Lijepim izgledom ova pasmina privukla je mnoge uzgajivače. Prvi opaljeni kunići nastali su u Dugoj Resi u tadašnjoj Jugoslaviji početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. U početku su se križanjima dobivali veliki crni kunići s bijelim paležom. Međusobnim parenjem ustaljene su ove osobine i mladunci su nasljeđivali osobine svojih roditelja koje su dalje prenosili na potomstvo.

Naime, određenim kombinacijama parenja kunića velika činčila potomci su bili posebni mutanti u pozitivnom smislu. Genotipska i fenotipska svojstva vrlo brzo su se ustalila i nastali su preduvjeti za priznavanje nove pasmine. Uzgoj se proširio po Hrvatskoj, djelomično Vojvodini te Bosni i Hercegovini.

Početkom 90-ih pasmina je priznata u tadašnjoj državi i mogla se uzgajati i ocjenjivati na izložbama kao veliki bijeloopaljeni kunić. Nakon raspada bivše države pasmina dobiva pridjev hrvatski jer je u njoj nastala i najviše se uzgaja. Krajem 90-ih godina križanjem bijeloopaljenih i plavih kunića nastaje i crveni palež koji 2018. također ulazi u europski standard pod nazivom veliki crvenoopaljeni kunić. Radi se i na priznavanju standarda crnoopaljenog kunića koji se uzgaja posljednjih desetak godina.

Mišićav i mesni

Veliki bijeloopaljeni kunić ima veliko i lijepo tijelo koje ne nalikuje orijašu, mišićavo je i valjkastog oblika što znači da je jednako duboko i visoko. Ubraja se u mesne pasmine. Noge su jake, čvrste i uspravne. Cijelo tijelo odaje skladan izgled. Težine su od 3,5 do 5,5 kg. Krzno je srednje duljine, vunica je gusta i dobro razvijena dok pokrovna dlaka nije preoštra. Zbog svoje posebnosti štavljeno krzno djeluje vrlo dekorativno. Bijele oznake nalaze se oko očiju i nosnih otvora. Također ih nalazimo na obrazima, kao obrub ušiju i klin zatiljka. Bijelo krzno zahvaća trbušni dio, prste prednjih nogu i unutarnju stranu stražnjih nogu i repa.

Glava je vrlo razvijena i izražena. Široko čelo i puni obrazi čine pasminsku vrijednost ovih kunića. Uši su mesnate i dobro obraštene. Veliki bijeloopaljeni kunić uzgaja se u tri osnovne boje; crna, smeđa i plava. Pokrovna boja je sjajna. Vrhovi osjastih dlaka su bijelo, jednoliko razdijeljeni i nadvisuju pokrovnu dlaku od trbuha prema stranama. Donja boja je tamnoplava. Kunići ove pasmine imaju nešto ružičastije meso od ostalih pasmina. Ženke sazrijevaju sa 7 mjeseci starosti, godišnje imaju do 4 okota s prosječno 7 do 10 mladih.

S obzirom da je boja i izgled krzna jedno od glavnih obilježja ovih kunića, za uzgoj matičnih životinja potrebno je obratiti pažnju i na odstupanja koja se mogu pojaviti. Lakše greške čine loše i neravnomjerno raspoređene osjaste dlake i bijela, prosijeda pokrovna boja na gornjem dijelu tijela, glavi i ušima. Također, u lakše greške spada i preveliki podbradak i veliki klin zatiljka. Teške greške su jako prosijeda do srebrnasta pokrovna boja, loše oznake i manjak jedne ili svih oznaka kao i potpuno bijela prsa.

Patuljasti ovnoliki rex kunić

Uz velike opaljene kuniće, posljednjih desetak godina kao posebna pasmina u Hrvatskoj se uzgajaju patuljasti ovnoliki rex (kratkodlaki) kunići. Zbog kratkoće dlake nazivaju se i plišani kunići. Uzgoj je namijenjen za kućne ljubimce.

Patuljasti ovnoliki rex kunić

Prema težini i veličini tijela spadaju u male do patuljaste pasmine. Uzgoj je započeo početkom 20-ih godina ovog stoljeća kod članova Udruge za uzgoj malih životinja “Mali uzgajivač” iz Ivanić Grada. Nastali su križanjem patuljastih ovnolikih i rex kunića. Prevladavajuća boja je u nijansama smeđe. Nakon višegodišnjeg uzgoja i izlaganja na izložbama u Hrvatskoj stečeni su uvjeti za standardizaciju ove pasmine pod nazivom Hrvatski patuljasti ovnoliki rex kunić. Očekuje se i navođenje ove pasmine u Europskoj uniji. Vodeću ulogu u uzgoju i međunarodnom priznanju ovih pasmina ima gospodin Tomislav Kapitan koji je ujedno i međunarodni sudac instruktor.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje