Fenolno bogatstvo proizlazi iz količine i vrsnosti tih sastojaka u kožici i sjemenki bobice koji obogaćuju vino, poglavito antocijanima (bojama) i taninima. FENOLNOM ZRELOŠĆU GROŽĐA smatra se optimalan stupanj sposobnosti tih sastojaka da iz krutog dijela masulja, dakle kožice i sjemenke prijeđu u tekući, pa da se tu vežu u stabilne spojeve.
Kako bi se utvrdila količina a nadasve vrsnost polifenola crnoga (crvenoga) grožđa, potrebno je provesti određena ispitivanja, i to svakog kultivara (sorte) posebno.
Analiza podrazumijeva mjerenje unutarnjih parametara u bobici grozda, znači odnose između ukupne površine kožice i mesa, odnosno soka, pa se na temelju tih mjerenja i kemijske analize svih fenolnih tvari grožđa donosi sud o FENOLNOJ ZRELOSTI GROŽĐA, i da se na temelju tehnološke i fenolne zrelosti odredi vrijeme berbe, za svaki crni (crveni) kultivar (sortu) posebno.
Razlika između pune tehnološke i fenolne zrelosti može iznositi 15 dana. U pravilu, neskladnost između ovih dviju zrelosti češća je u vrućim zonama, kao i lošijim godištima, dok se u najboljim godinama te dvije zrelosti postpuno poklapaju.
Kako bismo postignuli poklapanje tehnološke i fenolne zrelosti, uz spomenuta ispitivanja potrebno je provoditi selekciju unutar kultivara, uz izbor položaja za vinograd, analizu tla, gnojidbu, razmak sadnje, rezidbu, drugim riječima provoditi cjelokupni tehnološki postupak s ciljem ispitivanja fenološke zrelosti grožđa, kako bi se poklopila s tehnološkom.
Pravilno određeno vrijeme berbe grožđa jedan je od uvjeta za proizvodnju vrsnog, odnosno određenog tipa vina.
Kod grožđa je puna ili fiziološka zrelost, koja je određena dozrijevanjem ili klijavošću sjemenki bobice grozda, što zanima selekcionare. Međutim, tehnološka zrelost ovisi o proizvodnoj orijentaciji, drugim riječima o tipu vina, koje želimo proizvesti. Ako je naš cilj proizvesti bijelo suho lagano vino, tehnološka zrelost grožđa za taj tip vina bit će prije pune zrelosti grožđa. Ako pak želimo proizvesti barrique od neke crne sorte, tehnološka zrelost bit će poslije pune zrelosti (prezrelost). Želimo li proizvesti jedno od predikatnih vina, tehnološka zrelost doba je prezrelosti, odnosno kasne berbe grožđa, koja opet može biti: izborna berba, izborna berba bobica, izborna berba prosušenih bobica ili berba grožđa u smrznutom stanju, data govorimo o ledenom vinu (regulirano je člankom 7. Zakona o vinu RH).

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPromjene na nogama kunića
Sljedeći članakBerba i čuvanje buča
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.