Gnojidba borom je redoviti tehnološki zahvat u modernoj poljoprivrednoj proizvodnji, pogotovo kod uzgoja vinove loze, masline, jabuke, cvjetače/brokule i šećerne repe. Međutim i kod ostalih kultura, poput jagode, uljane repice, suncokreta, krumpira ili soje, gnojidba borom predstavlja važan tehnološki zahvat. On osim na cvatnju i oplodnju značajno utječe na nakupljanje ugljikohidrata (šećera) i na kvalitetu plodina.

Kod nekih poljoprivrednih kultura potreban je poseban oprez kod primjene bora, jer višak bora može izazvati toksičnost. Na toksičnost bora su naročito osjetljive jabuka i jagoda. Višak bora u tlu se može dogoditi na tlima teže strukture (glinasto-ilovasta tla) u uvjetima malih količina oborina ili kod nepravilnog doziranja bornih gnojiva kroz sustav fertirigacije. Ako je zimsko razdoblje mirovanja drvenastih kultura izrazito kišovito, javlja se problem ispiranja bora iz zone korijena. Simptomi nedostatka bora su vrlo učestali. Iz navedenog je vidljiv veliki značaj gnojidbe borom u poljoprivrednoj proizvodnji za veliki broj kultura. Gnojidba borom trebala bi postati redovita tehnološka mjera u poljoprivrednoj proizvodnji.

Tablica 1. Optimalna količina bora u listu poljoprivrednih kultura (Kay i Hill, 1998.)

KulturaKoličina bora (B) µg/g
Jabuka20-50
Vinova loza (cvatnja)31-50
Vinova loza (šara)40-50
Maslina20-150
Mandarina/Limun50-100
Cvjetača25-60
Krumpir30-50

Gnojidba borom se najčešće obavlja prije i poslije cvatnje drvenastih kultura. Uspješna cvatnja i oplodnja osnovni je motiv poljoprivrednih proizvođača za primjenu bora u gnojidbi. Osim pozitivnog utjecaja na cvatnju i oplodnju, bor ima vrlo važnu ulogu u sintezi ugljikohidrata (šećera). Isto tako, bor ima važnu ulogu u pokretljivosti kalcija (Ca2+) u biljci. Često se koristi prilikom folijarne gnojidbe kalcijem kod gnojidbe plodovitog povrća ili jabuka.

Vrlo važan zahvat je primjena bora u gnojidbi na kraju vegetacije za koštićavo voće i lijesku. Naime, to su voćarske kulture koje cvatu prije listanja, te nije moguće provesti folijarnu gnojidbu prije cvatnje. Ako se primjeni bor u gnojidbi prije pada lista, bor će se akumulirati u trajnim (drvenastim) organima i biti na raspolaganju na početku cvatnje iduće godine; bez obzira na loše klimatske uvjete, poput suše ili niske temperature koje nepovoljno utječu na usvajanje bora.

Praškasta ili mikrogranulirana borna gnojiva na bazi Na-perborata (Foliarel QS ili Foliarel 21 % B), mogu se vrlo dobro miješati s granuliranim gnojivima (NPK, KAN). Na taj se način bor može dodavati prilikom jesenske gnojidba ili prilikom proljetne gnojidbe (prihrane). I zadnji način dodavanja bora u tlo je primjena zajedno s herbicidima, prilikom proljetnog uništavanja korova u trajnim nasadima. Gnojiva na bazi bor-etanolamina, mogu se lako miješati s herbicidima. Tako se biljka i tlo mogu opskrbiti borom nakon odumiranja korova.

Bor je važan element u gnojidbi suncokreta za visoke prinosa zrna

Osjetljivost kultura na nedostatak bora

Veći dio poljoprivrednih kultura vrlo su osjetljive na nedostatak bora. To su: šećerna repa, jabuka, vinova loza, breskva, maslina, cvjetača, brokula, celer, mrkva, krastavac, suncokret, blitva i krizanteme. Kulture koje su manje osjetljive na nedostatak bora su: kukuruz, krumpir, kupus i duhan.

Nedostatak bora u tlu najčešće se javlja pri sljedećim uvjetima:

  • Visoka količina oborina (ili intenzivno natapanje) koje potiče ispiranje bora
  • Provedba kalcifikacije (primjena visokih doza vapnenih materijala)
  • Pjeskovita tla
  • Tla sa visokom količinom organske tvari
  • Prethodni uzgoj kultura koje iz tla iznose visoke količine bora, poput krumpira ili rajčice

Klasični simptomi nedostatka bora kod šećerne repe je propadanje korijena. Kod vinove loze javlja se slaba oplodnja koja se očituje kao pojava nepravilnog razvoja bobica tzv. ”koke i pilića” te kod jabuka i jagoda deformirani plodovi i niska količina šećera u plodovima.

Slab razvoj bobica i grozdova vinove loze zbog nedostatka bora

Gnojiva na bazi bora

Na tržištu danas postoji više formulacija bornih gnojiva. Iako postoji više oblika, dominantno se u gnojidbi poljoprivrednih kultura koriste borna gnojiva u obliku Na-perborata (praškasta ili mikrogranulirana) te gnojiva na bazi bor-etanolamina (tekuća). U sljedećoj tablici prikazani su osnovni oblici gnojiva na bazi bora.

Tablica 2. Osnovni oblici bornih gnojiva za primjenu u gnojidbi poljoprivrednih kultura

Osnovni oblik bora u gnojivuFormulacija gnojivaKoličina bora (B) u gnojivu
Na-perboratPraškasto gnojivo Mikro granulirano gnojivo21 % B
Bor-etanolaminTekuće gnojivo10-11 % B
Borna kiselinaTekuće gnojivo Praškasto gnojivo13-17 % B
Suspenzija boraTekuće gnojivo visoke gustoće (1 lit=1,3 kg)10 % B
Kalcij-boratTekuće gnojivo6-7 % B, 12-14 % CaO
Kalij-boratPraškasto gnojivo19,4 % B

Osim navedenih gnojiva, bor se često u manjim postocima (0,2-1,0 %) nalazi i u ostalim gnojivima; poput mješavine mikroelemenata ili različitih NPK gnojiva. Zbog dobrog sinergističkog utjecaja molibdena (Mo) i bora (B) na cvatnju, na tržištu se pojavljuju i gnojiva na bazi molibdena i bora (Tradebor Mo, Idai Cuaje). Za bolje usvajanje i metabolizam kalcija, bor je čest dodatni element u gnojivima s kalcijem (Calcibor, Idai Calibor, Boramin Ca i slična gnojiva).

Gnojivo Idai Cuaje; kombinacija gnojiva s borom (1,5 % B) i molibdenom (3,0 % Mo) za folijarnu gnojidbu maslina i vinove loze; proizvođač Idai Nature, Španjolska

Osnovne značajke gnojiva na bazi bora (B)

Na-perborat:

  • Visoka koncentracija bora (B) – 20,9-21,0 % ukupnog vodotopivog bora
  • Vrlo dobra topivost Na-perborata omogućava primjenu visoke doze bora (važno za kulture koje zahtijevaju velike količine bora tijekom svog metabolizma, poput šećerne repe)
  • Gnojivo je u praškastom obliku ili mikrogranule
  • Sadrže natrij (Na) te se danas uglavnom upotrebljavaju za gnojidbu šećerne repe, gdje je natrij (Na) važan element u akumulaciji suhe tvari u korijenu repe te gnojidbu ostalih industrijskih kultura
  • Gnojivo se može primjenjivati na više načina; folijarna gnojidba, fertirigacija, primjena s herbicidima (drvenaste kulture) te miješanje s granuliranim NPK gnojivima prilikom osnovne ili dodatne gnojidbe
  • Gnojiva vrlo prihvatljive cijene

Borna kiselina:

  • Količina bora iznosi 13-17 % ukupnog bora (B)
  • Vrlo slaba topivost u vodi (na topivost značajno utječe temperatura i tvrdoća vode) koja značajno reducira mogućnost intenzivne gnojidbe
  • Topivost borne kiseline iznosi 47,2 grama/1 lit. vode pri temperaturi od 20°C
  • Primjenjuje se uglavnom u folijarnoj gnojidbi
  • Vrlo malo preparata na bazi borne kiseline nalazi se na tržištu
  • Na tržištu dolazi kao otopina ili u obliku kristala
  • Doza primjene: 100 grama/100 lit. vode

Bor-etanolamin:

  • Gnojivo na bazi kompleksne organske molekule (etanolamina), koji povećava usvajanje i translokaciju bora u biljci
  • Nema agresivno djelovanja na otvorene cvjetove poljoprivrednih kultura, pa se u iznimnim slučajevima može koristiti i u vrijeme cvatnje
  • Sadrži manju koncentraciju bora; 11 % ukupnog bora (B)
  • Vrlo dobra kompatibilnost sa zaštitnim sredstvima (ne miješati s preparatima na bazi aluminij-fosetila ili s gnojivima u obliku fosfita)
  • pH vrijednost gnojiva u rangu od 7,0-8,5
  • Gnojivo u tekućem obliku
  • Može se koristiti za folijarnu gnojidbu ili u fertirigaciji
  • Preporuka gnojidbe: 1-2 lit./ha folijarno ili 5-10 lit/ha kroz sustav fertirigacije (ovisno o kulturi i fazi razvoja kutlure)

Na našem tržištu postoji više preparata na bazi bor-etanolamina (Foliarel Liquido, Bortrac 150, Folibor, Microvit boron turbo i dr.).

