Nakon završetka berbe plodova, pravo je vrijeme za planiranje i provedbu jesensko-zimske gnojidbe masline.
Maslina predstavlja vrlo važnu poljoprivrednu kulturu u obalnom području Hrvatske, te je sama struktura proizvodnje vrlo šarolika, od malih hobi proizvođača, sa nekoliko stabala pa sve do velikih proizvodnih nasada koji imaju više desetaka hektara. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, maslina se u Hrvatskoj uzgaja na oko 17.000 ha te ima oko 2.300.000 rodnih stabala.
Ukupno se uzgojem maslina bavi oko 21.500 poljoprivrednih proizvođača, ali je struktura vrlo nepovoljna. Oko 16.600 maslinara ima nasada manje od 1 ha (manje od 300 stabala) dok je velikih proizvođača sa nasadima većim od 3 ha, oko 570. U tako šarolikoj strukturi proizvođača, postoji nekoliko različitih pristupa gnojidbi, koji rezultiraju vrlo različitim rezultatima u prinosu ploda i ostvarenom randmanu ulja.
Osnovni parametar za planiranje gnojidbe je analiza tla
Kako je maslina trajna drvenasta kultura, plodnost tla je iznimno važna. Maslina preko tla usvaja većinu potrebnih hraniva, dok se preko lista, folijarnom gnojidbom dopunjuje potrebna količina hraniva.
Analizom tla potrebno je utvrditi:
- pH reakciju tla
- Količinu organske tvari/humusa u tlu
- Količinu biljci pristupačnih makroelementa (najčešće fosfora i kalija te količina ukupnog dušika u tlu)
- Količinu mikroelemenata u tlu (željezo, mangan, cink, bakar i bor)
Ovisno o tipu tla i veličini parcele, uzorci se uzimaju na nekoliko mjesta (najčešće „X“ shema uzimanja uzoraka) za dvije dubine; 0-30 cm i 30-60 cm.
Na plićim tlima, uzima se samo uzorak tla sa površinskog sloja.
Iz takvih pojedinačnih uzoraka sastavlja se 1 prosječan uzorak tla. Za veće parcele, potrebno je napraviti 2-3 prosječna uzorka, radi bolje reprezentativnosti uzorka tla. Iz uzorka tla potrebno je odstraniti kamenje i krupnije biljne ostatke, te označeni uzorak poslati u ovlašteni laboratorij na analizu. U sljedećoj tablici prikazane su optimalne vrijednosti parametara tla za uzgoj masline.
Tablica 1. Optimalne vrijednosti parametara tla za uzgoj masline (Valli 2001)
| OSNOVNI PARAMETRI | OPTIMALNA VRIJEDNOST |
| pH tla (u vodi) | 6,5-7,0 |
| ph tla (u KCl-u) | 6,0-6,5 |
| Količina organske tvari | 2,5-3,0% |
| Količina biljci pristupačnog fosfora u tlu | 15-20 mg P2O5/100 grama tla |
| Količina biljci pristupačnog kalija u tlu | 25-35 mg K2O/100 grama tla |
| Količina ukupnih karbonata u tlu | <10% CaCO3 |
| Mikroelementi | |
| Željezo (Fe) | 50-100 µg/g tla |
| Mangan (Mn) | 20-50 µg/g tla |
| Cink (Zn) | 10-15 µg/g tla |
| Bakar (Cu) | 2-5 µg/g tla |
| Bor (B) | 0,5-1,0 µg/g tla |
Za preciznije preporuke gnojidbe preporuča se napraviti detaljna analiza tla (makro i mikroelementi) koja onda čini osnovu za planiranje gnojidbe. Takva analiza se preporuča ponoviti svakih 5 godina, dok se onda nakon berbe (svake godine) provodi samo osnovna analiza tla.
pH vrijednost tla
Osnovni kemijski parametar tla je svakako pH vrijednost tla. Samo mjerenje pH vrijednosti je jednostavno (u vodi ili KCl-u) te bi svakako proizvođači trebali poznavati pH vrijednost tla za svoje nasade masline. Maslina je kultura koja preferira slabo kisela tla (pH 6,5) ali se pravilnom primjenom gnojiva mogu uzgajati i u tlima niže pH vrijednosti (kisela tla) ili tlima više pH vrijednosti (vapnena, karbonatna tla). Prema Škoriću (1982) tla se prema pH vrijednosti svrstavaju u sljedeće razrede, kako je prikazano u tablici 2.
Tablica 2. Oznaka pH vrijednosti tla (Škorić, 1982)
| pH vrijednost tla (u vodi) | Oznaka tla |
| <4,5 | Jako kisela tla |
| 4,5-5,5 | Kisela tla |
| 5,5-6,5 | Slabo kisela tla |
| 6,5-7,2 | Neutralna tla |
| >7,2 | Karbonatna (vapnena) tla |
Važnost poznavanja pH vrijednosti tla se pogotovo ističe u iskorištavaju osnovnih makroelemenata (N,P,K) u gnojidbi putem tla. Pri optimalnim pH vrijednostima tla (oko 6,5) usvajanje dušika, fosfora i kalija je gotovo 100%.
Padom pH vrijednosti tla, usvajanje makroelemenata se značajno smanjuje, pogotovo kalija (K) koji je važan element za sintezu ulja i visoke randmane.
Usvajanje elemenata kod različitih vrijednosti pH tla prikazano je u sljedećoj tablici 3.
Tablica 3. Usvajanje dušik, fosfora i kalija pri različitim pH vrijednostima tla
| Vrijednost pH tla | 7,0-6,5 | 6,0 | 5,5 | 5,0 | 4,5 |
| Dušik (N) | 100% | 89% | 77% | 43% | 30% |
| Fosfor (P2O5) | 100% | 52% | 48% | 31% | 23% |
| Kalij (K2O) | 100% | 100% | 77% | 52% | 33% |
Najjednostavniji način popravka kiselosti tla je kalcifikacija/kalcizacija tla; odnosno primjena vapnenog materijala na bazi kalcija ili kalcij+magnezij koji će neutralizirati višak slobodnih vodikovih (H+) iona u tlu, i time podići pH tla. Na tržištu postoje različiti vapneni materijali, koji mogu biti u obliku granula (Dobromir Vapno, Polcalc, Calcipril i dr.), sitno mljevenog vapnenca ili dolomita (Holcim Agrocal granule) ili u obliku praha (Agrovapno).
Za primjenu u nasadima masline preporuča se primjena granula zbog jednostavne primjene i lakog doziranja potrebne količine vapnenog granulata. Granule se mogu primijeniti ručno ili razbacivanjem rasipačem. Jesensko razdoblje je savršeni moment za primjenu granula, jer će se postupno otopiti, i time mijenjati pH vrijednost tla. Primjena vapnenih materijala svakako bi trebala postati obavezna mjera u uzgoju masline na kiselim tlima.
Zbog čega tla u uzgoju maslina postaju kisela?
Smanjenje pH vrijednosti tla nastaje iz nekoliko razloga, od kojih su najčešći sljedeći: Ispiranje kalcija (Ca2+) iz tla viškom oborina tijekom jesensko-zimskog razdoblja (posebno važno za plitka i propusna tla) Iznošenje prinosom ploda i iznošenjem ostataka grana nakon rezidbe (kalcij je sastavni dio svake biljne stanice) Primjena gnojiva koja zakiseljuju tlo (fiziološki kisela gnojiva) – gnojiva na bazi sulfata i primjena UREE Obilna organska gnojidba (razgradnjom organske tvari u tlu dolazi do procesa zakiseljavanja tla)
Organska tvar u tlu igra vrlo važnu ulogu u plodnosti tla, jer pozitivno utječe na niz kemijskih i fizikalnih parametara u tlu. Jednako tako, organska tvar u tlu vrlo je važna za mikrobiološku aktivnost tla te ima i značajnu ekološku ulogu . To posebno dolazi do izražaja u intenzivnoj maslinarskoj proizvodnji gdje je česta upotreba mehanizacije i različitih kemijskih preparata (fungicidi, insekticidi, herbicidi) koji nepovoljno utječu na mikrobiološku aktivnost tla. U sljedećoj tablici (Tablica 4) prikazane su oznake humoznosti tla prema postotku sadržaja organske tvari.
Tablica 4. Oznaka humoznosti tla prema sadržaju organske tvari u tlu (Škorić, 1982)
| Sadržaj organske tvari u tlu | Oznaka humoznosti tla |
| <1% | Vrlo slabo humozna tla |
| 1-3% | Slabo humozna tla |
| 3-5% | Humozno tlo |
| >5% | Jako humozna tla |
Tla sa dovoljnom količinom organske tvari dobro zadržavaju vodu, imaju povoljne vodozračne odnose te su dobre plodnosti.
Međutim, u intenzivnom uzgoju masline, često dolazi do nedovoljne količine organske tvari u tlu, iz nekoliko razloga:
- izostanak organske gnojidbe u nasadima maslina
- tla koja su nastala iz supstrata koji sadržavaju malo organske tvari (vrlo čest slučaj kod pripreme tla u primorskom dijelu Hrvatske gdje se melioracijama krša/kamenitih tala stvaraju supstrati za nove nasade masline)
- „stara“ poljoprivredna tla gdje je uzgoj masline prisutan već niz stoljeća, te je stvaranje nove organske tvari vrlo slabo.
Kako povećati količinu organske tvari u tlu?
Za povećanje količine organske tvari postoji više tehnoloških mogućnosti. Iako se u literaturi često spominje primjena zrelog stajskog gnoja, danas zbog vrlo limitiranog stočnog fonda i novog načina uzgoja stoke bez stelje, dostupnost kvalitetnog stajskog gnoja je vrlo ograničena. Stoga se vinogradari i maslinari okreću novih proizvodima na tržištu. Tako se danas za organsku gnojidbu masline koriste:
- Peletirani stajski gnoj goveda, konja, ovaca, svinja ili peradi
- U intenzivnim nasadima gdje postoji sustavi za fertirigaciju primjenjuju se tekuća organska gnojiva na bazi huminskih kiselina (poput tekućeg organskog gnojiva Humistar ili Rootip).
- Humificirana komina maslina (ostaci nakon prerade maslina)
Potrebe masline za osnovnim hranivima
Ovo je vrlo važan podatak, kod planiranja jesensko-zimske gnojidbe maslina. Uz poznavanje parametara plodnosti tla i ukupnog prinosa ploda u berbi, te poznavanje potrebe masline za hranivima, moguće je složiti preciznu preporuku gnojidbe. U slijedećoj tablici prikazane su potrebe maslina za ostvarenje prinosa od 1 tone ploda.
Tablica 5. Potrebe osnovnih hraniva za prinos masline (Valli, 2001)
| Prinos ploda | Dušik (N) | Fosfor (P2O5) | Kalij (K2O) |
| 1 tona ploda | 30-35 kg | 20-25 kg | 40-55 kg |
Tehnologija jesensko-zimske gnojidbe maslina
U jesensko-zimsku gnojidbu masline ulaze sljedeći tehnološki zahvati gnojidbe:
- Folijarna gnojidba masline mikroelementima nakon berbe plodova
- Primjena vapnenih granulata za korekciju kiselosti tla
- Primjena mineralnih gnojiva na bazi fosfora i kalija
- Primjena organskih gnojiva za povećanje količine organske tvari u tlu
- Primjena organsko-mineralnih gnojiva
- Primjena mikrobioloških gnojiva (mikoriza i mikrobiološki preprati za povećanje topivosti fosfora u tlu)
Pravilna primjena jesensko-zimske gnojidbe maslina, vrlo je važna tehnološka mjera koja može osigurati stabilne i dobre prinose masline u svim klimatskim uvjetima uzgoja. Stoga će u sljedećim stručnim člancima biti više riječi o svakom pojedinom zahvatu u jesensko-zimskoj gnojidbi maslina.
