Sredinom kolovoza, na glavnoj rivi u Vrsima moglo se isprobati pitahayu, granadillu, maracuju, mango te drugo egzotično voće i povrće izloženo na sajmu ,,Egzotičnim uzgojem protiv klimatskih promjena” koji se održao po prvi puta. Riječ je, naime, o novom i zanimljivom događaju u organizaciji LAG-a Bura, Exotic Kinga d.o.o. i Turističke zajednice Općine Vrsi. Posjetiteljima se želi predstaviti egzotična poljoprivreda, koja raste i uspijeva u hrvatskoj zemlji.

Na sajmu je sudjelovalo dvadesetak izlagača iz cijele Hrvatske. Uz egzotično voće i povrće, izloženi su i drugi proizvodi te ručni radovi vrijednih OPG-ovaca. Ivan Šulog iz Donje Bistre, vlasnik Exotic Kinga, jedan je od najvećih proizvođača egzotičnog voća i povrća u Hrvatskoj. Zatekli smo ga kako reže, vjerovali ili ne – žutu lubenicu.

Žene u poljoprivredi

Prvog dana sajma održalo se predstavljanje humanitarne akcije za obitelji s djecom s posebnim potrebama iz Vrsi i Petrinje, predstavljanje e-foil električnih dasaka za surfanje Šulog d.o.o. i radionica na otvorenom „Uzgoj egzotičnih kultura bez primjene insekticida i pesticida“ Ivana Šuloga. Posluživala su se jela od butternut tikve kuhara Saše Polojca, a program je bio glazbeno popraćen klapom Diadora. Drugog dana sajma održao se panel „Žene u poljoprivredi“. Predstavili  su se OPG Sandra Šestan iz Briševa s prirodnom kozmetikom od ljekovitog bilja, OPG Kristina Perković iz Samobora sa proizvodima od tikve, Martina Perešin Šulog s egzotičnim voćem i Mirela Ilenić iz tvrtke Livelypharm koja se bavi certifikacijom proizvoda kozmetike.

Egzotično voće i povrće raste u okolici Zagreba i u Ravnim kotarima. Žuta lubenica je nešto slađa od crvene, ima tanku koru i manja je od one obične. Imamo šest vrsta žute lubenice, objašnjava nam ljubazni vlasnik, koji se od 1996.g. bavi uzgojem egzotičnih vrsta. Još kao student sam htio raditi ono što ne radi nitko. Pročitao sam članak u novinama o egzotičnom voću koji me zaintrigirao. Tad sam sve novce uložio u to. Mogu reći kako danas radim posao koji volim i živim od toga, ističe Šulog, napominjući kako su svi proizvodi domaći, iz svih dijelova Hrvatske.

Sve proizvode uzgajamo na području Hrvatske – u okolici Zagreba i u Velikim Zdencima gdje imamo veliko zemljište. Radimo i sa stotinu kooperanata iz svih krajeva Lijepe naše, dodaje vlasnik Exotic Kinga.

Kako dalje navodi, u početku nije bilo lagano nabaviti sadnice i sjeme za uzgoj. Tad još nismo bili dio EU i nije bilo lagano uvesti sadnice, s obzirom da se radi o egzotičnim vrstama. Danas s tim nemaju problema, sve ide lagano, s obzirom da su iza njih godine rada i djelovanja.

Ivan Šulog lijevo i Dragan Marinović
Žuta lubenica

Uzgoj indijanskih banana

Egzotično voće raste i u Ravnim kotarima, na imanju Dragana Marinovića iz Poličnika, koji od 2016. g. uzgaja indijanske banane.

Naša plantaža je prva u Dalmaciji, ali ne i zadnja. Indijanske banane koje uzgajamo uspijevaju izvrsno u ravnokotarskoj zemlji, a sad je i otprilike vrijeme sazrijevanja ploda, govori nam Marinović.

Ističe kako su značajne razlike u okusu i nutritivnoj vrijednosti između indijanske i obične banane.

Okus nije toliko različit, ali je zato nutritivna vrijednost puno veća u korist indijanske banane. Riječ je o jednoj maloj ,,energetskoj bombiʺ. Jedan plod zadovoljava čovjekove dnevne potrebe za svim vitaminima i mineralima, objašnjava poljoprivrednik iz Poličnika. On sve proizvode prodaje na veliko, a kako kaže, da ima dvostruko toliko, sve bi se jednako prodalo.

Veliki interes vladao je i za eteričnim uljima i sapunima od raznih biljki koje proizvode Sandra i Ivan Šestan iz Briševa.

Bavimo se uzgojem aromatičnog i ljekovitog dalmatinskog bilja te proizvodnjom eteričnih ulja i hidrolata od smilja, ružmarina, lavande, lovora i kadulje. Iako su to nama poznate i obične biljke, turistima je to egzotično i nepoznato, priča nam Sandra. Suprug Ivan vješto objašnjava turistima ponudu na štandu.

Sandra Šestan iz Briševa

Ponudili nešto novo i drugačije

-Izuzetno me veseli da smo u suradnji s LAG-om Bura, našim gostima, ali i našim mještanima uspjeli ponuditi nešto, novo i drugačije. Zahvaljujem svim izlagačima koji su došli u naše mjesto i vješto prezentirali svoje proizvode svim posjetiteljima. Sajam je imao i svoju edukativnu stranu kroz koju smo mogli upoznati se i o važnosti drukčijeg pristupa uzgoja i poljoprivrede. Sve u svrhu buđenja svijesti kako svi mi pojedinačno možemo doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena koje se događaju, a na taj način i očuvanju okoliša. Neposredno i razvoju održivih oblika turizma izjavila je Rafaela Maraš, direktorica turističke zajednice Vrsi.

-Manifestacijom smo svima dali priliku da nauče o uzgoju vrsta netipičnih za naše lokalno područje. One se mogu uzgojiti u našim klimatskim uvjetima, biljke su otporne na insekte čime izravno djelujemo na smanjenje uporabe insekticida i pesticida.  Umrežavanje je idealan pristup kako bi se pomoglo malim proizvođačima pri dobivanju pristupa novim pristupima poljoprivrede i plasiranja proizvoda na domaćem tržištu.

Ova manifestacija osim promocije lokalnih i ekoloških proizvođača privukla je i veliki interes javnosti. Kroz manifestaciju i panel „Žene u poljoprivredi“ pružila se prilika za podizanje svijesti o važnosti ekološke poljoprivrede za klimatsku neutralnost Europe. Umrežavanje je idealan pristup kako bi se pomoglo malim proizvođačima pri dobivanju pristupa novim pristupima poljoprivrede i plasiranja proizvoda na domaćem tržištu, zaključuju u LAG-u „Bura“.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDeklaracija na dodacima prehrani
Sljedeći članakPrijavite se za IV. međunarodni znanstveno-stručni skup Inovacije u agrobiznisu!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.