Vinarija Tomić, koju vode otac i sin, Andro i Sebastijan Tomić iz Jelse na otoku Hvaru, posjeduje 10 ha vlastitih vinograda. Od toga je više od pola u ekološkoj proizvodnji grožđa. Uspješni su unatoč svim nedaćama s kojima se susreću na škoju. Izgradili su vinariju s triklinijem, zapošljavaju 15 djelatnika. Sada u veliki vinograd na predjelu Vira uvode i nova tehnološka rješenja – suvremenu agrometeorološku stanicu. Pomoću nje donose odluke o navodnjavanju i preveniraju bolesti na 30.000 trsova vinove loze.

Premda su vinovu lozu na našem najsunčanijem škoju uzgajali još starosjedioci Iliri, tek je dolaskom jonskih Helena s kikladskog otoka Parosa u Egeji i osnivanjem grada Farosa (384. pr. Krista) vinarstvo postalo jedna od dominantnih gospodarskih grana na Hvaru. Ništa čudno, jer se u zaleđu našeg najstarijeg grada nalazi zemljom bogata Faroska hora (Starogrojsko, Dolsko, Varbonjsko i Varbovačko poje), danas područje pod zaštitom UNESCO-a. Ono predstavlja najbolje sačuvani antički (starogrčki) katastar na Sredozemlju.

 Obiteljska tradicija stara više od 160 godina

A upravo je Andro Tomić, enolog koji se u novijem dobu, nakon dvadesetogodišnjeg usavršavanja u struci na fakultetima, institutima i vinarijama u Francuskoj, vratio na svoj otok i pokrenuo proizvodnju vlastitih vina. On je zapravo nastavio obiteljsku tradiciju staru više od 160 godina. Vinogradarstvom i vinarstvom su se bavili njegovi pradjedovi, djedovi te roditelji i po ocu i po majci. Na tom tragu je 1993.g. osnovao tvrtku ,,Bastijanaʺ (naziv je dobila po imenima njegove djece, Sebastijana i Janice). Osnovni ciljevi Bastijane su bili i ostali proizvodnja vina vrhunskih dosega, kao i promicanje kulture vina. 

Loza i vino Hvaranima su dugo kroz povijest bili jedina sigurnost, hrana i lijek. Višekratno sam ukazivao na činjenicu da je na škoju krajem 19. stoljeća bilo 1.200 mula, magaraca i konja, gotovo 20.000 žitelja, a vinovom lozom zasađeno 5.750 ha. A onda je naše težake najprije pogodila tzv. vinska klauzula između Italije i Austro-Ugarske iz 1891. g.. Zatim i propadanje vinograda od filoksere od 1894. do 1918. g. Nisu nas spasili ni mastadonti iz vremena socijalizma, tako da hvarski vinogradi danas pokrivaju tek nešto više od 300 ha, pripovijeda nam Andro. Andro je poznat i po geslu njegove tvrtke ,,Vino se pije na ure, ne na litreʺ.

Riječ je o čovjeku koji je vrlo često govorio o potrebi okrupnjavanja posjeda, o pitoresknim hvarskim uvalama koje bi sa svojim vinima mogle postati ponajbolji brend Otoka sunca. Zagovarao je uvrštavanje ,,agroturističkog usmjerenjaʺ u program obrazovanja Srednje škole Hvar i u tome uspio. Bio je jedan od osnivača udruge ,,Hvarski vinariʺ (2010.g.). Ona povezuje lokalne vinarije u lancu vinskog turizma, da bi se dobio snažan klaster koji će škoj pretvoriti u “Hvar otok vina”. Jednom riječju, dao je veliki doprinos razvoju otočnog vinarstva nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. Tako samo Hvar danas ima više od 150 etiketa kvalitetnih, pa i vrhunskih vina. Ljubav prema tome poslu prenio je i na mlađe snage u svojoj obitelji.

Andro Tomić u trikliniju

Stalno težimo za boljim

-S vremenom smo sagradili novu vinariju na obiteljskom imanju na predjelu Mina u Jelsi. U njoj nam se nalazi suvremeno opremljeni podrum i triklinij isklesan u kamenu, sa svodovima od sedre i stupovima od travertina. Tako se gradilo u Dioklecijanovim podrumima. Proizvodimo između 130 i 150 tisuća boca vina godišnje, njegujući autohtone sorte i znanja, ali eksperimentiramo i s novima. Proizvodnju crnih, bijelih vina i roséa stalno usavršavamo suvremenom tehnologijom i težimo boljem. Posebnu pažnju pridajemo proizvodnji prošeka – izvornog dalmatinskog desertnog vina napravljenog od probranog i prosušenog grožđa najkvalitetnijih domaćih sorti, naglasio je Sebastijan.

vinarija tomić
Sebastijan Tomić, sin Andre Tomića u vinoteci

vinarija tomić
Podrum (paleta vina)

 Svakako treba istaknuti plavac mali koji može konkurirati svjetski renomiranim sortama. U cijeli njihov proizvodni pogon integriran je sustav samokontrole – HACCP. Imaju svoj vlastiti pogonski laboratorij, dok se finalna analiza vina za puštanje u promet vrši u eksternoj certificiranoj ustanovi. Treba reći i to da su Tomići na vrijeme uočili posljedice uznapredovale depopulacije. Shvatili su da se vinogradarstvom na otoku bavi sve manje ljudi. Stoga su zasadili i vlastite vinograde, dok ostatak grožđa nabavljaju kod njihovih stalnih kooperanata.

-Vinarija nam danas broji više od 15 zaposlenika i posjeduje oko 10 ha vlastitih vinograda. Većinom smo orijentirani prema organskoj proizvodnji. Takav pristup podrazumijeva proizvodnju zdravog grožđa i kvalitetnog vina, također osigurava očuvanje okoline i ljudskog zdravlja. Značajniji vinogradi nalaze nam se u uvali Vira kod Hvara – 30.000 trsova. Ujedno, to je i ekološki vinograd, zatim u Faroskoj hori te u okolici Jelse. Naravno, uzgajamo različite sorte, među kojima dominira plavac mali i cabernet sauvignon, dodaje Sebastijan.

Dakle, riječ je o uspješnim ljudima, koji za ono čime se bave kontinuirano dobivaju domaća, nerijetko i međunarodna priznanja. Oni su svoj poslovni uspjeh ostvarili s puno rada i odricanja, dizali i vraćali kredite s velikim kamatama. Sada smo u poziciji da preko Europske unije dobivamo poticaje, s time i opremu. Možda će neki mlađi otočani i u tome vidjeti šansu da se okrenu tradiciji, onome od čega su živjeli njihovi stari. Što se tiče jelšanske ,,Bastijaneʺ ona ne modernizira samo proizvodnju vina, nego isto tako uvodi i nova tehnološka rješenja u svoje vinograde.

vinarija tomić
Berba grožđa (arhivska snimka)

vina tomić
Unutrašnjost triklinija

Vrhunska oprema za navodnjavanje

-Istina je da sve izraženije klimatske promjene čine svoje. Zato smo nedavno u naš vinograd u hvarskoj Viri, surađujući s tvrtkom ,,Findri” d.o.o. iz Zagreba, postavili agrometeorološku stanicu iMETOS 3 s mogućnošću mjerenja vlage i kameru CropView za praćenje stanja biljaka. Stanicom pratimo temperaturu i vlažnost zraka, vlažnost lista, količinu oborina, količinu sunčeva zračenja, dnevnu evapotranspiraciju (gubitak vode iz tla), brzinu vjetra i vlažnost tla. Kada je riječ o vlažnosti tla nju mjerimo na dvije dubine – na 30 i 50 cm. Ovisno o tim informacijama donosimo odluku kada navodnjavati lozu. Tako smo do kraja srpnja navodnjavanje vršili tri puta i to 21. lipnja, 7. i 20. srpnja o. g.. Tako smo prevenirali moguću pojavu bolesti i šteta u vinogradu, zaključio je Sebastijan, sada već pravi stručnjak, na kojem ostaje budućnost ove jelšanske vinarije.

vina tomić
Agrometeorološka stanica

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje