Jagoda je vrlo intenzivna poljoprivredna kultura koja proizvođačima donosi vrlo visoke prihode. Od sorata najviše je zastupljena sorta Clery. Ona je praktično postala standard za uzgoj jagode u agroekološkim uvjetima Hrvatske, te ostale sorte, koje su puno manje zastupljene. To su, Alba, Aprica, Arosa, Asia, Jolly, Raurica, Roxana te od sorata neutralnog dana Albion i Diamante.

Najveći dio intenzivnih nasada nalazi se na vanjskim površinama. Uzgoj u zaštićenim prostorima (plastenici, hidroponska proizvodnja) je značajno manje zastupljen. Prema podacima iz Kataloga kalkulacija poljoprivredne proizvodnje (2019) Savjetodavne službe, s 1 ha intenzivne proizvodnje jagoda, može se ostvariti prosječna dobit od 240.000,00 do 563.000,00 kn ovisno o otkupnoj i prodajnoj cijenu svježe jagode, uz prinos od 40 t/ha. Sigurno je, da je tako intenzivna i dohodovna kultura, u tehnološkom pogledu vrlo zahtjevna.

U Hrvatskoj se proizvodi oko 3.000 t jagoda godišnje, na oko 300 ha intenzivnih nasada. To daje prosječnih 10 t/ha ploda, te je potrebno raditi više na promjeni tehnologije proizvodnje. Sve kako bi se ostvarili znatno viši prinosi i time ostvarili i prije spomenute dobiti u uzgoju jagode. U ovom prilogu predstavit će se teškoće u primjeni gnojiva u uzgoju jagoda kao i prijedlozi za rješenje istih. Sve kako bi proizvođači jagoda primijenili pravilnu tehnologiju i ostvarili veću očekivanu dobit.

Ekonomska opravdanost gnojidbe u uzgoju jagoda

Važan tehnološki zahvat u uzgoju jagoda je pravilna gnojidba i po pitanju izbora hraniva i gnojiva, ali i po vremenu i količini primjene. Neodgovarajućom gnojidbom znatno se smanjuje kvaliteta plodova; neujednačena veličina i obojenost plodova, plodovi sadrže manje količine suhe tvari (šećera), povećava se osjetljivost na transport i smanjuje dugotrajnost čuvanja; što svakako utječe na nižu cijenu plodova i znatno manju očekivanu dobit.

Kako je prije navedeno, u ukupnoj ekonomskoj analizi troškova kod uzgoja jagoda gnojidba zauzima važno mjesto. Prikaz važnijih troškova, kod uzgoja jagoda prikazan je u Tablici 1. (preuzeto iz Kataloga kalkulacije poljoprivredne proizvodnje za 2019. godinu, Hrvatska poljoprivredna savjetodavna služba)

Tablica 1. Prikaz važnijih troškova kod uzgoja jagoda (kontinentalna regija, 40.000 biljaka/ha)

Vrsta troškovaVrijednost (kn)% udio u ukupnim varijabilnim troškovima
Ukupni varijabilni troškovi260.193,00
Važniji troškovi u uzgoju jagode (pojedinačne stavke)
Troškovi berbe67.000,0025,7%
Sadni materijal72.000,0027,7%
Ambalaža63.000,0024,2%
Zaštitna sredstva13.235,005,1%
Gnojiva i gnojidba7.752,002,9%

Iz gornje tablice vidljivo je da troškovi gnojidbe čine 2,9% od ukupnih varijabilnih troškova. Kako je važnost pravilne gnojidbe jedan od ključnih faktora postizanja visokih i kvalitetnih prinosa plodova, postoji značajna mogućnost povećanja troškova gnojidbe. Ako bi troškovi gnojidbe iznosili oko 5% od ukupnih varijabilnih troškova, značilo bi da na raspolaganju za ulaganje u gnojidbu postoji vrijednost od oko 13.000 kn, što znači mogućnost primjene novih tehnologija u gnojidbi i značajni rast prinosa i kvalitete plodova jagode. Kod planiranja troškova biljne proizvodnje, često se uspoređuju troškovi ulaganja u gnojidbu i zaštitna sredstva. Prosječno u proizvodnji jagode, trošak za zaštitna sredstva je dvostruko veći u odnosu na troškove gnojidbe.

Agroekološki uvjeti uzgoja jagoda

Kao poljoprivredna kultura, jagoda je vrlo prilagodljiva različitim agroekološkim uvjetima. Međutim, za postizanje visokih i kvalitetnih prinosa, potrebno je zadovoljiti određene uvijete, koji su prikazani u slijedećim tablicama.

Tablica 2. Potrebna svojstva tla za uzgoj jagode

ParametriOptimalne vrijednosti
Dubina tlaMin. 45-50 cm
Prirodna drenažaOcijedita tla, bez zadržavanja viška vode u tlu
Tekstura tlaIlovasta i ilovasto-pjeskovita tla
pH (u vodi)6,5-7,0
Količina aktivnog vapna (%)< 6,0
Zaslanjenost tla (mS/cm)< 2
Količina humusa (%)Min. 3%
Količina biljci pristupačnog kalija (mg K2O/100 grama tla)Min. 25 mg/100 grama tla
Količina biljci pristupačnog fosfora (mg P2O5/100 grama tla)Min. 15 mg/100 grama tla

Jagoda preferira blago kisela tla, dobre strukture, ocjedita, sa malom količinom aktivnog vapna u tlu i vrlo niske zaslanjenosti, uz dovoljnu količinu organske tvari (humusa) u tlu.

Za postizanje visokih uroda jagoda potrebno je osigurati optimalne agroekološke uvjete, što je jednostavnije postići u zaštićenom prostoru

Humus igra vrlo važnu ulogu u plodnosti tla (popravak strukture tla, mikrobiološka aktivnost tla, vezivanje hraniva, razvoj korijena i dr.), te je vrlo važan element u postizanju visokih prinosa ploda.

Tablica 3. Klimatski uvjeti uzgoja jagode

ParametriOptimalne vrijednosti
Maksimalna temperatura u vrijeme cvatnje u zaštićenim prostorima25-30°C
Optimalna temperatura za vegetativni razvojNoćna 10-13°C, dnevna 18-22°C
Kritična temperatura za vegetativni razvoj6°C (minimalna biološka)
Minimalna temperatura u vrijeme mirovanja-12°C
Kritične temperature u vrijeme cvatnje-2°C do 0°C

Na osnovu potreba klimatskih uvjeta za rast i razvoj jagoda i poznavanjem klimatskih uvijeta mikrolokaliteta uzgoja, moguće je odabrati odogovarajuću sortu i tehnologiju uzgoja, kako bi se minimalizirale moguće štete uvjetovane nepovoljnim klimatskim uvjetima.

Izražena temperaturna kolebanja u vrijeme cvatnje jedan su od razloga veće pojave deformiranih plodova jagode.

Plodored

Stalnim uzgojem jagoda na istom terenu dolazi do značajnog razvoja bolesti i štetnika. Oni ograničavaju postizanje visokih i kvalitetnih prinosa plodova, pa se plodored mora uvesti kao obavezna mjera u uzgoju jagode. U svakom slučaju, osim izbora predkulture na koje je jagoda također osjetljiva, moguće je jagodu vratiti na isti položaj nakon 3-4 godine.

Prilikom izbora predkulture, treba izbjegavati uzgoj kultura iz porodice Solanaceae (krumpir, rajčica). To je jer veći dio štetnika i bolesti napada i jagodu. U takvim slučajevima često je izražen napad Phytophtore i Verticilliuma. Kulture koje preporučuju prije sadnje jagode svakako leguminoze (grah, grašak) koji obogaćuju tlo dušikom, te zantno popravljaju i strukturu tla.

Dodatna mogućnost u borbi protiv patogenih gljivica u tlu, koje se pojavljuju zbog nepoštivanja plodoreda je primjena mikrobioloških gnojiva.

Potrebe jagode za hranivima

Za pravilno planiranje gnojidbe jagode, potrebno je znati količinu hranjivih elemenata koje jagoda iznosi iz tla prinosom.

Tablica 4. Iznošenje hraniva iz tla kod uzgoja jagode (kg hraniva za određeni prinos ploda)

HranivoKg hraniva (za 1 t ploda)Kg hraniva/ha (za prinos od 15 t/ha)Kg/ha (za prinos od 30 t/ha)Kg/ha (za prinos od 45 t/ha)
Dušik (N)3,552,5105,0157,5
Fosfor (P2O5)2,537,575,0112,5
Kalij (K2O)6,597,5195,0292,5

Iz gornje tablice važno je primijetiti da jagoda kao poljoprivredna kultura troši vrlo visoke količine kalija, umjerene količine dušika i dosta male količine fosfora, pa je tome potrebno prilagoditi i tehnologiju gnojidbe jagode. Za postizanje visokog prinosa, potrebno je osigurati visoke količine dušika (N). On biljci mora biti na raspolaganju tijekom cijelog vegetacijskog ciklusa, te vrlo visoke količine kalija (K). Tako je očekivani prinos od 45 t/ha ploda jagode potrebno osigurati gotovo 300 kg/ha K2O i 157,5 kg/ha dušika (N).

Osnovni problem u boljoj iskoristivosti kalija u gnojidbi jagode je pH vrijednost tla (na kiselim tlima je iskoristivost kalija manja) i primjena vode s visokom količinom bikarbonatnog HCO3 iona. U reakciji iona kalija (K+) i bikarbonatnog iona (HCO3), nastaje slabo topivi, kalij-bikarbonat (KHCO3). Njega biljka ne može usvojiti i uključiti u svoj metabolizam. S druge strane, kod smanjivanja pH vrijednosti u tlu (zakiseljavanje tla) mogućnost usvajanja kalija iz tla opada, te je potrebno redovno kontrolirati pH vrijednost tla, kako bi se što bolje iskoristio kalij u tlu, i time povećala kvaliteta ploda jagode.

Osnovna gnojidba jagode prilikom pripreme tla za sadnju novih nasada

Za pravilno provođenje gnojidbe tla vrlo je važno provesti kvalitetnu analizu tla, kako bi se saznalo pravo stanje plodnosti tla. Osim osnovnih parametara plodnosti tla (količina biljci pristupačnog fosfora i kalija, količina organske tvari u tlu i pH vrijednosti); preporuča se i dodatna analiza količine fiziološki važnih mikroelemenata u tlu (Fe, Mn, Zn, Cu, B). Time se dobiva kompletno stanje plodnosti tla, važno za pravilno planiranje gnojidbe.

Frigo sadnice se kategoriziraju ovisno o sorti, i prema kriteriju promjera rizoma – količini i dužini korijenja. Ako se koriste kvalitetnije sadnice s bolje razvijenom korijenovom mrežom, tada se takve sadnice mogu saditi i prije ili poslije ljeta. Tek u posljednje vrijeme se koriste i zelene sadnice

Tip „WB“ debljine korjenovog vrata > 10 mm –(stane 300-500 sadnica u jednu jabučarsku gajbu)
Tip „A+“ debljine korjenovog vrata 8-10 mm (max. do 700 biljaka po pakiranju)
Tip sadnice „A“ debljine korjenovog vrata 7-8 mm, (1000 sadnica po pakiranju)

Tek u posljednje vrijeme se koriste i zelene sadnice

Gnojidba fosforom i kalijem

Ovisno o količini fosfora i kalija u tlu prema rezultatima analize tla, potrebno je prilagoditi i doze gnojiva u osnovnoj gnojidbi.

Tablica 5. Gnojidba jagode fosforom i kalijem

Opskrbljenost tlaHranivo (čiste količine pojedinih hraniva)Max. Preporučene količine (kg/ha)Izbor gnojiva
Loše opskrbljena tlaFosfor (P2O5)250NPK formulacije sa naglaskom na fosfor i kalij (PK 20:30, NPK 7:20:30, NPK 5:15:30) Pojedinačna gnojiva: Kalij-sulfatSuperfosfat (46%)
Kalij (K2O)350
Normalno opskrbljena tlaFosfor (P2O5)120
Kalij (K2O)260
Dobro opskrbljena tlaFosfor (P2O5)50
Kalij (K2O)100

Napomena: Loše opskrbljena tla sadrže manje od 15 mg P2O5/100 grama tla i 25 mg K2O/100 grama tla

Gnojidba organskim gnojivima

Organska tvar (humus) u tlu igra važnu ulogu u plodnosti tla kod uzgoja jagode. Kako je jagoda vrlo intenzivna poljoprivredna kultura, organska gnojidba je vrlo važan tehnološki zahvat u pripremi tla za sadnju novih nasada. Kako se danas intenzivna uzgoj jagode provodi na gredicama koje su pokrivene folijom, nema mogućnosti naknadne primjene organskih gnojiva tijekom 2. ili 3. godine uzgoja jagode.

Za organsku gnojidbu koriste se kvalitetna peletirana stajska gnojiva (tipa Stallatico extra ili slično) na bazi goveđeg ili konjskog zrelog stajskog gnoja. Treba izbjegavati primjenu jeftinih peletiranih gnojiva na bazi gnojiva peradi ili svinja. Takva gnojiva brzo mineraliziraju u tlu, i imaju vrlo kratki učinak.

Dodatni problem brze mineralizacije je i oslobađanje velike količine dušika, pogotovo u razdoblju nakon sadnje (kraj ljeta) te takve sadnice, zbog viška dušika, vrlo lako smrzavaju tijekom prvog zimskog razdoblja. Prednost primjene peletiranih stajskih gnojiva su višestruke, poput; primjena manje količine na jedinicu površine (od 1-5 t/ha), lakša i jednostavnija primjena (u obliku peleta, suha gnojiva), gnojiva ne sadrže sjemenke korova, kontrolirano porijeklo i sastav gnojiva.

Nekad se koristio zreli stajski gnoj, a danas se u organskoj gnojidbi jagoda dominantno koriste peletirana stajska gnojiva

Peletirana stajska gnojiva primjenjuju se zajedno sa granuliranim PK gnojivima kod pripreme tla za sadnju jagode.

Tablica 6. Preporučene doze primjene peletiranih stajskih gnojiva kod priprema tla sa sadnju jagode

Količina organske tvari u tluPreporučene doze primjene peletiranih stajskih gnojiva (tipa Stallatico extra ili slično)
Manje od 1% organske tvari u tlu5 t/ha
Od 1-3%3 t/ha
Više od 3%1 t/ha

Gnojidba dušikom

Kod gnojidbe dušikom nakon sadnje, koji je vrlo pokretan element u tlu, mora se posvetiti posebna pažnja. U fazi nakon sadnje primjenjuju se niže količine dušika i u manjim dozama, kako bi se izbjegao prebujan razvoj sadnica. Takve sadnice su kasnije vrlo osjetljive na smrzavanje tijekom zime. Dio dušika nove sadnice jagode dobit će iz mineralizacije organskih gnojiva. Drugi dio dušika dodaje se kroz program fertirigacije (primjene vodotopivih gnojiva) ili folijarnom gnojidbom. Ako je početan rast i razvoj sadnica slab, moguće je dio potrebnog dušika u ovoj fazi dodati kroz folijarnu gnojidbu.

Korekcija kiselosti tla (kalcifikacija)

Važan tehnološki zahvat kod pripreme tla za sadnju novih nasada jagode je i korekcija suvišne kiselosti tla. Na osnovi analize tla mjere se dva važna parametra; pH u KCl-u, koji predstavlja ukupnu kiselost tla te hidrolitski aciditet tla (Hy). Kod tla koja imaju pH niži od 6,0 preporuča se primjena materijala za kalcifikaciju tla. Kod tla koja imaju pH niži od 5,5 kalcifikacija je obavezna mjera. Na takvim kiselim tlima, u tlu nedostaje kalcija (Ca) koji je važan parametar kvalitete plodova (čvrstoća i trajnost plodova) te se kalcifikacijom povećava količina kalcija (Ca) u tlu.

Na osnovi vrijednosti hidrolitskog aciditeta (Hy) određuju se količine materijala za kalcifikaciju. Poljoprivredni proizvođači imaju na raspolaganju različite materijale, poput granulata (Omya Calcipril 100), sitno drobljenje vapnence (Holcim Agrocal) ili praškaste materijale (Agrovapno). Primjena granulata je jednostavna i precizna. Lako se razbacuju i ne praše se kod primjene (ne nagrizaju oči i sluznicu). Prosječno se primjenjuju u nižim dozama (500-600 kg/ha za umjereno kisela tla).

Osim na količinu raspoloživost kalcija (Ca) u tlu, kalcifikacija je važna tehnološka mjera koja zbog promjene pH vrijednost tla, povećava iskoristivost makro elemenata u tlu (N,P,K) te pozitivno utječe i na strukturu tla, kako je prikazano u slijedećoj tablici. Tako se kod pH vrijednosti tla od 5,5 (kiselo tlo) može usvojiti samo oko 77% od ukupne dodane količine dušika i kalija u gnojidbi jagoda.

Tablica 7. Raspoloživa količina za usvajanje makroelemenata (dušik, fosfor, kalij) u tlima sa niskom pH vrijednosti

pH vrijednost tlaDušik (N)Fosfor (P)Kalij (K)
4,530%23%33%
5,053%34%52%
5,577%48%77%
6,089%52%100%
7,0100%100%100%

Ostali čimbenici koji mogu ograničavati usvajanje kalcija iz tla

Osim niske pH vrijednosti, koja je izravni pokazatelj nedostatka kalcija u tlu, postoji još nekoliko čimbenika koji nepovoljno djeluju na usvajanje kalcija iz tla, kao što su:

  • Korištenje veće količine dušika u amonijskom obliku. Postoji direktna kompeticija između amonijskog iona u tlu i iona kalcija, pa se kod povećane količine amonijskog iona u tlu (posljedica gnojidbe gnojivima koji sadrže visoke količine amonijskog dušika) značajno smanjuje usvajanje kalcija.
  • Niska temperatura tla. U uvjetima niske temperature tla, pokretljivost iona kalcija i usvajanje vode je vrlo slabo (česta pojava kod hladnih proljeća). U takvim uvjetima, primjena huminskih kiselina u tlo (tekuće organsko gnojivo), potaknut će usvajanje kalcija i spriječiti pojavu nedostatka kalcija u malim plodovima
  • Antagonizam s visokom količinom fosfora u tlu. U tlima koja sadrže visoke količine fosfora (kod obilne gnojidbe s fosfornim gnojivima, poput superfosfata, ali isto tako i primjenom MAP/DAP gnojiva u pripremi tla za sadnju novih nasada jagode) dolazi do međusobne reakcije kalcija i fosfora, te nastaju teško topivi Ca-fosfati, te dolazi do gubitaka i kalcija i fosfora.
  • Pojava zastoja vode u tlu. Uslijed prekomjerne vlažnost tla (tla težeg mehaničkog sastava (glinena tla), tla s lošom strukturom (zbijena tla) ili kod nepravilne primjene sustava za natapanje i fertirigacije) dolazi do nedostatka zraka, odnosno kisika u tlu, i nastaje proces asfikcije. Time se značajno smanjuje transpiracija i usvajanje kalcija. Isto tako u prekomjerno vlažnim tlima, procesi nitrifikacije su značajno reducirani, pa dolazi do povećanje koncentracije amonijskog iona u vodenoj otopini tla i direktne kompeticije sa ionom kalcija.
  • Povećanje zaslanjenost tla (EC vrijednosti) zbog primjene vode loše kvalitete (zaslanjene vode) i intenzivne fertirigacije. Povećana zaslanjenost tla (povećanje EC vrijednosti vodene otopine tla) također negativno utječe na usvajanje kalcija iz tla. Kako je primjena natapanje obavezna mjera u modernoj proizvodnji jagode, važno je pratiti i zaslanjenost tla, kako ne bi time smanjili usvajanje kalcija iz tla

Fertirigacija u uzgoju jagoda

Fertirigacija je tehnološki zahvat. Pri njemu koristimo tekuća ili vodotopiva gnojiva, te se preko sustava za natapanje, opskrbljuje biljke odgovarajućom količinom potrebnih hraniva a istovremeno se dodaje i voda. Tako se zajedno primjenjuje tehnološki zahvati natapanja i gnojidbe, kako bi se smanjili troškovi primjene.

Međutim, u velikom broju slučajeva, kod fertirigacije dolazi do znatnih nepravilnosti, koje rezultiraju značajno manjim i ne kvalitetnijim prinosom;

  • prevelike količine vode koje se dodaju neplaniranom fertirigacijom dovode do znatnog ispiranja dušika, osobito nitratnog oblika kroz masu tlu (zonu razvoja korijena)
  • gubitak dušika pokušava se nadoknaditi novom fertirigacijom ne poštujući stanje vlažnosti u tlu, biljke se opskrbljuju viškom dušika, te dolazi do vrlo bujnog rasta vegetativne mase na štetu razvoja plodova
  • zbog pojave procjeđivanja viška vode kroz profil tla, dolazi do ispiranja kalcija (Ca), koji izravno utječe na kvalitetu i čvrstoću plodova.
  • zbog prevelike količine vode, često dolazi do ispiranja i kalija (K) iz zone korijena koji je važan element za kvalitetu plodova jagode
  • zbog visoke količine gnojiva dolazi do rasta EC vrijednosti tla (zaslanjenosti tla) i do pada prinosa i slabog razvoja plodova

Stoga je za učinkovitu primjenu fertirigacije potrebno poznavati brojne tehnološke aspekte koji mogu negativno utjecati na učinak gnojidbe.

Program fertirigacije novog nasada jagode

Ovisno o roku sadnje jagode, potrebno je provesti 4-6 tretmana fertirigacije. To radimo kako bi se osigurao pravilan razvoj korijena i nadzemnog dijela jagode.

Tablica 8. Program fertirigacije jagode nakon sadnje (na osnovi tjedne primjena vodotopivih gnojiva)

Faza rastaGnojivo (odnos NPK hraniva/preporučena formulacija gnojiva)Količina gnojiva za 1 ha (za 40.000 sadnica)
1. tjedan nakon sadnjeCa-nitrat25-50 kg
2. tjedan nakon sadnjeNPK 1:3:1 (NPK 13:40:13)25-50 kg
3. tjedan nakon sadnjeCa-nitrat25-50 kg
4. tjedan nakon sadnjeNPK 1:1:1 (NPK 20:20:20)25-50 kg
5. tjedan nakon sadnjeNPK 1:1:1 (NPK 20:20:20)25-50 kg
6. tjedan nakon sadnjeNPK 1:4:1 (NPK 13:40:13)25-50 kg

Na tržištu postoji veliki izbor vodotopivih gnojiva te se programi fertirigacije jagode tijekom ljetno-jesenskog razdoblja mogu provoditi vrlo učinkovito.

Posebni tretmani u jesenskoj gnojidbi jagoda

Osim redovne gnojidbe kroz program fertirigacije, za uspješan uzgoj jagoda potrebno je tijekom jeseni provoditi i nekoliko posebnih tretmana gnojidbe. Dodatni tretmani u jesenskoj gnojidbi važni su za opskrbu jagode mikroelementima, naročito željezom i cinkom. Osim primjene mikroelemenata, za dodatni učinak u gnojidbi jagoda preporuča se primjena huminskih kiselina te gnojiva na bazi fosfita.

Fosfiti su posebno formulirana gnojiva koja sadrže fosfor u fosfitnom obliku (nisu klasična gnojiva sa fosforom u fosfatnom obliku). Fosfitni oblik gnojiva potiče sintezu fitoalekisna koji povećavaju otpornost biljke na brojne biljne bolesti, a lako se usvajaju preko korijena (bez obzira na temperaturu tla) ili u folijarnoj gnojidbi. U slijedećoj tablici prikazani su dodatni tretmani i gnojiva za jesensku gnojidbu.

Tablica 9. Posebni tretmani u jesenskog gnojidbi jagode – fertirigacija

Faza rastaGnojivoKoličina gnojiva za 1 ha (za 40.000 sadnica)Cilj tretmana
Odmah nakon sadnjeHuminske kiseline (tekuća organska gnojiva)   Gnojiva na bazi mikroelementa cinka (Zn-EDTA helat)5 lit./ha       1 kg/haRazvoj korijena i nadzemnog dijela jagode Bolje usvajanje hraniva iz tla (zbog reduciranog volumena korijena) Bolji razvoj sadnice zbog sinteze prirodnog hormona rada auxina
1-2 tretmana tijekom jesenskog razdobljaGnojiva na bazi kalij-fosfita (Trafos K)5-10 lit./haGnojivo sa visokom količinom kalij-fosfita potiče povećanje otpornosti biljke na bolesti korijena
Primjena s vodotopivim gnojivimaBiostimulatori na bazi aminokiselina (min. 24% slobodnih aminokiselina)5-10 lit./ha      Biostimulator. Potiče bolje metabolizam hraniva i jači i bolji razvoj sadnice.
1 tretman tijekom jeseniGnojiva na bazi mikroelemenata (Fe, Mn, Zn)1-3 kg/haOpskrba biljaka svim važnim mikroelementima potrebnih za razvoj lisne mase i cvijetnih zametaka za cvatnju u slijedećoj vegetaciji
Tretman po potrebi (na tlima s niskom količinom željeza)Gnojiva na bazi željeza (Fe-EDDHA helata)10-20 kg/haGnojiva na bazi Fe-helata (min. 6% Fe). Više doze primjene kod uzgoja jagoda na karbonatnim tlima

Osim kroz sustav fertirigacije, dio gnojiva (poput biostimulatora) može se dodavati i kroz folijarnu gnojidbu. Dodaje se u kombinaciji sa primjenom zaštitnih sredstava. Međutim, potrebno je paziti na međusobnu kompatibilnost zaštitinih sredstava i gnojiva. U slučaju svake nedoumice potrebno je tražiti savjet tehničkog osoblja ili prethodno testirati primjenu na malom dijelu nasada.

Gnojidba proizvodnih nasada jagoda

Gnojidba proizvodnih nasada jagoda obuhvaća proljetno-ljetnu gnojidbu. Provodi se kao fertirigacija (kroz sustav kapanja) te kao folijarna gnojidba. U proljetnoj gnojidbi potrebno je posebno voditi računa o gnojidbi dušikom. Ona je važan element za rast i razvoj biljke te kasnije i plodova jagode.

Dušik (N) je vrlo pokretan element u tlu, a kako jagoda ima plitko korijenje, mora se tome posvetiti posebna pažnja. Osim potrebe biljaka za dušikom, potrebno je voditi računa o pH vrijednosti tla, mehaničkom sastavu tla i obliku primjenjenog dušika.

 Kod primjene dušika u obliku nitrata, ukupnu dozu gnojidbe potrebno je podijeliti na veći broj tretmana, zbog vrlo lakog ispiranja iz tla, lakšeg mehaničkog sastava. Kod primjene dušičnih gnojiva, najmanje 70-75% od ukupne količine treba biti u nitratnom obliku. Dušik u amonijskom obliku primjenjuje se samo na početku vegetacije. Kasnija primjena amonijskog oblika dušika se ne preporuča jer postoji jaka kompeticija prema kalciju (Ca) pa se često javlja nedostatak kalcija u plodovima.

Tablica 10. Potrebe jagode za gnojidbom dušikom

HranivoMax. preporučene količine za uzgoj jagode (kg/ha)Vrijeme primjene gnojiva sa dušikom (N)
Dušik (N)120– prije sadnje (10-15%) – fertirigacija (nakon sadnje/berbe) (10-15%) – fertirigacija (vegetacija) (70-80%)

Program fertirigacije proizvodnog nasada jagode

Nakon završetka zimskog mirovanja počinje najvažnije razdoblje u uzgoju jagode; novi vegetacijski ciklus. Tijekom ovog razdoblja fertirgacija predstavlja osnovni oblik gnojidbe. Potrebno je voditi računa o svim tehnološkim aspektima gnojidbe, kako bi gnojidba bila učinkovita i da bi se ostvarili visoki i kvalitetni prinosi ploda.

Program gnojidbe je sada značajno složeniji u odnosu na jesenski program. Uz primjenu različitih NPK formulacija vodotopivih gnojiva, koriste i više količine Ca-nitrata, ali i ostalih gnojiva.

Tablica 11. Program fertirigacije jagode u proljeće (proizvodni nasad)

Faza rastaGnojivo (odnos NPK hraniva)Količina gnojiva za 1 ha (za 40.000 sadnica)
Kretanje vegetacije u proljeće (1-2 tretmana u razmaku od 5-7 dana)NPK 1:3:1 (NPK 13:40:13)25-50 kg
Dodatni tretman u fertirigaciji (1 primjena)  Huminske kiseline + Gnojivo na bazi mikorelemenata (6% Fe-EDDHA helat)    5-20 lit + 10-20 kg
Intenzivni porast vegetacije u proljeće (1-2 tretmana u razmaku od 5-7 dana)NPK 1:1:1 (NPK 20:20:20) Ili NPK 4:1:1 (NPK 20:5:5)25-50 kg
Cvatnja i zametanje plodova (1-2 tretmana u razmaku od 5-7 dana)NPK 1:3:1 (NPK 13:40:13)25-50 kg
Dodatni tretman u fertirigaciji (1 primjena)Gnojivo na bazi mikroelemenata – bor (B) (11% B)  2-3 lit
Rast i razvoj plodova (3-4 tretmana u razmaku od 5-7 dana)NPK 3:1:6 (NPK 15:5:30)25-50 kg
Dodatni tretman u fertirigaciji (1 primjena)  Huminske kiseline + Gnojivo na bazi mikorelemenata (Fe, Mn, Zn EDTA helati)    5-20 lit + 3-5 kg
Zrioba i berba plodova (2-3 tretmana u razmaku od 5-7 dana)NPK 1:2:6 (NPK 7:12:40)25-50 kg
Dodatni tretman u fertirigaciji (1 primjena)Gnojivo na bazi kalij-fosfita (PK 30:20)10-20 lit
Napomena: Za pravilan razvoj plodova potrebno je tijekom faze rasta i razvoja plodova pa do početka berbe plodova primijeniti vodotopivo gnojivo na bazi Ca-nitrata, u dozi od 25-50 kg/ha u min. 4-5 tretmana.

Na tržištu postoji veliki izbor vodotopivih gnojiva te se programi fertirigacije jagode tijekom proljetno-ljetnog razdoblja mogu provoditi vrlo učinkovito. Potrebno je pratiti navedeni program gnojidbe te odabrati prikladne NPK formulacije, vodeći računa o odnosnu osnovnih hraniva (NPK) u formulaciji vodotopivog gnojiva.

Osnovni parametri za izbor vodotopivih gnojiva

Kod izbora vodotopivih gnojiva potrebno je voditi računa o sljedećim parametrima kvalitete:

  • EC vrijednost gnojiva
  • pH vrijednost gnojiva
  • Topivost vodotopivih gnojiva

EC vrijednost gnojiva. Predstavlja vrijednost elektroprovodljivosti vodene otopine gnojiva 1 g/1 lit. vode pri 25°C. Prosječno se kreće u rangu od 0,6 do 1,60, ovisno o sastavu gnojiva i kvaliteti sirovina za proizvodnju gnojiva. Generalno, gnojiva s nižim EC vrijednostima su kvalitetnija gnojiva. Kod izbora vodotopivih gnojiva, treba uvijek voditi računa o EC vrijednostima. Osim EC vrijednosti gnojiva, potrebno je znati EC vode koja se koristi za natapanje. Zbroj ove dvije vrijednosti za jagodu ne bi smio biti veći od 2,0.

pH vrijednost gnojiva. Drugi važan parametar je pH vrijednost gnojiva. I tu je potreban dodatan oprez kod izbora gnojiva, jer gnojiva jednakih formulacija, mogu imati različiti pH. Za gnojidbu jagoda preporuča se primjena gnojiva koja imaju slabo kiseli pH, u rangu od 6,0-6,5.

Topivost gnojiva. Topivost gnojiva predstavlja parametar koji pokazuje koliko se gnojiva može otopiti u 1 lit. vode, pri pri 25°C. Ovisno o formulaciji i proizvođaču gnojiva ovaj parametar je vrlo varijabilan. Kreće se u rangu od 200-600 grama/1 lit. vode. Ovaj parametar je važan u sustavima fertirigacije gdje se koriste dozatroni za injektiranje vodene otopine gnojiva u sustav fertirgacije. U takvim sustavima preporuča se primjena gnojiva sa boljom topivosti.

Posebni tretmani u proljetno-ljetnoj gnojidbi jagoda

Osim redovne gnojidbe kroz program fertirigacije, za postizanje visokog i kvalitetnog uroda jagode, potrebno je osim vodotopih gnojiva koristiti i dodatne tretmane u fertirigaciji. Ovisno o tehnologiji gnojidbe, mogu se koristiti različita gnojiva. U slijedećoj tablici prikazana su gnojiva i osnovna namjena za primjenu u dodanim tretmanima u sustavima fertirigacije.

Tablica 12. Posebni tretmani u jesenskog gnojidbi jagode – fertirigacija

Oblik gnojivaVrijeme primjeneUčinak gnojiva
Tekuće huminske kiselinePočetak vegetacije Početak razvoja plodova Početak zriobe plodovaPoticaj rasta i razvoja korijena Bolje usvajanje hraniva iz hladnog tla Regulacija zaslanjenosti tla u zoni korijena jagode Bolje usvajanje kalcija (Ca) Bolje usvajanje mikroelemenata Bolje usvajanje kalija (K)
Gnojiva na bazi kalij-fosfita (Trafos K)Početak vegetacije Početak zriobe plodovaGnojivo sa visokom količinom kalij-fosfita potiče povećanje otpornosti biljke na bolesti korijena, lista, plodova Usvajanje pri niskim temperaturama Visoka količina kalija (K)
Biostimulatori na bazi aminokiselina (min. 24% slobodnih aminokiselina)Tijekom cijelog vegetacijskog perioda Kod pojave stresnih uvjetaBolje usvajanje hraniva iz tla Pravilan rast i razvoj plodova
Gnojiva na bazi mikroelemenata (Fe, Mn, Zn, B)Početak vegetacije Početak cvatnje Početak rasta i razvoj plodovaOpskrba biljaka svim važnim mikroelementima potrebnih za razvoj lisne mase i cvijetnih zametaka za cvatnju u slijedećoj vegetaciji
Gnojiva na bazi željeza (Fe-EDDHA helata)Početak vegetacije Početak rasta i razvoja plodovaOpskrba jagode željezom (Fe) Dodatna gnojidba željezom (Fe) na karbonatnim (vapnenim) tlima

Folijarna gnojidba jagoda

Folijarna gnojidba jagoda, predstavlja poseban oblik gnojidbe, primjenom gnojiva preko lista. Prednost folijarne gnojidbe je da usvajanje elemenata ne ovisi o svojstvima tla. One se mogu kombinirati sa primjenom zaštitnih sredstava. Danas u modernom pristupu gnojidbi jagode, folijarna gnojidba predstavlja dodatni način primjene gnojiva.

Kad primijeniti folijarnu gnojidbu u uzgoju jagode?

 Folijarna gnojidba je nadopuna programa fertirigacije jagode, te se posebno preporuča u sljedećim uvjetima:

  • Pojava stresnih uvjeta (niska temperatura, visoka temperatura, visoki prinos) – primjena biostimulatora
  • Obnova lisne mase nakon pojave bolesti lista – primjena biostimulatora i gnojiva na bazi dušika (N)
  • Nedovoljna količina kalcija (Ca) – primjena gnojiva na bazi kalcija
  • Loša kvaliteta plodova (nedovoljno suhe tvari u plodovima) – primjena gnojiva na bazi kalija (K)
  • Slab razvoj biljaka i plodova – primjena gnojiva na bazi mikroelemenata (Fe, Mn, Zn, B)
  • Slaba cvatnja – primjena gnojiva na bazi bora (B) i gnojiva na bazi fosfora (B)
  • Nedostatak pojedinih elemenata u ishrani jagode zbog pojave kompeticije u tlu – ciljana folijarna gnojidba s elementom koji nedostaje
  • Vapnena (karbonatna) tla – primjena gnojiva na bazi mikroelemenata
  • Visoka vlaga tla (nakon obilnih oborina i nepravilnog natapanja jagode) – gnojiva na bazi makroelemenata (N, P, K)

Mogućnosti primjene pojedinih elemenata putem folijarne gnojidbe

Dušik (N)- Dušik se folijarno preporuča koristiti u uvjetima kada je potrebno potaknuti rast lisne mase ili plodova jagode (pogotovo u početnoj fazi razvoja). Nedostatak dušika javlja se kod nepravilne primjene fertirgacija ili natapanja, kad zbog viška vode, dolazi do procjeđivanja dušika (N) u dublje slojeve tla; izvan zone korijena.

Simptomi nedostatka dušika izraženi su kroz požućenje listova koji naknadno postaju crvenkasti i smeđi

U folijarnoj gnojidbi jagode koriste se najčešće gnojiva na bazi Ca-nitrata (Calitech). Osim dušika, oni sadrže i veće količine kalcija (Ca) pa se jagoda dodatno prihranjuje kalcijem. Osim toga, na raspolaganju su i gnojiva na bazi UREE (za brzi učinak na rast) ili metilen-UREE. Ona ima produženi učinak u ishrani jagode dušikom. Gnojiva na bazi amonijskog dušika se načelno ne primjenjuju u folijarnoj gnojidbi jagode. Imaju značajno sporiji učinak od gnojiva koja sadrže dušik u nitratnom obliku. Doze primjene ovise o obliku dušika i koncentraciji hraniva u gnojivu i prosječno se primjenjuju u količini od 3-5 lit/ha.

Fosfor (P2O5) –Razvojem kemijske tehnologije omogućen je razvoj folijarnih gnojiva na bazi fosfora s visokom količinom fosfora (Niuper 75 koji sadrži 50% P2O5) koji imaju dobar učinak u folijarnoj gnojidbi. Folijarno se preporuča primjena nakon sadnje, pogotovo jesenske; tad je zbog povećane vlažnosti i nižih temperatura tla, dostupnost fosfora vrlo ograničena; ili na početku vegetacije odnosno prije cvatnje. Primjenom preko lista, zaobilazimo nepovoljne uvjete (poput niske temperature tla, viška vlage u tlu, slabe pokretljivosti fosfora u tlu, kompeticije s kalcijem i dr.), te biljku izravno opskrbljujemo potrebnom količinom fosfora.

Nedostatak fosfora primjetan je na starijim listovima koji su sitniji, tamnozeleni, a na rubovima ljubičasti

Osim gnojiva na bazi fosfora, u folijarnoj gnojidbi jagode mogu se koristiti i gnojiva na bazi fosfita (kalij-fosfit i magnezij-fosfit). Za razliku od fosfata, fosfiti imaju i dodatni učinak na sintezu fitoaleksina. Oni povećavaju prirodnu otpornost biljke na broje biljne bolesti lista i ploda.

Kalij (K2O)Kalij je element koji značajno utječe na kvalitetu ploda jagode. Jagode dobro opskrbljene kalijem, postižu znatno veće količine šećera i bolju kvalitetu ploda. Kalij se folijarno treba dodavati tijekom prvih početaka dozrijevanja plodova te time značajno utjecati na kvalitetu – obojenost i slatkoću plodova.

Simptom nedostatak kalija

Na tržištu ima veliki broj gnojiva koji sadrže kalij (K) u različitim oblicima; kalij-nitrat, kalij-sulfat, gnojiva na bazi kalij EDTA helata (Final K) ili sa kalijem u polikarboskilnom obliku (Idai K Plus). Prosječno se primjenjuju u dozi od 3,0-5,0 lit/ha.

Kalcij (Ca)Kalcij je ključan element za kvalitetu (tvrdoću) plodova jagode. Time omogućava značajno bolje podnošenje transporta i duže vrijeme prodaje. Kako je vrijeme razvoja ploda jagode dosta kratko, a potrebe za kalcijem vrlo izražene, potrebno je kalcij nadoknaditi i folijarnom gnojidbom, pogotovo u nasadima s visokim potencijalom roda.

