Ova orijentalna vrsta banana je sve popularnija i sve traženija u svijetu. Ako se želi u prehranu unijeti malo promjene i raznolikosti, crvene banane svakako treba probati.

Poznate su i kao Crvena Dacca Banana (Red Dacca Banana). Omiljene su zbog svojih širokih, elegantnih listova. Rastu u Aziji i Južnoj Americi, a ima ih i u Australiji. Najviše se, međutim, jedu u centralnoj Americi, gde se i najviše izvoze. Beru se dok su zelene, jer sazrijevaju u transportu. Idealna temperatura skladištenja je između 15 do 18°C kako bi se održale u postojećem stupnju zrelosti, a temperature iznad 20°C ubrzat će proces zrenja.

Bogat okus

Crvene banane vrlo su slatke i imaju glatku koru crvene ili ljubičaste boje koja se lako guli. Unutrašnji dio im je isti kao i kod puno poznatijih žutih banana, no dosta su mekše i slađe od žutih banana i obično su manje od njih.

Okus je vrlo karakterističan, bogat i prepoznatljiv, a većinu ljudi podsjeća na maline. Kad se kupuju crvene banane traže se one s glatkom korom bez pukotina, nabora i sl. Manje ogrebotine na kori ne utječu na kvalitetu, ali izbjegavajte banane koje su jako mekane, potpuno crne  ili koje imaju plijesan oko peteljke.

Koriste se na isti način kao i žute, te se mogu jesti sirove, dodati u voćne salate, a mogu se i peći, odnosno pržiti.

Kada je crvena banana zrela?

Kod crvenih banana zrelost se prepoznaje prema boji. Ako je boja kore svjetlija, banana nije zrela, dok snažna ljubičasta boja pokazuje zrelost banane. Zrele banane su i mekanije i imaju malo slatkasti miris. Kao i žute banane, crvene banane sazrijevaju nekoliko dana nakon kupnje na sobnoj temoperaturi, a niti slučajno se ne smiju prekrivati ili zamrzavati.

Nutritivna vrijednost

Ove ukusne banane imaju i visoku nutritivnu vrijednost, te osiguravaju dosta vitamina, minerala i vlakana, a sadrže i nešto proteina. Stoga imaju i niz zdravstvenih prednosti, a kao i svako voće, crvene banane niske su kalorijske vrijednosti, pa je njihovo uključivanje u dijetnu prehranu vrlo korisno, jer prosječna crvena banana od 99 g ima 90 kalorija i nema masnoća. Crvene banane dobar su izvor vitamina A, C i B6. Od minerala, crvene banane sadrže i određene količine željeza, kalija i mangana.

Crvena banana prosječne veličine sadrži i 23 g ugljikohidrata, od čega 16 g šećera, a pomaže i u zadovoljavanju dnevnih potreba za vlaknima. Jedna srednja banana ima 4 grama vlakana što čini 16 % ukupnih dnevnih potreba. Dobar su izvor rastvorljivih vlakana, a banane koje još nisu zrele sadrže više skroba, a manje šećera, a zrelije obrnuto.

Mogu i kao ukras

Biljke crvene banane stvaraju vrlo poseban pejzaž, a izvrstan su ukras na balkonima, terasama i sl. gdje daju prostoru tropski izgled.

 Biljku crvene banane vrijedno je uzgajati i samo zbog listova, od tamnije ljubičaste nijanse do zelenih, žutih ili narančastih boja listova, ove biljke vrlo su reprezentativne, a peteljke se formiraju od kasnog ljeta i sazrijevajuu do proljeća. To je brzo rastuća biljka koja potječe iz tropskih područja jugoistočne Azije, iako se uzgajaju u svim klimatskim područjima bez mraza. Visina stabla ide do sedam metara, a u pravilu biljka crvene banane zahtjeva istu njegu kao i ostale vrste banana.

Zalijevanje i njega

Bananu se nesmije zalijevati prečesto, jer će to uzrokovati truljenje korijena biljke. Kada se uspostavi rutina zalijevanja, ipak se treba provjeravati razina vlage prije zalijevanja. Tlo većinom treba biti suho, iako ne potpuno suho prije ponovnog zalijevanja. Biljke iz staklenika potrebno je zalijevati češće od onih koje se uzgajaju na tlu. Voda se treba reducirati tijekom zime, ali se nesmije dozvoliti da tlo potpuno isuši. Biljka se nikako nesmije držati u odstajaloj vodi.

Biljka crvene banane treba svjetlost za razvoj ploda, ali tolerirat će i djelomičnu sjenu, posebno u jako vrućim klimatskim područjima, a najpovoljnija je potpuno sunčana lokacija. Ipak, kad se uzgajaju na suncu, listovi biljke mogu izgubiti nešto svoje prepoznatljive boje. Biljka se mora zaštititi od vjetra. Odstranjivanje mrtvih listova biljke obavlja se prema potrebi. Rast novih listova može se potaknuti početkom proljeća, kada vrijeme postane toplije, odstranjivanjem listova s vrha biljke.

Crvena banana kao biljka ne zahtijeva uobičajeno odstranjivanje lišća s glavne stabljike. Novi će se listovi pojavljivati na peteljkama uz glavnu stabljiku. Ove listove potrebno je podrezivati sve dok biljka ne bude stara 8 mjeseci, a kada biljka dozrije ostave se jedna ili dvije stabljike, peteljka će se sasušiti, a iz stabljika koje ste ostavili razvit će se nova biljka crvene banane.

Vole blago kiselo tlo

Crvene banane zahtijevaju plodno, blago kiselo, tlo na kojem je provedena drenaža. Drenaža tla vrlo je bitna za banane. Kako bi se poboljšala plodnost tla, prije sadnje, tlu se dodaju organske tvari poput komposta, a koriste se slabo otpuštajuća gnojiva koja se koriste jednom mjesečno i to tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci. Ako se banane uzgajaju u stakleniku, najbolje je odabrati specijalnu mješavinu za biljke iz staklenika. Gnojiva za vrt su preteška i upijaju vlagu, stoga nisu pogodna za uzgoj crvenih banana. Biljke se obvezno zalijevaju nakon svakog korištenja gnojiva.

Drvo banane raste brzo i treba čestu primjenu gnojiva. Biljke koje rastu u stakleniku isto tako trebaju prihranu jednom mjesečno i to polovicu količine koja se primjenjuje na biljke koje se uzgajaju na tlu u otvorenom prostoru.

Banane općenito ne podnose hladnoću i mraz. Iako su biljke crvene banane prilično otporne, ipak se preporučuje smjestiti ih tijekom zimskih mjeseci u zatvoreni prostor. Biljku se postavlja na svjetlo mjesto, pored prozora. Biljke crvene banane imaju malo nametnika. Mogu se pojaviti puževi, ali neće značajnije naštetiti biljci.  U nekim područjima mogu se pojaviti glodavci koji su opasniji, jer mogu izgristi plitki sustav korijena biljke, pa bi se drvo moglo moglo srušiti.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakZimsko držanje goveda u štali
Sljedeći članakSvestrana žutika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.