotela, no zbog jakog vjetra i kiše taj dio programa je preseljen u dvoranu, ali simbolika je ostala — manifestacija je započela gestom koja povezuje tradiciju i budućnost. Tijekom večeri dodijeljena su priznanja laureatima.
Mjesto gdje maslina staje, a priča počinje
Predvorje hotela tijekom cijelog je susreta imalo svoj ritam. Za stolovima su se uspoređivala ulja i raspravljalo o sortama, a maslinari su tražili nijanse u aromama. Kroz prostor su se izmjenjivali razgovori o tehnologiji, opremi, sortama i uljima, odigravao se živ, koncentriran susret, upravo onakav kakav Noćnjak godinama njeguje.
Posebnu pozornost privukao je štand udruge HUUM na kojem se među hercegovačkim uljima našlo i ulje Školskih sestara franjevki iz Potoka kod Mostara, a čiji je brend Paxa donio priču koja je osvojila posjetitelje. Sestra Dajana Dujmović istaknula je kako njihov maslinik, smješten na najsjevernijoj točki Hercegovine pogodnoj za uzgoj masline, danas broji oko 3.800 stabala.
To je mjesto na kojem maslina jedva počinje, ali nama daje sve što treba, rekla je, dodajući kako je Paxa prirodan nastavak njihova svakodnevnog rada i zajedništva.
U sklopu samostanskog kompleksa otvorile su i prvu kušaonicu maslinovog ulja u Hercegovini, koja privlači i strane posjetitelje. Planiramo izvoz u Hrvatsku i druge zemlje. Još nemamo vlastitu uljaru, ali nadamo se da ćemo je ove godine uspjeti realizirati“ dodala je, posebno istaknuvši važnost udruge HUUMu sklopu koje djeluju. Njihov sortiment — od istarske bjelice i oblice do frantoia, leccina, cipressina i ardequine, dokaz je koliko je maslinarstvo u Hercegovini raznoliko. Imamo svega pomalo, rekla je kroz osmijeh sestra dok su posjetitelji kušali njihova zanimljiva ulja i interesirali se gdje ih kupiti.
Uz njihov štand, posjetitelji su mogli razgledati i ponudu tvrtki koje prate maslinarsku proizvodnju. Posebno se isticala osječka tvrtka koja nudi bag‑in‑box ambalažu za pakiranje ulja, rješenje koje sve više proizvođača prepoznaje kao praktično i stabilno za očuvanje kvalitete. Svoje su proizvode izlagali i brojni OPG‑ovi — od tradicionalnih džemova, kolača, korčulanske lumblije i suvenira, pa do prirodne kozmetike, uključujući i kreme na bazi pčelinjeg otrova.
Na sajmu je sudjelovala i tvrtkaMessis, s ponudom poljoprivredne mehanizacije, strojeva i priključaka, kao i druge tvrtke koje nude sredstva za zaštitu bilja, gnojiva, opremu i specijalizirani asortiman za maslinarstvo.
Stručni skup koji postavlja smjer
Znanstveno‑stručni skup započeo je izlaganjem dr. sc. Predraga Vujevića, voditelja Centra za voćarstvo i povrćarstvo u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Govorio je o tri pokušališta koja Centar trenutačno održava, a jedno od njih je i superintenzivni nasad maslina u Kaštel Štafiliću, podignut 2011. godine — prvi takav u Hrvatskoj i danas iznimno vrijedan izvor informacija za proizvođače koji razmišljaju o ulasku u ovaj tip uzgoja.
Vujević je detaljno objasnio razliku između tradicionalnog i superintenzivnog pristupa. U superintenzivnim nasadima masline se sade gusto, na armaturi, u pravilnim redovima koji omogućuju potpunu mehanizaciju — od rezidbe do berbe. Takav uzgoj prati globalne trendove i omogućuje proizvodnju kvalitetnog ulja uz znatno manji udio ručnog rada. No, naglasio je, superintenzivni nasadi nisu za svaku parcelu: zahtijevaju kvalitetno tlo i siguran izvor vode. Ako se ulazi u ovakav tip nasada, mora se osigurati adekvatna voda. Bez toga nema redovite i obilne rodnosti.
Prema njegovim riječima u pokušalištu se prate sorte među kojima su najzastupljenije ardequina, arbosana i koroneiki, uz nekoliko novijih koje maslinari rado testiraju. Razlike u uljima su jasne: superintenzivna ulja blaža su, slatkasta i voćnija, često privlačna potrošačima iz kontinentalnog dijela zemlje, dok autohtone sorte daju izraženije, pikantnije profile.
Zaključak istraživanja je jednostavan i jasan: bez prikladne površine, dobre zemlje i sigurnog izvora vode ne treba ulaziti u sadnju.Sve ostalo je tehnologija, kaže Vujević.
