Bergamot (Citrus bergamia) je zimzeleno stablo koje pripada porodici Rutaceae (citrusi). Pretpostavlja se da je ime dobio po talijanskom gradu Bergamu, gdje je po prvi put uzgajan u komercijalne svrhe. Danas se uzgaja na područjima južne Italije, Obale Bjelokosti i Azije. Genetskim istraživanjem utvrđeno je da je bergamot hibrid nastao spajanjem limete (Citrus limetta) i gorke naranče (Citrus aurantium).
Bergamot raste uspravno i može doseći do 12 m visine, no u uzgoju stabla se orezuju na visinu od 4 do 5 m, s promjerom krošnje od oko 5 m. Listovi su ovalni i naizmjenično raspoređeni, cvjetovi rastu u skupinama i bijele su boje. Drvo cvjeta u proljeće, a potkraj jeseni ili početkom zime plod dozrijeva. Plod nalikuje kruškolikoj naranči, zelene je boje koja se sazrijevanjem mijenja u žutu boju.
Bergamot najbolje raste u područjima s izrazitim promjenama u sezoni, odnosno na temperaturama između 12,8 i 37,8°C tijekom vegetacije i 1.7 do 10°C tijekom mirovanja. Potrebno ga je zaštititi od mraza i hladnih uvjeta kako bi se spriječila oštećenja, iako starija stabla mogu preživjeti kratka razdoblja smrzavanja.
Stablo bergamota najbolje uspjeva u dobro dreniranoj pjeskovitoj ilovači s pH između 6,0 i 7,5. Tlo mora biti dovoljno duboko da omogući adekvatan razvoj korijena, zahtijeva puno sunca i mora biti zaštićeno od vjetra koji može uzrokovati štetu na stablima. U povoljnim uvjetima drvo će ostati produktivno i do 60 godina.
Plod bergamota koristi se u prehrambenoj industriji kao citrusna komponenta bezalkoholnih pića, te je karakterističan dodatak Earl Grey čaja i duhanskih aroma.
Bergamot se najviše koristi u kozmetičkoj industriji kao eterična ulja koja se dobivaju iz kore ploda i lista bergamota, a služe kao jedna od glavnih komponenti toaletnih voda i parfema. Eterična ulja također se koriste i u proizvodima za njegu kože, sapunima, losionima i kremama.
Izvor: Gospodarski kalendar