Pepelnica grožđa – dominantna gljivična bolest novog milenija

U odnosu na prvu dekadu novog milenija (2001.- 2010.) kad je uzročnik pepelnice vinove loze (Erysiphe necator) u poljskim mikro-pokusima Savjetodavne službe iz Čakovca uništila prosječno 57,26 % netretiranog grožđa osjetljive vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon, u drugom desetljeću (2011.-2020.) te su štete porasle na čak 91,04%. Time je pepelnica grožđa (Erysiphe) od početka novog milenija (2001.-2025.) u međimurskom vinogorju pričinila prosječno 38,9% veće štete od plamenjače ili peronospore (Plasmopara).

Ovi su rezultati u potpunoj suprotnosti zapisima republičke izvještajno-prognozne službe, prema kojima znamo da je krajem 1970-ih godina pepelnica grožđa (Erysiphe necator) bila tek sporadična bolest, koja se u najsjevernijim hrvatskim kontinentalnim vinorodnim položajima usmjereno suzbijala tek tri puta godišnje.

Širenje pepelnice

Uz globalne klimatske promjene, tome je najviše pogodovao novi način prezimljenja pepelnice. Ranije se ova bolest održavala tijekom mirovanja vegetacije u pupovima, a od početka novog milenija zimska plodišta (kleistoteciji) su glavni način prezimljenja pepelnice. Zadnjih 30-ak godina istraživanja biologije, prognoze, određivanja optimalnih rokova i načina suzbijanja pepelnice grožđa u mnogim vinorodnim područjima svijeta izmijenila su dotadašnji tradicionalan pristup kontroli ove opasne gljivične bolesti.

Oslobađanje askospora iz prezimljujućih kleistotecija započinje već nakon pojave prvih listića krajem mjeseca travnja i traje 35-40 dana, odnosno najintenzivnije je tijekom mjeseca svibnja. Smatra se da nenadana i masovna pojava pepelnice na tek zametnutim bobicama nakon cvatnje potječe primarno od zaraza zimskim askosporama (tzv. “nova pepelnica vinove loze”). Iz navedenog pepelnica grožđa prestaje biti samo bolest primorskog područja. Ona se brzo širi u sjevernija područja i veće nadmorske visine.

Kad suzbijati pepelnicu?

Zbog toga se sve veća pažnja posvećuje usmjerenom suzbijanju pepelnice do početka cvatnje vinograda. Osim jačeg prezimljujućeg potencijala, širenje pepelnice iz zimskih plodišta započinje značajno ranije nego iz inficiranih pupova (već nakon pojave prvih listića vinove loze), pa nove smjernice usmjerenog suzbijanja pepelnice preporučuju ovu bolest do početka cvatnje suzbijati barem 4 do 5 puta! Nakon cvatnje je potrebno provesti još 3-4 tretiranja. Meteorološki uvjeti kod kojih možemo očekivati pojavu pepelnice su temperature 20° do 28°C, vlažnost zraka 60-90 %, relativno manje sunca (oblačni, topli i sparni dani), te lagani vjetar (zadnjih godina ovakve uvjete često bilježimo u svim vinogorjima).

Osim načina prezimljenja, nova se pepelnica odlikuje i relativno brzim razvojem otpornosti ili rezistentnosti na neke skupine fungicida. Tako smo već početkom novog milenija u Međimurskom vinogorju u poljskim mikro-pokusima primijetili smanjenu djelotvornost nekih pripravaka iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) (npr. ranije dopušteni za primjenu Bayleton Specijal WP, Tilt 250 EC, Rubigan EC), a nakon 2010. godine na isti način provedenim pokusima primjećujemo slabiju učinkovitost na pepelnicu grožđa fungicida iz skupine strobilurina (djelatne tvari azoksistrobin, krezoksim-metil, trifloksistrobin i piraklostrobin) (npr. u pripravcima Cabrio Top DF, Quadris SC, Universalis SC, Stroby DF, Eclair WG) i kinolina (nekada dopušteni za primjenu Crystal KS). Stoga je tijekom sezone potrebno redovito mijenjati različite skupine fungicida prilikom suzbijanja, odnosno provoditi tzv. anti-rezistentni način zaštite vinograda protiv pepelnice.

Stanje u 2025.

Zbroj prosječnih temperatura zraka od početka studenog 2024. do 29.4. 2025. iznosio je 980,3°C (tek kod sume 1.100 počinje oslobađanje askospora uzročnika pepelnice).  U takvim uvjetima krajem travnja i tijekom svibnja 2025. zabilježili smo slabije uvjete za primarne zaraze askosporama uzročnikom pepelnice (Erysiphe) (vidi Tablicu 1.) (moguće 2 zaraze u travnju i samo 3 zaraze tijekom mjeseca svibnja).  Za sekundarno (epidemijsko) širenje pepelnice grožđa bitni su meteorološki uvjeti tijekom ljetnog razdoblja (lipnja, srpnja i kolovoz): tada prema višegodišnjim iskustvima sparina i vrućina gotovo svake sezone vrlo povoljno utječu na epidemijsko širenje pepelnice u vinogradima, te je broj dana optimalnih za moguće infekcije značajan (vidi Tablicu 1.).

**Tablica 1. Utjecaj važnijih meteoroloških uvjeta na patogenezu pepelnice grožđa (Erysiphe) u međimurskom vinogorju tijekom 2025. godine

VAŽNO:**Tijekom razdoblja od početka travnja do kraja kolovoza (01.4.-31.8. 2025.) u međimurskom vinogorju na navedenom je lokalitetu zabilježeno 316,2 mm oborina (što je -60,6 mm manje od očekivanog prosjeka), te je istovremeno prosječna temperatura razdoblja iznosila 19,28°C (što je +2,36°C više od očekivanog prosjeka).

