Kako određena sorta postaje brend? Upravo smo svjedoci rasta popularnosti sorte Škrlet, koja je bila medijski zapostavljena godinama. Zahvaljujući proizvođačima razina kvalitete je dostigla puno višu razinu, od dosadašnjeg, angažirali su struku i marketinški su uporni prisustvujući svim važnim vinskim događanjima.
Povijest sorte Škrlet vezana je uz podregiju Moslavina, koja kao kontinentalno vinogradarsko područje ima dugu vinsku povijest koja seže još u predrimsko doba. Smatra se da su Rimljani sadili vinograde na gori tada nepoznatog nam imena i koja je po caru Klaudiju, koji je tada vladao, nazvana Mons Claudius, iz čega je i nastao naziv današnje Moslavačke gore. Podregija Moslavina ima dva vinogorja, a zauzima oko 300 ha ukupne površine.
Procvat vinogradarstva bilježi se u 19.stoljeću, a filoksera je devastirala tadašnje velike površine vinograda. Prvi zapis o sorti vezan je uz 1854. godinu u Gospodarskim novinama koje prate izložbu vina u Zagrebu, a prvi detaljniji spomen sorte bilježi 1856. Vukotinović u djelu „Trsevi Hrvatske“ u Gospodarskom listu opisujući sortu Škrlet kao dio sortimenta u okolici Petrinje. Stručni morfološki opis daje Turković 1952., a prvo detaljno ampelografsko istraživanje ove sorte napravio je Prof. Nikola Mirošević 1986. g. s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Najstariji nasad potječe iz 1920. a nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, a značajnija sadnja ove sorte događa se osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Sorta Škrlet, uobičajeno za sorte vinove loze, ima nekolicinu sinonima kao što su: ovnek žuti, ovnek slatki, škrlet tusti, škrtec itd. Ime „škrlet“ potječe od njemačke riječi scharlach (šarlah) što se odnosi na piknjice (točkice) na bobama grožđa u punoj zrelosti kada poprime ljubičasto-crvenkaste pjegice na sunčanoj strani pa grozd izgleda kao osut crvenkastim mrljama. Sorta spada u kultivare bijelih vina dobre kakvoće, a po ugroženosti u kategoriju najmanje zabrinjavajuća.
Morfološki, Škrlet bi se mogao prepoznati po bujnom rastu grozda, krilatog oblika i rastresit. Bobice su žuto zelene boje. Zbog slabije oplodnje, do koje dolazi upravo zbog bujnog rasta prisutna je neredovita rodnost i zbog toga se za ovu sortu preporuča pinciranje, odnosno, skraćivanje vrhova rodnih mladica prije cvatnje, kako bi se prekinuo njihov bujan rast, te omogućili bolji uvjeti za cvatnju i oplodnju.
Fenološki, s vegetacijom počinje srednje rano. Dozrijeva u III. Razdoblju. Srednje je otpornosti na pepelnicu i peronosporu, a dobre na sivu plijesan. Dobre je kakvoće, pogotovo na povoljnim južnim položajima. Sadržaj šećera u grožđu nije visok, oko 16%, a u dobro rodnim godinama penje se do 18%. Sadržaj kiselina je visok (od 8 do 11 g/l). Kad je vino proizvedeno u skladu s pravilnim tehnološkim postupcima, iz zrelog i zdravog grožđa, aroma vina je izuzetno ugodna, nenametljiva i specifična.
–Škrlet se može piti u nekoliko različitih stilova, kao pjenušavo, kao mlado svježe vino, zatim kao predikatno vino te kao zrelo vino dobiveno kompleksnijom tehnologijom dozrijevanja. Iako ga tržište iznova otkriva kao mlado, lepršavo vino koje ima jednostavnije voćno-cvjetne arome, ono može imati i kompleksnije arome, kao posljedicu prinosa, roka berbe, maceracije, upotrebe selekcioniranih kvasaca ili različitih tehnika dozrijevanja. Kako grožđe Škrleta posjeduje zanimljiv udio sortnih aroma, na proizvođačima je da kroz navedene čimbenike postignu maksimalni aromatski potencijal, pri čemu ga već prilikom berbe i primarne prerade moraju sačuvati, doc. Ana-Marija Jagatić Korenika.
Revitalizacija sorte Škrlet
Klonska selekcija Škrleta započela je 2000. godine. Bila je to prva selekcija izvorne hrvatske sorte, kad je unutar populacije Škrleta na području Moslavine postupkom masovne klonske selekcije odabrano 80 klonskih kandidata. Nakon detaljne analize i ocjene klonova, 2003. godine proizvedeno je prvo vino iz odabranih uzoraka, te je započeto umnožavanje zdravih klonova. Do danas su priznata tri klona sorte Škrlet, klonovi ŠK-029, ŠK-33 i ŠK-74, što znači da je to prva bijela sorta sa certifikatom najviše kategorije sadnog materijala.
Kad bismo gledali uvjete za plasman neke sorte na tržište, zasigurno mala udaljenost od Zagreba, kao hrvatske metropole, čini prednost da se ova sorta probije na zagrebačke trgove i u barove. Iako joj u prilog ide bogata povijest, te veliko znanstveno zaleđe ono što je možda nedostatak je njena rasprostranjenost u geografskom smislu, s obzirom da je zastupljena u tri županije (iako malih površina):Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. Ipak, vrijedno je spomena, da sva istraživanja u rasadničarsko-vinogradarskom smislu financijski podupire Sisačko-moslavačka županija od samih početaka do danas.
Škrletovo i novo lice sorte
Iako ima nekoliko udruga sa proizvođačima ove sorte, dugogodišnji proizvođači Škrleta (veći proizvođači) udružili su se u udrugu „Udruga Škrlet Moslavina“, te su krenuli u ozbiljnu promociju ove sorte na tržištu.
Prvo su angažirali struku na svim potrebnim razinama da bi se s potencijalom s kojim raspolažu najbolje plasirali. Tako se uz njihove ideje, energiju i tekuću kapljicu koju proizvode, pokrenula poludnevna manifestacija Škrletovo,u organizaciji grada Ivanić Grada, koja je prvi put organizirana 2016.godine. Iako je pred proizvođačima još puno posla na ovoj sorti, nadajmo se dobrim Škrletima u nadolazećim godinama.
Izvor: Gospodarski kalendar