Uljima pristupamo po sortama, šaljemo ih na ocjenjivanje, a ovdje ih maslinari mogu i kušati. Tako iz prve ruke saznaju kakve su sorte i kakva ulja daju, ne moraju ići u Španjolsku. To je naša misija: transfer znanja prema proizvođačima, zaključio je.
Program se nastavio nizom znanstvenih predavanja koja su obuhvatila teme od novih „starih“ sorti maslina dubrovačkog kraja, uloge oprašivača i njihove presudne razlike u rodnosti, do tajne uspjeha sorte lastovka, aromatiziranih maslinovih ulja i brojnih drugih aktualnih istraživanja — što je dodatno potvrdilo širinu i znanstvenu snagu ovogodišnjeg skupa.
A uz teme koje čuvaju tradiciju, skup je otvorio prostor i onima koje oblikuju sadašnjost maslinarstva — digitalnim tehnologijama.
Okrugli stol: definicije, alati i budućnost
Na Noćnjaku je održan i okrugli stol Agromediteranskog fakulteta i drugih sastavnica Sveučilišta u Splitu, posvećen primjeni digitalnih tehnologija u maslinarstvu. Raspravu su moderirali izv. prof. dr. sc. Josip Gugić i doc. dr. sc. Tatjana Klepo, a već na početku razjašnjeni su pojmovi koji se u praksi često pogrešno koriste kao sinonimi — precizna, pametna i digitalna poljoprivreda. Sudionici su dobili jasan pregled razlika među tim konceptima te načina na koje se primjenjuju u maslinarskoj proizvodnji.
Predstavljeni su i aktualni trendovi digitalne transformacije poljoprivrede: sustavi upravljanja gospodarstvom, digitalni doprinos u praćenju nasada, kartiranje biljnih vrsta i izrada digitalnih baza podataka, sustavi za praćenje štetnika, te primjena bespilotnih letjelica i umjetne inteligencije u detekciji plodova masline i procjeni uroda.
Riječ je o pristupima koji se razvijaju u sklopu istraživačkih aktivnosti fakulteta, a dio njih povezan je i s projektom Nu3Med, usmjerenim na valorizaciju mediteranskih biljnih vrsta i razvoj digitalnih istraživačkih alata.
Istraživački tim već je proveo prvu godinu testiranja: snimali su maslinike, pratili tri sorte, prikupljali vizualne podatke i meteorološke uvjete te razvijali modele koji bi u budućnosti mogli pomoći u preciznijoj procjeni uroda.
Veliko zanimanje izazvalo je izlaganje mag. ing. chem. ing. Ivana Tavre, koji je predstavio nove e lovke za praćenje štetnika. Riječ je o uređajima koji pomoću specifičnih mirisa, odnosno feromona, privlače ciljane vrste i omogućuju proizvođačima da stanje u nasadu prate u stvarnom vremenu, bez potrebe za čestim izlascima na teren.
Za razliku od klasičnih lovki, ove služe kao detektori štetnika: čim se pojavi prvi ulov, proizvođač može reagirati odmah. Ako se štetnik registrira poslijepodne, tretiranje može započeti istog dana, umjesto da se čeka dva dana do sljedećeg obilaska, kada je šteta već napravljena ili je suzbijanje znatno teže, istaknuo je Tavra. Izlaganje je potaklo brojna pitanja poput prilagođavanja tehnologije i drugim štetnicima, dostupnosti u slobodnoj prodaji, a rasprava se potom otvorila i o razmacima postavljanja lovki te njihovoj praktičnoj primjeni u različitim nasadima.
Master Class: okusi i mirisi maslinovog ulja
Velik interes sudionika izazvala je radionica Master Class – Okusi i mirisi maslinovog ulja, koju je vodila dr. sc. Sandra Petričević. Dvorana Tajan President hotela Valamar bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a atmosfera je podsjećala na pravu malu školu senzorne analize. Sudionici su dobili više uzoraka maslinovog ulja koje su trebali ocijeniti i prepoznati dominantne mirisne i okusne note — travu, zeleno povrće, zelenu bananu, slatkoću, gorčinu i pikantnost.
Radionica je predstavila metodu organoleptičke ocjene ekstra djevičanskog maslinovog ulja koja se koristi pri dodjeli oznake izvornosti i izradi senzorskog profila ulja. Riječ je o međunarodno priznatoj metodi koju prihvaća IOC, a provodi je skupina posebno obučenih kušača. Cilj je standardizirati procjenu olfaktornih, gustatornih, taktilnih i kinestetičkih svojstava ulja te osigurati pouzdane kriterije za dodjelu statusa zaštićene oznake izvornosti (D.O.).
