Na otvaranju ovogodišnje berbe u Ravnim kotarima prof. dr. sc. Edi Maletić nije propustio posjetiti mladi tzv. “portugalski” vinograd na imanju Šime Škaulja, gdje je početkom travnja, dakle u jeku najveće koronakrize na 1,5 ha u Nadinskom blatu “ubodeno” ukupno 4.200 loza. U mladom vinogradu na imanju Šime Škaulja zajedno raste šest portugalskih, 5 španjolsko-francuskih te domaća sorta Grk. Vinograd se dobro razvija.

Vinograd se dobro razvija. Od 4.200 nije se primilo samo 200 loza, uglavnom portugalskih sorti. Poslat će nam nove sadnice izravno iz Portugala tako da ne gubimo vrijeme. A već iduće godine očekujemo rod pa i prva vina,  govori prof. Maletić, koji je ujedno i voditelj ovog zanimljivog projekta ili, bolje rečeno, introdukcijskog pokusa.

A sve je počelo prije dvije godine kada je uspostavljena suradnja između portugalske vinogradarske regije Alenquer i Grada Benkovca o razmjeni i sadnji autotonih sorti vinove loze.

-Predložio sam da razmjenimo po šest sorti, po tri crne i tri bijele, podsjeća Maletić.

On je Portugalcima ponudio plavac, plavinu i svrdlovinu od crnih te maraštinu, pošip i vugavu od bijelih. S portugalske strane ponudili su njihove crne sorte sorte touriga nacional, touriga franca, vinhao (souzao) , a od bijelih vital, fernao pire i arinto. Došlo je i do razmjene sadnog materijala – 2.800 komada ukupno svaka strana.

Razlog puno većoj količini od ranije predložene je mogućnost relevantnije evaluacije zbog vinifikacije veće količine grožđa (200-400 trsova svake sorte osigurava 200-500 litara vina), pojašnjava Maletić i dodaje:

Kad smo već dobili tih šest sorti palo mi je na pamet da ne bi bilo loše još malo pojačati sortiment”. Tako je i bilo.

Grk oplemenjuje sortiment

Maletić je izabrao još pet sorti, što francuskih, što španjolskih koje dobro poznaje i koje se uzgajaju u sličnim klimatskim uvjetima kao kod nas u Ravnim kotarima.

-Došlo je po 200 komada svake od tih pet sorti. Riječ je o svjetski poznatim sortama koje daju vrhunska vina. Probao sam ih i stvarno su fenomenalna. Zauzvrat sam im poslao 400 komada Grka, kaže Maletić.

 –Grk je meni od svih južnodalmatinskih sorti što imamo u sveučilišnom kolekcijskom nasadu na Baštici,  daleko najbolji. Uspio sam nagovoriti Tomislava Glavića da ga posadi. On je lani imao prvu berbu i vrlo je zadovoljan. Ove godine će berba pa i vino biti još bolji. Grka je posadio i Šime Škaulj tako da očekujem da bi Grk s vremenom mogao naći svoje mjesto i u drugim ravnokotarskim vinogradima te tako oplemeniti sortiment u sjevernoj Dalmaciji. U svakom slučaju Grk ima puno vrlina pa zaslužuje da se nađe tu kao mogućnost svima koji žele dobiti vrhunsko vino, tvrdi prof. Maletić

 class=
U mladom vinogradu na imanju Šime Škaulja zasađeno je šest portugalskih, pet španjolsko-francuskih sorti i naš grk

Vina od 12 sorata

U međuvremenu, što se tiče introdukcijskog nasada postignut je i sporazum kojega su potpisali predstavnici  Zadarske županije, Grada Benkovca i Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Šime Škaulj se pokazao kao pouzdani terenski suradnik i njega ćemo uključiti u jedan novi sporazum od održavanju introdukcijskog nasada. Slijedi i daljnje istraživanje s naše strane, kaže Maletić.

-Portugalci su zadovoljni s našim sortama koje su posadili u svojim mladim vinogradima. Projekt ide jako dobro i već smo dogovorili videokonferenciju koja će se održati u listopadu ove godine. Namjeravamo  podići i tzv. „banke gena“ (male kolekcijske vinograde sa starim sortama), koje bi poslužile i kao matični nasadi rijetkih sorata. U planu je i otvaranju kuće ili muzeja vina u Zadarskoj županiji, po uzoru na Alenquer. Naravno, ako se osiguraju za to potrebni uvjeti, ponajprije prostor i financijska sredstva, kaže prof. dr. sc. Edi Maletić, voditelj ovog projekta. A projekt će, trajati pet godina – dok se ne probaju sva vina od posađenih 12 sorata, 6 portugalskih, pet španjolsko/francuskih i našeg Grka.

Podizanje „banke gena“ na Baštici

Profesor Edi Maletić najavio je i nastavak podizanja kolekcije banke gena autohtonih sorata vinove loze. Podsjetimo, lani i ove godine na pokušalištu Baštica posađeno je ukupno 1.060 loza od 43 autohtone sorte među kojima su: plavina, plavina sitna, babić, maraština, gustopupica, lasina, galac (gavran), svrdlovina crna, babica plosnata, dugoviska, trišnjavica, privlačka bilina, pljuskavac, zadarka, ruža bijela (ruževina), brajda velika (sušac, bašćan), gegić (paška bilina), silbijanac, topol, trbljan, cipar, tribidrag, petovka (celinka) teran (terin), greštavac (plavac mali). Ovo je zajednički projekt Agronomskog fakulteta iz Zagreba i  zadarskog Sveučilišta, koji se provodi pod vodstvom prof. Edija Maletića.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakPotaknite organski život tla korištenjem Unimer gnojiva te ostvarite potporu u IAKS mjeri 10.1.15
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.