Toplo, sparno i povremeno kišovito razdoblje s početkom cvatnje vinograda povećava opasnost od moguće pojave biljnih patogena. Vinogradari prije i naročito nakon cvatnje, na tek zametnutim bobicama, trebaju obavljati redovite mjere zaštite vinove loze od najvažnijih uzročnika bolesti.
Zbog izrazito blage zime 15/16. i iznadprosječno tople veljače ove godine s odstupanjem mjesečne temp. za +6°C u odnosu na očekivane prosjeke, već u prvom tjednu travnja bio je vidljiv stadij “vunastog pupa”. Na nekim položajima i vinskim sortama “pojava prvih listića”, pa su već tada vinogradari započeli suzbijati štetnike i bolesti. Najviše grinje šiškarice – Eriophydae i uzročnika crne pjegavosti – Phomopsis. U kontinentalnim vinorodnim regijama to je dva tjedna ranije nego prosječnih sezona).
Nažalost, u jutarnjim je satima 26.4. o.g. zabilježeno kasno proljetno smrzavanje. Ono je u mnogim vinogorjima uzročilo veće štete, jer su mladice kod nekih sorata bile dužine 20-ak ili više cm. Tijekom svibnja zabilježena je iznadprosječna količina oborina. Pritom najveća količina tih padalina bila u prvih dvadesetak dana svibnja. Dok u zadnjem tjednu proteklog mjeseca bilježimo, suho, sparno i vruće razdoblje. Stoga smo već 20. svibnja pronalazili prve simptome sive plijesni (Botrytis) na lišću pojedinih vinskih sorata. Npr. Rajnski rizling, Moslavac bijeli ili Šipon, Graševina, Pinot sivi i dr..
Najveću ekspanziju i štete već krajem cvatnje, odnosno od druge polovice mjeseca lipnja na tek zametnutim bobicama, očekujemo od jače pojave pepelnice u slabije zaštićenim vinogradima. Zašto? Jedan od razloga je razvoj otpornosti ili rezistentnosti pepelnice loze na fungicide specifičnog načina djelovanja.
Bolesti loze sve su otpornije
U zadnjem svibanjskom tjednu najviše su dnevne temp. dosegnule u nekoliko navrata vrijednosti veće od +29°C. Zato je krajem tog mjeseca započelo otvaranje prvih cvjetova u nekih vinskih sorata (npr. Chardonnay, Pinot sivi). Simptome plamenjače (Plasmopara viticola) ne netretiranom trsju sorte Moslavac bijeli ili Šipon početkom lipnja o.g. još nismo pronalazili. Tako u Međimurju sustavnim poljskim mikropokusima na osjetljivoj vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon već od 2002. godine primjećujemo slabiju djelotvornost nekih triazola iz IBE skupine fungicida. Npr. propikonazol, miklobutanil. Nakon 2010. godine u našem je vinogorju drastično pala djelotvornost svih strobilurinaTo su piraklostrobin, azoksistrobin, krezoksim-metil i trifloksistrobin. Također, nekih kinolina (kinoksifen). Ovakve spoznaje potvrđuju i drugi istraživači u srednjoj Europi (npr. Mađarskoj, Austriji, Švicarskoj).
Protiv pepelnice nastoji se provoditi “antirezistentna strategija kemijskog suzbijanja”. Pri čemu tijekom sezone treba mijenjati različite kemijske skupine. Rizične djelatne tvari izbjegavati ili ih ograničiti i koristiti u kombinaciji s površinskim fungicidima (sumpor, meptildinokap).
Sumporni fungicidi i meptildinokap (Karathane Gold) se ne smiju miješati međusobno. Ovi su pripravci moguće fitotoksični na tek zametnute bobice i vršne dijelove mladica pri temperaturama zraka većim od +28°C.
Izbor fungicida nakon cvatnje
Zbog dobrog postranog utjecaja na sivu plijesan (Botrytis cinerea) pri izboru fungicida nakon cvatnje u vinogradima (na sortama i položajima gdje se ova bolest ranijih sezona pojavljivala u jačoj mjeri) prednost treba dati pripravcima protiv plamenjače koji sadrže folpet. Npr. Mikal Flash WG (3 kg/ha), Mikal Premium F (3 kg/ha), Forum Star DF (2 kg/ha), Curzate-F SC (2,5-3 lit./ ha), Galben F ili Fantic F (2,5-3 kg/ha), Ridomil Gold Combi (2-2,5 kg/ha), Pergado F (2,5-3 kg/ha), odnosno od pripravaka protiv pepelnice isti učinak daje boskalid (npr. Collis) (0,3-0,4 lit./ha) i fluopyram (npr. Luna Experience SC) (0,35-0,4 lit./ha).
Svakako nakon cvatnje protiv pepelnice vinove loze prednost dajemo gotovim tvorničkim kombiniranim pripravcima, npr. Luna Experience SC (0,35-0,4 lit./ha) ili Dynali EC (0,5-0,6 lit./ha) ili Nativo WG (0,2 kg/ha) ili Postalon SC (1,0 lit./ha) ili Falcon EC (0,35-0,4 lit./ha) ili Collis SC (0,3-0,4 lit./ ha). Na položajima i vinskim sortama gdje je plijesan ranijih sezona bila dominantan problem, a ove su se godine pojavili znakovi na lišću i cvjetnim organima, već prije cvatnje moguće je planirati primjenu specifičnih botriticida (npr. Switch, Teldor, Pyrus, Cantus, Luna Privilege). Prezimljujuća populacija pepeljasta grožđana moljca (Lobesia botrana) je tijekom svibnja bila značajno manja od očekivanog broja. Žutog grožđanog moljca (Eupoecilia ambiguella) u 2016. godini nismo još registrirali. Stoga njihovu prvu generaciju nismo uoči cvatnje preporučili usmjereno suzbijati. No valja pratiti brojnost njihove ljetne generacije (krajem lipnja i tijekom srpnja).
Suzbijanje američkog cvrčka počinje sredinom lipnja
U nasadima gdje se ranijih godina u jačoj mjeri javljala bolest iz skupine fitoplazmatskih žutica (npr. sorte Chardonnay, Rajnski rizling, Pinot sivi i bijeli, Graševina) moguće je nakon cvatnje suzbijati prijenosnike ove bolesti iz skupine cvrčaka. Američki cvrčak ( Scaphoideus titanus) kao tipičan “mediteranski štetnik”, pronađen je od 2005. godine na našem najsjevernijem vinorodnom području Štrigove. Od 2011. sezone dopuštenje u našoj zemlji za njegovo usmjereno suzbijanje nakon cvatnje vinograda ima pripravak Actara WG u količini 0,2 kg/ha. Ovaj je pripravak vrlo otrovan i opasan za pčele. Zato vinogradi moraju biti nakon cvatnje pokošeni (cvjetni podrast npr. bijela djetelina prije tretiranja mora biti pokošena). Primjenu ovog insekticida ograničiti na doba dana kada pčele ne lete (večernji i/ili noćni sati)
Prema iskustvima iz 2001. i 2004. jaču pojavu žutica iz skupine fitoplazmoza očekujemo nakon vrlo vrućih i suhih godina. Kakva su primjerice bile 2011., 2012., 2013. i 2015..
Suzbijanje cvrčaka već nakon cvatnje je potrebno samo u nasadima gdje su proteklih sezona u jačoj mjeri primijećeni znakovi ove bolesti. Sukladno “Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze koju uzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence doreé MLO” (NN 7/13.).