Na kraju radionice dr. Petričević otkrila je i o kojim je uljima bila riječ, što je izazvalo dodatno zanimanje sudionika. Kušana su ulja od oblice iz uljare Radojković, zatim ulja OPG-a Antun Market s Mljeta, proizvedena od bjelice i oblice, potom ulje OPG-a Casa Maršić od sorte leccino, te ulje obitelji Batistić‑Zure s Korčule, složeno od više sorti — coratina, frantoio, levantinka, drobnica i oblica, uz dodatak drugih sorata koje čine oko polovice ukupnog udjela.
Radionica je sudionicima pružila rijetku priliku da iz prve ruke iskuse profesionalni pristup ocjenjivanju ulja i usporede različite sorte i stilove proizvodnje, što je dodatno obogatilo njihova znanja.
Nakon masterclassa uslijedila je i zadružna ura, posvećena temi zadružnog modela kao odgovora na izazove i održivost maslinarstva u Hrvatskoj. O važnosti udruživanja i zajedničkog nastupa na tržištu govorio je upravitelj PZ Marina, Josip Najev, koji je predstavio i perspektivu proizvoda s maslinovim uljem, među kojima se istaknula „Dalmatinska šalša“ Poljoprivredne zadruge Marina.
Večer otvorenih ulja
U večernjim satima program je nastavljen svečanim uručenjem priznanja za otvorena maslinova ulja. U konkurenciji 296 uzoraka najboljim otvorenim i najboljim intenzivnim ekstra djevičanskim maslinovim uljem proglašeno je ulje sljubljenih sorti Ivana Kuftića iz Svetvinčenta.
U kategoriji srednje intenzivnih ulja nagradu je osvojio OPG Josip Kulaš iz Polače, za ekološko ekstra djevičansko ulje sljubljenih sorti. U emotivnom obraćanju zahvalio je prijateljima: U svakoj kapi ovog ulja je vaš trud i podrška. I svi oni sati koje smo zajedno proveli u masliniku — bez pravih ljudi pored sebe masline ne bi rodile ovako dobro.
Od ukupno 296 otvorenih ulja, 254su pristigla iz Hrvatske, najviše iz Splitsko‑dalmatinske županije, dok je 42 uzoraka stiglo iz inozemstva — iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Slovenije— potvrđujući regionalni značaj i prepoznatljivost Noćnjaka.
Ekološka praksa i tradicija na Mljetu
Sudionici su se sljedećeg dana zaputili na stručni obilazak Mljeta. Na ekološkom imanju Eko oaza sveti Benedikt, smještenom u središtu otoka, dočekao ih je vlasnik, umirovljeni inženjer građevine Tomislav Market, koji godinama gradi samoodrživo gospodarstvo utemeljeno na prirodnim ritmovima. Ispričao je kako je, bušeći više od 150 metara u dubinu, došao do vlastitog izvora vode — trenutka koji opisuje kao jedan od najsretnijih u životu. Ta stabilna, neovisna voda omogućila mu je razvoj maslina, vinove loze, povrća i voća, a energetsku neovisnost postigao je solarnim sustavom koji pokreće cijelo imanje. U radu mu pomaže Sonam iz Nepala, „danas već dio obitelji i gospodarstva“.
Ovce koje slobodno brste među maslinama i trsovima dio su njegova koncepta održivog uzgoja: prirodna košnja, prirodno gnojivo, prirodan ritam. One rade svoj posao bolje nego bilo koja kosilica, rekao je Market uz smijeh, dok su se sudionici raspitivali o sortama, tlu i mikroklimi.
U domaćoj atmosferi, uz tradicijske rakije, smokve i fritule, put je nastavljen prema jezerima, otočiću Sv. Marija i benediktinskom samostanu, gdje su se spojili povijest, krajolik i maslinarska priča otoka. Dan je zaključen domjenkom i kulturnim programom u restoranu Melita, uz tradicionalna jela, mljetske makarule s kozjim sirom, domaće kolače i koktel s maslinovim uljem — detalji koji su mnogima ostali kao simpatična završna nota, baš u duhu Noćnjaka: jednostavno, iskreno i s puno srca.
Proglašenje šampiona Noćnjaka 2026.
Večernji dio donio je proglašenje šampiona. Titulu šampiona za kvalitetu pakovine i najboljeg monosortnog ekstra djevičanskog ulja osvojio je OPG Rošulja iz Punta na Krku, vlasnika Roka Šuline, za ulje sorte oblica. Njihovo ulje, ocijenjeno s impresivnih 99,97 bodova, potvrda je da i mladi proizvođači mogu vrlo brzo dosegnuti vrh — OPG Rošulja postoji tek tri godine, a Šulina ima samo 23 godine. Titula šampiona izgleda pakovine pripala je Udruzi maslinara otoka Šolte Zlatna Šoltanka za liniju ekoloških premium ulja. Predsjednik udruge Zlatko Burić istaknuo je da je nagrada potvrda dugogodišnjeg rada na dizajnu i identitetu proizvoda te poticaj za daljnje jačanje prepoznatljivosti šoltanskog ulja.
Foto: Tihomila Jovanović
