Na temperaturama višim od 34 °C prestaje naknadno umnažanje peronospore ili plamenjače i pepelnice grožđa. Naprotiv, u takvim uvjetima povećana je opasnost -sunačan palež na grožđu. Osobito u vinogradima gdje je smjer redova istok – zapad, gdje je zona grožđa već u prvoj polovici srpnja jače “odlistana”. Osobito na osjetljivim sortama, pr. Rajnski rizling, Muškat žuti i dr.. Sunčanu palež i posljedice štetne koncentracije ozona ublažujemo višekratnom primjenom biljnih fizioloških biostimulatora: Drin (0,05 %) ili Poly- Amin (0,1 %), Goemar BM 86 (0,3 %), i dr.!
Prema fenološkim razvojnim stadijima vinova loza je značajno naprednija nego prijašnjih sezona, pa smatramo da u idućem razdoblju možemo očekivati pojavu kisele truleži grožđa, osobito na sortama ranije epohe dozrijevanja i zbijenih grozdova, pr. Pinot sivi, Pinot crni, Traminac, Sauvignon i sl.! Takva je opasnost osobito istaknuta u vinogradima gdje je kemijski suzbijana prva ili cvjetna generacija pepeljastoga grđanog moljca potkraj 5ili početkom 6.mj. Grozdovi su zbog prevelikog broja bobica zbijeni već sredinom srpnja! Ali, ipak je presudan čimbenik za jaču pojavu kisele truleži grožđa veći broj kišnih dana tijekom kolovoza!
Dakle, meteorološki uvjeti tijekom kolovoza su razmjerno visoki sadržaj šećera u grožđu, pucanje boba, množenje vinskih mušica. Također moguća pojava ličinki III. pokoljenja pepeljastoga grožđanog moljca i primjena specifičnih fungicida za suzbijanje sive plijesni (botritisa). Oni pogoduju mogućoj jačoj pojavi i razvoju tzv. kisele truleži grožđa. Kako je riječ o iznimno opasnoj bolesti, koja može izazvati octikavost vina, takvo grožđe se ne preporučuje vinificirati. Vinogradari najčešće sve oblike truleži grožđa poistovjećuju s uzročnikom sive plijesni (Botrytis cinerea), pa je prepoznavanje ovih bitno različitih patoloških poremećaja tijekom berbe ove godine osobito važno.
Uvođenjem posebnih pripravaka, usmjerenih isključivo na suzbijanje sive plijesni grožđa u zemljama zapadne i srednje Europe, potkraj osamdesetih godina proteklog tisućljeća, sve veći problem postaje tzv. kisela trulež. U Hrvatskoj prof. dr. sc. Bogdan Cvjetković (1996.) prvi stručnu javnost upozorava na pojavu, štetnost i posljedice ove bolesti. Na području Međimurskog vinogorja potkraj 8.i početkom 9.mj.2002., osim sive plijesni počela se jače razvijati kisela trulež grožđa. Za razliku od sive plijesni, koji može napasti i zelene bobice, kisela trulež javlja se samo na bobicama u sazrijevanju.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