U poljskom mikro-pokusu na lokalitetu Vučetinec simptome pepelnice na grožđu (Erysiphe) na netretiranom trsju uočili smo tek početkom treće dekade mjeseca srpnja (21.7. 2025.) (tjedan dana nakon što su neki vinogradari dojavljivali prvu pojavu ove bolesti). Razlog kasnijoj pojavi prvih simptoma pepelnice grožđa u 2025. pripisujemo nepovoljnim uvjetima za primarne zaraze iz zimskih askospora krajem travnja i tijekom svibnja 2025. (vidi Tablicu 1.).

Zbog odstupanja mjesečnih prosjeka lipnja do kraja mjeseca srpnja 2025., temperatura zraka za mjesec lipanj, srpanj i kolovoz 2025. (vidi Tablicu 1.), te “toplinskih udara”, berbe grožđa nekih vinskih sorti (npr. Rizvanac, Muškat ottonel) započele su već krajem kolovoza 2025. godine. S početkom dozrijevanja grožđa smanjuje se opasnost od sekundarnih zaraza pepelnicom, ali na sortama kasnije epohe dozrijevanja ova se bolest ranijih sezona sekundarno širila i tijekom mjeseca kolovoza (npr. na vinskim sortama Moslavac bijeli ili Šipon, Graševina i Rajnski rizling).

Već i najmanja zaraza grožđa uzročnikom pepelnice tijekom srpnja i/ili kolovoza naknadno povoljno utječe na razvoj kisele truleži (Acetobacter spp.) (vidi Slike 1, 2 i 3). Specifični meteorološki uvjeti u 2025., s kasnijom pojavom pepelnice na netretiranom grožđu, nisu pogodovali niti vidljivim zarazama lišća krajem ljeta (početkom rujna), a niti je tada na lišću zabilježeno brojnije formiranje zimskih plodišta (klistotecija).

U poljskom mikro-pokusu tijekom 2025. sezone provjerili smo biološku učinkovitost sljedećih djelatnih tvari (i/ili njihovih kombinacija) (po abecednom redu): Bacillus amyloliquefaciens FZB 24, ciflufenamid, ciflufenamid & difenkonazol, fluksapiroksad, fluopiram & tebukonazol, ipflufenoquin, metrafenon, krezoksim-metil & penkonazol, mefentriflukonazol, sumpor, tebukonazol, tebukonazol & trifloksistrobin i tetrakonazol.

Ukupno je od 12.5. do 24.7. 2025. provedeno šest usmjerenih tretiranja pokusnog vinograda članovima pokusa (prosječan razmak tretiranja iznosio je 14,6 dana, tijekom kojih je prosječno zabilježeno 25,7 mm oborina). Osim anorganskog sumpora i mikrobiološkog pripravka na osnovi Bacillus amyloliquefaciens FZB 24 ostali članovi mikro pokusa bili su organski pojedinačni ili kombinirani fungicidi iz različitih kemijskih skupina.

Krajem srpnja i tijekom kolovoza 2025. zabilježeno je jače sekundarno širenje pepelnice (Erysiphe) na nezaštićenom grožđu, ali tek nakon pojave prvih simptoma na dan 21.7. 2025. Na netretiranom trsju vinske sorte Moslavac bijeli (Šipon) pepelnica je već početkom kolovoza (06.8.) bila vrlo izražena (vidi Sliku 2). Svim kombiniranim članovima pokusa (npr. Dynali DC, Luna experience SC, Nativo WG, Decibel Vitis WG) dobivena je odlična djelotvornost u suzbijanju pepelnice grožđa, a isto vrijedi za pojedinačne organske djelatne tvari u pripravcima Sercadis, Cyflamid, Revyona, Vivando i NF 180 SC (ipflufenoquin).

Dobra djelotvornost na pepelnicu grožđa u 2025. sezoni očitana je i među “starijim” djelatnim tvarima iz skupine triazola (tebukonazol i tetrakonazol). Nešto slabija zaraza uzročnikom pepelnice grožđa očitana je na dijelovima pokusa koji su tretirani sa:Bacillus amyloliquefaciens FZB 24 i sumporom (među njima nema značajne razlike u zarazi uzročnikom pepelnice).

VAŽNO: Strobilurine i starije djelatne tvari iz skupine triazola (npr. tetrakonazol, penkonazol, tebukonazol) obavezno u aplikacijama do početka cvatnje koristiti u kombinaciji s površinskim i anorganskim sumporom. Biološkim fungicidom na osnovi Bacillus amyloliquefaciens FZB 24 trebalo bi provesti preventivne tretmane u suzbijanju pepelnice grožđa s razmacima aplikacije ne većim od 8-10 dana (ekološka proizvodnja).

Mjere usmjerene zaštite protiv pepelnice vinove loze (Erysiphe necator) poduzimati preventivno već u proljetno razdoblje, kad postoji rizik od primarnih zaraza askosporama, koje se “oslobađaju” iz zimskih plodišta uzročnika bolesti. Pritom treba iskoristiti dobar postrani utjecaj nekih djelatnih tvari na veći broj drugih gljivičnih bolesti koje prije cvatnje “skrivenim” zarazama mogu ugroziti zdravstveno stanje vinove loze (npr. Phomopsis, Guignardia, Phoma, Pseudopezicula).

Slike 1, 2 i 3: Izgled prvih simptoma pepelnice na grožđu početkom zadnje dekade srpnja 2025. (na dan 21.7. – slika 1), tri tjedna naknadno na nezaštićenom grožđu (na dan 11.8. – slika 2), te početak razvoja kisele truleži na grožđu prethodno inficiranom pepelnicom (početkom rujna 2025. – slika 3). Snimio M.Šubić.