Dobra cvatnja masline kod pravilne gnojidbe borom

Preporuke gnojidbe borom

Preporučene doze primjene gnojiva na bazi bora razlikuju se ovisno o vrsti bornog gnojiva, poljoprivrednoj kulturi i fazi primjene.

Tablica  3. Preporuka folijarne gnojidbe gnojivima na bazi Na-perborata (gnojivo Foliarel QS 21 % B, proizvođač Fertiglobal, Italija)

KulturaUkupna godišnja doza primjeneBroj aplikacijaVrijeme primjene
Uljana repica i ostale industrijske kulture3,5-6,0 kg/ha1-3 primjeneOd početka vegetativnog razvoja do početka cvatnje
Šećerna repa2,5-10,0 kg/ha1-3 primjeneOd stadija 2 lista do zatvaranja redova
Povrće (plodovito povrće)2,0-6,0 kg/ha1-2 primjeneOd visine biljka 30 cm na dalje
Krumpir3,0-6,0 kg/ha1-2 primjeneOd faze tvorbe gomolja
Kukuruz2,5-4,0 kg/ha1-2 primjeneOd stadija 3 lista
Zeljasto povrće2,0-5,0 kg/ha1-3 primjeneOd stadija 4-6 listova
Voćarske kulture (jabuka, maslina, ljeska i druge)2,0-6,0 kg/ha2-3 primjenePrije i nakon cvatnje
Vinova loza2,0-5,0 kg/ha2 primjenePrije i nakon cvatnje
Gnojivo Foliarel QS (nova formulacija gnojiva na bazi Na-perborata u obliku mikrogranula, proizvođač Fertiglobal, Italija)

Tablica  4. Preporuka folijarne gnojidbe gnojivima na bazi bor-etanolamina (gnojivo Mikrovit boron turbo, 11 % B, proizvođač Intermag, Poljska)

KulturaDoza primjeneBroj aplikacijaVrijeme primjene
Jabuka1,0-1,5 lit/ha5 primjenaI. – faza bubrenja pupova II. – početak cvatnje III. – završetak cvatnje IV./V. – primjena nakon berbe/prije pada lista
Koštićavo voće1,0-1,5 lit/ha3-5 primjenaI. – faza bubrenja pupova (BBCH 56) II. – početak cvatnje (BBCH 60-63) III. – završetak cvatnje (BBCH 67) IV./V. – primjena nakon berbe/prije pada lista
Mandarina/Limun1,0-1,5 lit/ha2 primjeneI. – razvoj cvjetnih pupova (BBCH 51-55) II. – početak cvatnje (BBCH 61-63)
Maslina1,0-1,5 lit/ha2 primjeneI. – prije cvatnje (BBCH 60-61) II. – nakon cvatnje (BBCH 67-69)
Vinova loza1,0-1,5 lit/ha3 primjeneI. – prije početka cvatnje (BBCH 61) II. – 7-10 dana nakon prvog tretmana III. – početak dozrijevanja (šara)
Jagoda1,0-1,5 lit/ha3 primjeneI. – formiranje cvjetnih pupova (BBCH 57-58) II. – cvatnja jagode (BBCH 60-65) III. – opadanje cvjetnih latica (BBCH 67)
Kupusnjače1,0-1,5 lit/ha2 primjeneI. – faza 3-5 listova (BBCH 13-15) – sve kupusnjače II. (cvjetača) – formiranje cvata (BBCH 41) II. (brokula) – formiranje bočnih pupova (BBCH 21-29)
Suncokret1,0-1,5 lit/ha2 primjeneI. – faza 2-3 para listova (BBCH 14-16) II. – prije formiranja cvjetnog pupa (BBCH 30-35)
Soja1,0-1,5 lit/ha2 primjeneI. – faza 2-3 para listova II. – prije formiranja cvjetnog pupa
Šećerna repa1,0-1,5 lit/ha3 primjeneI. – faza 4-8 lista (BBCH 14-18) II. – Razvoj rozete (BBCH 19-31) III. – zatvaranje redova (BBCH 32-35)
Krumpir1,0-1,5 lit/ha3 primjeneI. – prije zatvaranja redova (BBCH 21-39) II. – 20-30 % razvijenih gomolja (BBCH 42-43) III. – 50-70 % razvijenih gomolja (BBCH 45-47)

Bor (B) je važan element u gnojidbi poljoprivrednih kultura. Osim pozitivnog učinka na cvatnju i oplodnju, bor je važan i u povećanju suhe tvari te kvalitete plodova. Stoga je za uspješan uzgoj poljoprivrednih kultura potrebno voditi računa i o gnojidbi borom (B). također, program gnojidbe bitno je prilagoditi agroekološkim uvjetima. Na raspolaganju je veliki izbor gnojiva na bazi bora; ona se mogu primijeniti u tlo (kod pripreme tla za sjetvu/sadnju ili kroz sustav fertirigacije) ili u folijarnoj gnojidbi tijekom vegetacije.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje