Stvoren u gorko vrijeme Domovinskog rata, OPG Čuljak danas se bavi proizvodnjom slatkih plodova. Sočne i mirisne jagode njihov su favorit, no nakon više od tri desetljeća bavljenja poljoprivredom priznaju – nije bilo lako pronaći onu savršenu sortu koja najviše ‘voli’ slavonsku zemlju i kontinentalnu klimu. Eksperimentirali su mnogo i strpljivo pratili rezultate tih svojih eksperimenta, a to ih je dovelo do jedne jagode koja je, ‘oboružana’ slašću, mirisom i bojom, ali i visokim urodom, baš u svakom derbiju potukla svoju konkurenciju i osvojila njihove plastenike.
Priču o OPG-u Čuljak ispričao nam je jedan od članova te vrijedne, deveteročlane obitelji, 34-godišnji agroturistički tehničar, Ante Čuljak, koji je samo godinu dana stariji od obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na kom danas radi sa svojim bratom i roditeljima. No, u travnju i svibnju, kada su poslovi na vrhuncu, aktivira se, kaže, čitava velika obitelj, pa u pomoć priskaču i još dva brata te tri sestre, a u šali kažu da bi im dobro došao i još pokoji novi član obitelji.
Skromni početci
–Imao sam jedva godinu dana kada su se moji roditelji odlučili okušati u poljoprivredi te su ratne 1992. pokrenuli OPG Čuljak. No, unatoč ratnim okolnostima, bilo je doista čudesno, ali i vrlo poučno, odrastati usporedo s OPG-om, gledati roditelje kako pripremaju tlo, sade, navodnjavaju, gnoje i svakodnevno se brinu o biljkama, a one im tu brigu i ljubav, nekoliko mjeseci kasnije, vraćaju plodovima koji su ujedno bili i plodovi njihova rada, priča nam Ante, dodajući kako je već od malih nogu postao aktivan član obiteljskog gospodarstva, pomažući roditeljima gdje god je mogao.
Početci su, kaže, bili skromni. Čak ni u plodnoj i rodnoj Slavoniji nije bilo lako pronaći “svoje mjesto pod suncem” u šarolikom, ali i surovom svijetu poljoprivrede. No, usprkos svim početničkim poteškoćama, zemlja je supružnike Čuljak, magnetskom privlačnošću, ipak zadržala te je vrlo brzo počela značiti život za ovu deveteročlanu, slavonsku obitelj.
„Utakmica“ među jagodama, a pobjednik je…
Antini roditelji počeli su s tzv. industrijskim jagodama koje su namijenjene za preradu. Njihova je berba jednostavnija i brža, no i cijena im je znatno niža, pa su supružnici Čuljak nastavili potragu za idealnom sortom, onom koja bi urodom bila po mjeri njihova gospodarstva, a okusom i mirisom po mjeri kupaca.
–Poljoprivreda sa sobom nosi mnogo izazova, ali i isto toliko i prilika i stoga je vrlo važno eksperimentirati, a mi smo u tome doista bili neumorni. Budući da je za uspješan uzgoj jagoda pravi odabir sorte polovina obavljenog posla, u potrazi za onom pravom, eksperimentirali smo s brojnim sortama jagoda, poput Albe, Misse, Arose, Asie i Elsante… U toj eksperimentalnoj fazi inače sadimo manju količinu, najčešće prema preporuci prodavača, a potom pratimo je li ta sorta kompatibilna s našom zemljom, je li plod dovoljno krupan i sladak te, što je također iznimno važno, je li prinos pojedine sorte dovoljno visok. U našim se uvjetima kao kao prava pobjednica pokazala sorta Clery – rana sorta koja je i nas i kupce osvojila svojim bogatim okusom, osebujnim mirisom, ali izgledom te je trenutačno i jedina sorta jagoda u našim plastenicima, objašnjava Ante.
Male tajne krupnih i sočnih jagoda
No, sorta Clery je konkurenciju izbacila ‘iz igre’ i zahvaljujući vrlo visokom urodu – na OPG-u Čuljak prinos je oko 20-ak tona jagoda godišnje. No, nas je zanimalo i koje su to male tajne ovih uzgajivača jagoda uz pomoć kojih se postiže tako bogat urod, ali i takva kvaliteta plodova, a neke od njih nam je Ante i otkrio.
–Da bi se korijen dobro razvijao, zemlja u koju ćete saditi jagode mora biti savršeno rastresita, dobro usitnjena, poput pijeska. Važno je i dobro navodnjavanje, ali i gnojidba, za što je najbolje stajsko gnojivo, savjetuje naš sugovornik.
Iako se urod sočnih, jarko crvenih plodova na njegovu OPG-u mjeri u tonama, ni to ponekada nije dovoljno za sve one koji se njima žele osladiti. Svježe jagode koje ujutro uberu, odmah voze na štandove te ih isti dan i rasprodaju.
–Kada je riječ o plasmanu, fokusiramo se na lokalno područje. U proljetnoj sezoni jagode prodajemo direktno na štandovima u našem Starom Slatiniku i Slavonskom Brodu. No, uz naše redovne, vjerne kupce, većina kupaca su prolaznici i zato posebnu pozornost posvećujemo i odabiru lokacije za štandove, testirajući različite pozicije. O radu štandova kupce obavještavamo putem društvenih mreža, te upravo zahvaljujući digitalnim kanalima uspješno širimo svoju mrežu kupaca, no o plasmanu svojih proizvoda van granica Hrvatske za sada još ne razmišljamo, kaže Ante, dodajući da se, iako im je jagoda primarna, na OPG-u Čuljak tijekom čitavu godine planski bave poljoprivredom. Probali su uzgajati lubenice, dinje, paprike i rajčice.
