Jedanaesto izdanje sajma vina, delicija i ugodnog življenja WineOS by Graševina Croatica, održano 16. i 17. siječnja u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije, ponovno je potvrdilo status najvažnijeg vinskog događaja istočne Hrvatske. Manifestacija je i ove godine otvorila novu vinsku sezonu, okupivši više od 150 izlagača iz 11 zemalja te približno 5.000 posjetitelja – vinara, ugostitelja, distributera, sommeliera i ljubitelja vina.
11. WineOS je donio jasniji uvid u trendove koji oblikuju vinsku scenu: nove investicije, povratak autohtonim sortama i publiku koja traži konkretne informacije izravno od proizvođača. Tijekom dva dana kroz osječki Gospodarski centar prošli su vinari, destileri i posjetitelji u potrazi za kvalitetom, novitetima i stvarnim razgovorima.
Svečano otvorenje obilježila je zdravica uz baranjski pjenušac, a sajam je i ove godine naglasio svoju poslovnu i edukativnu dimenziju. Uz bogatu ponudu vina i delicija, posjetitelji su sudjelovali u masterclass radionicama, vođenim vinskim turama, eno-gastro kvizu, senzornim prezentacijama HAPIH-a te atraktivnim vinskim dvobojima. Posebnu pozornost privukao je objedinjeni VIP i B2B program, koji je izlagačima omogućio kvalitetnije umrežavanje s hotelima, restoranima, distributerima i trgovinama.
Središnje mjesto u programu pripalo je graševini, najzastupljenijoj sorti u hrvatskim vinogradima. U organizaciji Graševine Croatice održano je pet Graševina & Dine radionica sljubljivanja vina i lokalnih delicija pod vodstvom Irene Lučić, kao i dva specijalizirana masterclassa o graševinama Slavonije i hrvatskog Podunavlja koje je vodio Zoltán Győrffy. Na sajmu se predstavilo više od 30 vinarija članica udruženja, potvrđujući snagu i zajedništvo regije.
Direktor Graševine Croatice Tomislav Panenić istaknuo je da se WineOS s razlogom smatra referentnim sajmom. Za našu struku to znači da uoči turističke sezone na jednom mjestu možemo predstaviti vina ne samo lokalnoj publici, nego i profesionalcima iz cijele Hrvatske. Ljudi iz branše ovdje kušaju nove berbe i stilove, što izravno utječe na uspješnu prodaju u sezoni koja slijedi.
Dodao je kako vinari iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja bilježe sve bolju prodaju na domaćem terenu. Kad si jak kod kuće, kad ljudi prepoznaju kvalitetu i spremni su je platiti, to je važan pomak. No, treba reći i da je vinski sektor globalno u padu. To je djelatnost koja traži fizički rad, odricanje i stalnu prisutnost, a mnogi danas biraju lakše poslove. Zato je važno da kroz ovakve manifestacije ne promoviramo samo ‘popijte vino’, nego cijeli sektor koji zapošljava, stvara vrijednost i drži ruralni prostor živim.
Govoreći o aktualnim berbama, Panenić je naglasio kako je berba 2025. bila atipična. Imali smo posljedice korone, elementarne nepogode, manji urod, ali veću potražnju – pa su se vina dobro prodavala, iako u manjim količinama. Sada iza sebe imamo rodnu godinu, ambalaža je puna i bit će izazovno otvoriti tržište. Preferencije potrošača brzo se mijenjaju, a uvoz je ojačao, posebno u segmentu najjeftinijih vina na policama. Pojavila se masa vina niskih cijena, a mi kvalitetom stojimo iznad toga. Kako se to događa – ne znamo, ali znamo da moramo ostati autentični i održati visoku razinu kvalitete kako bismo zadržali svoje potrošače.
Naglasio je i važnost povjerenja u brendove unutar udruženja. Potrošači vjeruju markama naših vinara jer se trudimo uređivati tržište. Ne želimo da se pod našim imenom prodaje vino za koje ne znamo ni porijeklo ni kvalitetu.
Ovogodišnji WineOS bio je ujedno i dio međunarodnih promotivnih aktivnosti Graševine Croatice u sklopu trogodišnjeg EU projekta Rueda–Graševina, vrijednog 450 tisuća eura s ciljem jačanja prepoznatljivosti vina s oznakom izvornosti iz Slavonije, hrvatskog Podunavlja i regije Rueda, pod sloganom „Proizvodi i tradicije iz Europe. Dijeliti znači živjeti.“
Od etabliranih imena do malih obiteljskih podruma, izlagači su i ove godine pokazali širinu, kvalitetu i raznolikost koja WineOS čini jedinstvenim.

Kako su pjenušci osvojili publiku: put jednog vinara od diplome do tržišta
Goran Josipović, vinar iz Kutjevačkog vinogorja, jedan je od sudionika koji na WineOS‑u potvrđuju dugoročan rast interesa za pjenušava vina. U pjenušcima je prepoznao priliku mnogo prije nego što je tržište pokazalo ozbiljniji interes — još 1998., kad je kao student Agronomskog fakulteta u Zagrebu radio diplomski rad upravo na temu pjenušavih vina,. Ono što je tada bila akademska znatiželja, danas je ozbiljna proizvodnja koja iz godine u godinu raste.
Pjenušci su dugo bili nešto što se pije samo za posebne prilike, ali publika se promijenila. Danas se piju cijele godine, u različitim stilovima, i to je ogroman pomak, kaže Josipović. Komercijalnom proizvodnjom bavi se posljednjih desetak godina, a na WineOS-u je predstavio tri različita stila koji najbolje pokazuju širinu njegova pristupa.
Jedan pjenušac radimo od graševine i rajnskog rizlinga, nazvali smo ga Jazz jer smo, kao i jazz glazbenici, majstori improvizacije. Drugi je od pinota sivog, koji je bio na maceraciji kako bismo dobili rosé pjenušac, a treći je tamniji, od merlota, no sva tri pokazuje da Slavonija i Kutjevačko vinogorje mogu ponuditi i ozbiljnije, strukturirane pjenušave stilove, kaže i ističe da je najveći izazov domaćeg tržišta i dalje konkurencija jeftinih pjenušaca iz Italije, proizvedenih Charmat metodom.
To su proizvodi koji cijenom ruše percepciju o tome koliko pjenušac zapravo vrijedi. Ali publika sve više prepoznaje razliku između industrijskog i zanatskog pristupa, i to nas ohrabruje.
Za njega je WineOS važan upravo zbog tog kontakta s publikom.
Ovdje ljudi kušaju, pitaju, uspoređuju. To je najbolji način da shvate zašto je kvalitetan pjenušac drugačiji i zašto vrijedi više.

Kvarner Wines: autohtone sorte i zajednički nastup 11 vinarija
Udruženje Kvarner Wines, predvođeno Žarkom Stilinom, i ove je godine imalo snažan i prepoznatljiv nastup na WineOS‑u. U Osijek su stigli s 11 vinarija — OPG Ružić, Mandić Vina, Kapić Vina, Plovanić Vina, Pavlomir, PZ Vrbnik, PZ Gospoja, Ivan Katunar, Katunar Estate Winery, Vinarija Nada i Šipun — čime su predstavili gotovo cijeli presjek kvarnerske vinske scene. Svaka od tih kuća donijela je svoje interpretacije autohtonih sorti, a posebno su se istaknule žlahtina, trojišćina, sansigot i jarbola, sorte koje posljednjih godina doživljavaju novi val interesa.
Stilin je posebno istaknuo kako je Kvarner u 2026. godini nositelj titule europske regije gastronomije, što je udruženju donijelo iznimnu vidljivost.
Ove godine sudjelujemo na 70 manifestacija diljem Hrvatske i Europe. To je ogroman iskorak za naše vinare, jer zajednički nastup daje snagu i prepoznatljivost cijeloj regiji, kaže Stilin. Upravo zato WineOS smatra važnim mjestom susreta — ne samo s publikom, nego i s profesionalcima koji prate trendove i traže nove etikete za svoje restorane, vinoteke i hotele.
Kvarner Wines prati WineOS od njegovih početaka, a Stilin se prisjeća svih prostora kroz koje je manifestacija prolazila — od Arheološkog muzeja, preko Esseker centra i Muzeja okusa, do današnjeg Gospodarskog centra. Sajam je rastao, ali zadržao je isti karakter — pristupačnost, profesionalnost i toplu atmosferu. To je ono što nas vraća svake godine, ističe.
Kvarnerske vinarije posljednjih godina bilježe rast interesa, osobito među turistima koji sve više traže lokalne, autentične sorte. Upravo zato zajednički nastup na WineOS‑u ima dvostruku vrijednost: pokazuje snagu regije i ističe raznolikost stilova, od svježih bijelih vina do ozbiljnijih crnih i sve popularnijih pjenušaca.

Trs: ime s karakterom i vinarijom koja impresionira
Zlatko Bošnjak, vlasnik iločke vinarije Trs, uvijek nasmije publiku kada objašnjava značenje imena svoje vinarije. U prijevodu to vam znači: trpi, radi, slušaj, kaže kroz smijeh — i odmah je jasno kako iza te šale stoji čovjek koji vino živi već više od dva desetljeća. Vinom se bavi od 2000. godine, a vinariju je osnovao 2007., polako, ali uporno gradeći prepoznatljiv stil.
Ova godina bila je rekordna – proizveli smo oko 400 tisuća litara. Pratim točno kako godine idu, svaka donese nešto novo, kaže Bošnjak, zadovoljan, ali i svjestan da se dobri rezultati postižu samo upornošću — baš u duhu imena Trs.
Trenutačno provodi najveću investiciju u povijesti vinarije: gradi hotel s 14 dvokrevetnih soba i salom za degustacije, kao nadogradnju postojećeg podruma. Otvorenje očekujemo za dva mjeseca. Ukupna investicija je oko 4 milijuna eura, uz potporu EU fondova i kredita. Oko 70 posto sredstava je bespovratno, objašnjava.
Trs proizvodi širok raspon vina: graševinu, rajnski rizling, chardonnay, traminac, slatke pjenušce, te crvena vina poput cabernet sauvignona i cabernet franca. Najviše se i dalje traži graševina. Možda ćemo širiti neke sorte, ali ne graševinu — to ćemo još vidjeti, tajnovit je Bošnjak.
Sve navedeno pokazalo je koliko je WineOS postao važna platforma za struku, ali i koliko je snažna energija koja pokreće slavonske i podunavske vinare. Za mnoge izlagače, upravo je ovaj sajam mjesto gdje se otvaraju nova tržišta, dogovaraju suradnje i dobiva najkonkretniji povrat izravno od posjetitelja.

Foto: Tihomila Jovanović








