Bazga (Sambucus nigra) je zeljasta biljka iz porodice Caprifoliaceae (kozokrvnice). Bazga se kod nas rijetko uzgaja. Uglavnom je samonikla biljka koju možemo pronaći u šumama, na napuštenim mjestima, uz puteve, naselja i slično.

U mnogim zemljama se zbog svoje ljekovitosti i mjesta gdje niče, naziva “čudom pokraj puta”. Životni vijek samonikle bazge je 40, a uzgojene 20 godina. Grm ili stablo bazge visoko je tri do deset metara, a staništa bazge su rubovi šuma i šikare od nizinskog do brskog pojasa.

Lijek i hrana

Odavno se upotrebljavala kao hrana i lijek. Grčki i rimski liječnici koristili su bazgu kao diuretik, kod ženskih bolesti, pri upalama kože i čirevima. Od srednjeg vijeka njezina ljekovitost koristi se se za poticanje znojenja i olakšavanje iskašljavanja. Cvjetovi sadrže organske kiseline kao što su kumarna, kavena, ferula i klorogenska kiselina. U cvjetovima se nalaze i flavonolni glikozidi među kojima je najznačajniji rutin, cijanogenski glikozidi, kao što je sambunigrin, eterično ulje s brojnim slobodnim masnim kiselinama (osobito palmitinskom).

U listu ima sambucina, sambunigrina, trjeslovina i smola. Zreli plodovi sadrže vitamine A-1, B, B-1, B-2 i C, kiseline, gorke tvari, šećer i minerale, a kora alkaloid sambucin, valerijansku kiselinu, trjeslovine, smole i ulja. Upotrebljavaju se kao dodaci hrani za poboljšanje boje. Nezreli plodovi bazge su otrovni. Pekmez od zrelih plodova bazge je vrlo ukusna prehrambena namirnica te djeluje kao blagi laksativ. U istu svrhu, ali i za liječenje jetre, bubrega i srca koristi se kora, dok se list koristi kao diuretik i laksativ.

Kad brati bazgu?

Cvat bazge bere se u svibnju, a plodovi se beru u rujnu. Zbog produžene cvatnje plodovi ne dozrijevaju istovremeno pa se berba obavlja višekratno. Nezreli plodovi se ne smiju brati jer sadrže otrovni glikozid sambunigrin. Također, prije same prerade potrebno je odstraniti peteljke jer one sadrže nešto više sambunigrina i gorkih tvari. Čaj od cvijeta bazge koristi se u narodnoj medicini protiv prehlade, dok se čaj od listova bazge koristi kao diuretik i dijaforetik.

Flavonolni glikozidi i eterično ulje trebali bi svojim mirisom i okusom olakšati ispijanje veće količine čaja. Dobro osušene plodove bazge, koji se mogu čuvati i duže vrijeme, koriste se za liječenje proljeva. Više puta na dan uzeti po 10-15 osušenih bobica. Mogu se miješati i s drugim domaćim čajevima.Sok od bazgedaje se bolesnicima s povišenom temperaturom zbog osvježavajućeg okusa i velike količine vitamina.

Plodovi bazge

Čaj od bazge

Od dvije do tri čajne žličice osušenih cvjetova pripravlja se oparak koji treba odstajati 10-15 minuta. Ispija se tri puta na dan po jedna ili dvije šalice vrućega čaja kojem se u slučaju pojačanog kašlja dodaje med. Također, može ga se koristiti za tretman znojenja.

Čaj od bazge je ukusan i ljekovit

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠto je vapneno leglo?
Sljedeći članakJe li veliki opaljeni kunić jedina hrvatska pasmina?
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.