–Plodoreda radi sadimo i druge kulture te tako primjerice ove godine, radi očuvanja plodnosti tla, zaštite od bolesti i stabilnijih prinosa, uzgajamo kukuruz šećerac. U svom asortimanu već duže imamo i krastavce salatare, koje u ljetnoj sezoni plasiramo na tržište putem veleprodajnih partnera u distribucijskim centrima, iz kojih krastavci s našeg gospodarstva u Starom Slatniku putuju u trgovačke centre diljem Hrvatske, kaže naš sugovornik, dodajući kako je za uspješan plasman najvažnije steći povjerenje veleprodajnih partnera i krajnjih kupaca, a jedini recept da u tome budete uspješni je, dodaje, dobar, kvalitetan proizvod, bez bolesti i deformacija.
‘Seoba’ plastenika
–Proizvodnju smo započeli na maloj površini, a danas plodove ubiremo s dva hektara zemlje. Gotovo 90 posto jagoda sada proizvodimo pod plastenicima. Uz desetak velikih, od po stotinjak četvornih metara, vrlo praktičnima su nam se pokazali plastenici veronezi koji danas čine 70 posto naših plastenika. Budući da jagoda u nasadu bude do tri godine, nakon isteka tog vremena taj mobilni model plastenika premještamo na drugu lokaciju, što je vrlo praktično, kaže nam Ante, no navodi i neke mane plasteničkog uzgoja.
Posljednjih nekoliko godina oluje, tuča i jaki vjetrovi nanijeli su im veliku štetu. Led je oštetio najlon plastenika, a oluja savila metalne konstrukcije. Nakon svake takve veće nepogode trebalo im je, kako kaže, više od mjesec dana da u cijelosti obnove plastenik i vrate ga u funkciju, što je značilo i gubitak prinosa, kvalitete ploda, a samim tim i prihoda.
Sladak okus jagoda, ali gorak okus cijena
Koliko god bile ukusne i slatke, jagode, zbog svoje visoke cijene, iz sezone u sezonu ostavljaju gorak okus u ustima. Što o cijeni od oko 6 eura za kilogram misle proizvođači, pitali smo obitelj Čuljak.
–Cijena naših jagoda varira tijekom sezone. Krenuli smo s cijenom od tri eura za košaricu od 500 grama, a do kraja sezone ona se snizi za oko 50 centi.
–Mnogi bez pogovora izdvajaju 2 eura za 80 grama čokolade, no jagode su im preskupe. Razumijem ljude kojima je ta cijena previsoka, no s druge strane ta je cijena naših jagoda realna, jer one tijekom cijele godine zahtijevaju ljudsku brigu oko svakog aspekta, od sadnje i održavanja, do brige o plasteniku i branja. Treba pokriti i cijenu štanda, putne troškove i nakon svih tih izdataka ostvariti dobit koja će nam omogućiti da se nastavimo baviti poljoprivredom te da sljedeće godine našim kupcima donesemo domaće i svježe jagode.
–No, kako bi naše jagode učinili dostupnijima, pri kraju svake sezone mi omogućavamo i samobranje jagoda, koje je upravo sada krenulo. Odaziv je nevjerojatan, tijekom vikenda nam u branje jagoda dolaze čitave obitelji, a za mališane je to doista nezaboravna avantura. Cijena jagoda koje kupci sami uberu manja je za oko 50 posto, pa ih ljudi beru na veće količine kako bi od njih pravili sokove, džemove, kolače ili jednostavno kako bi za manje novca uživali u slatkim plodovima, kaže nam Ante.
Treba uvesti reda u uvoz
U obiteljski su posao Čuljci do sada ulagali isključivo vlastita sredstva. Najviše problema stvaraju im, kažu, vremenske promjene, led i olujni vjetrovi, a u ljetnim mjesecima, zbog dugih sušnih razdoblja i navodnjavanje. No, s druge strane, najveći izazov u poslovanju im je konkurencija uvoznih jagoda.
–Korektno bi bilo da se, po modelu iz nekih drugih država, najprije otkupe proizvodi domaćih OPG-ova, a potom se eventualni manjak pokrije uvozom. Jagode koje se sada uvoze u Hrvatsku često su niže kvalitete, ali i niže cijene te ih mnogi lokalci kupuju za preprodaju na štandovima na tržnicama. Kupci često smatraju da je cijena tih uvoznih jagoda i cijena s kojom mali, lokalni, domaći, proizvođač može opstati, no to je, na žalost, daleko od istine, kaže Ante Čuljak.
Ipak, OPG Čuljak i dalje ostaje vjeran svom dosadašnjem, poslovnom smjeru, a planovi za budućnost uključuju i vertikalni ili hidroponski uzgoj jagoda. Riječ je o modernijoj i održivijoj tehnologiji, ali, kako kaže Ante, s još uvijek previše nepoznanica da bi se, bez detaljnije analize, upustili u tu novu priču. Njihova će se poslovna priča stoga nastaviti po isprobanom modelu, na adresi u Starom Slatiniku, jednom od četiri sela općine Brodski Stupnik, u kojem prema posljednjem popisu živi nešto manje od tisuću stanovnika.
Lijep je to i miran kraj predivnih žitnih polja, ustalasale pšenice i kukuruza, poznat i po kvalitetnim vinima, no na žalost niti taj dio Slavonije nije pošteđen od neslavnog trenda iseljavanja mladih, a u selima Brodskog Stupnika i dalje je više umrlih nego rođenih. No, Ante kaže da se svjetlo na kraju tunela ipak nazire – sve više mladih odlučuje ostati u rodnom kraju i tu zasnovati obitelj, a sve je više i onih koji se, nakon nekoliko godina života i rada u inozemstvu, vraćaju kući u rodnu Slavoniju.
Foto: OPG Čuljak