Oštećeni („spaljeni“) vrhovi lista upućuju na nedostatak kalcija

Na tržištu postoje brojna gnojiva na bazi kalcija (Ca) koji se mogu koristiti u folijarnoj gnojidbi jagode. Prikazana su u slijedećoj tablici.

Tablica 12. Izbor gnojiva na bazi kalcija (Ca) za folijarnu gnojidbu jagode

Gnojivo/proizvođačOblik kalcija (Ca)Količina kalcija u gnojivuPreporučena doza primjene
Calitech (Tradecorp/Španjolska)Ca-nitrat sa magnezijem i mikroelementima15,0% CaO 10,0% N-NO33-5 lit/ha
Maxflow Ca (Tradecorp/Španjolska) Foliflo Ca (Fertiglobal/Italija)Suspenzija Ca-karbonata53,8% CaO3-5 lit/ha
Foliflo BCa (Fertiglobal/Italija)Ca-borat12,0% CaO 7,0% B3 lit/ha
Calciphos (Lima/Belgija)NP gnojivo sa dodatkom kalcija (Ca)6,75% CaO2-5 kg/ha
Promet Ca (Alba Milagro/Italija)Aminokiseline sa dodatkom kalcija (Ca)10,4% CaO3-5 lit/ha
Tradecorp Ca (Tradecorp/Španjolska)Ca-EDTA helat14,0% CaO1 kg/ha
Lithovit (Tribodyn/Njemačka)Mikornizirani Ca-karbonat35,0% CaO1,5-2,0 kg/ha
Idai Calcio (Idai Nature/Španjolska)Kalcij u kompleksu sa lignosulfonskom kiselinom15,5% CaO1,5-2,5 lit/ha
Caltin 10 (Altinco/Španjolska)Kalcij-acetat10,0% CaO2-5 lit/ha
Fitofol P/Ca (Fertenia/Italija)Kalcij-fosfit6,0% CaO2-3 lit/ha
Newcal (GreenHass/Italija) Neobit (Cifo/Italija)Kalcij-klorid16,8% CaO5 lit/ha

Ostala hraniva

Potrebe jagode za mikroelementima rastu proporcionalno s visinom prinosa. Stoga se u nasadima visokog potencijala prinosa, moraju dodatno opskrbiti mikroelementima te se redovno provoditi folijarna gnojidba mikroelementima. Mogu se primijeniti pojedinačna gnojiva te tzv. mješavine mikroelemenata.

Od mikroelementa, posebnu važnost ima bor (B), koji je potrebno primijeniti 2 tjedna prije cvatnje. Pozitivno utječe na zametanje i razvoj plodova. Potrebno je napomenuti izuzetan povoljni učinak gnojidbe cinkom (Zn) pred kraj vegetacije i na početku vegetacije jer je cink stimulator razvoja hormona rasta (auksina). Na tlima na kojima se pojavljuje nedostatak željeza (siromašna tla, vapnena tla), željezo se može dodati preko lista.

Ostale mogućnosti u gnojidbi jagode

Nova gnojiva na bazi bakra i sumpora – primjena gnojiva na bazi bakra i sumpora predstavlja novu tehnologiju u gnojidbi jagode. Iako ova dva elementa postoje kao fungicidi, razvojem tehnologije proizvodnje gnojiva proizvedeni su novi oblici gnojiva. imaju fiziološku funkciju u gnojidbi, a nemaju ulogu fungicida (bez karence i bez rezidua).

Od bakrenih gnojiva, postoje dvije nove formulacije, Cu-EDTA helat i bakreni-glukonat. Bakreni glukonat osim fiziološke uloge ishrane bakrom potiče sintezu fitoaleksina u biljci. Na taj način podiže prirodnu otpornost biljke na brojne bolesti korijena i lista. Radi se o kiselim otopinama (na bazi glukonske ili heptaglukonske kiseline; pH 2,0-4,0, te ih po tim karakteristikama treba razlikovati od ostalih „bakrenih“ gnojiva na tržištu).

One se mogu primijeniti u folijarnoj gnojidbi i kroz sustav fertirigacije. Takva gnojiva imaju sistemični učinak, brzu translokaciju unutar biljke te sadrže niske količine bakra (od 5-8% Cu). Doze gnojidbe u fertirigaciji su od 3-5 lit/ha. Mogu se primijeniti u folijarnoj gnojidbi, ali se prvenstveno koriste u fertirigaciji, zbog dobrog učinka na zdravstveno stanje korijena.

U području sumpornih gnojiva, na tržištu postoje nove formulacije na bazi sumpora u polikarboksilnom obliku (Naturdai S-System). Radi se o novoj formulaciji gnojiva, koji sadrže visoke količine sumpora (30-32% SO3). Sumpor u polikarboksilnom obliku ima sistemični učinak i brzo se usvaja u list i korijen. Osim izravnog učinka sumpora na bolji metabolizam dušika i stvaranje aromatičnih (mirisnih) spojeva. Ovaj oblik sumpora potiče stvaranje jasmonične kiseline u biljci. Stoga, značajno podiže prirodnu otpornost jagode na pepelnicu lista i ploda. Primjenjuje se u fertirgaciji (3-5 lit/ha u 3-4 tretmana) ili u folijarnoj gnojidbi (15-20 ml/10 lit. vode).

Kako pepelnica predstavlja sve veći problem u intenzivnom uzgoju jagode, primjena ovakvog oblika sumpornog gnojiva, predstavlja zanimljivu tehnološku mogućnost u dodatnom učinku borbe protiv pepelnice. Dodatan plus je da takav oblik gnojiva nema karence i rezidua. Zato se može primijeniti i tijekom dozrijevanja plodova, a koristi se i u ekološkom uzgoju jagode.

Mikrobiološka gnojiva

Mikrobiološka gnojiva također predstavljaju nove tehnološke mogućnosti u uzgoju jagode. Koriste se dvije vrste gnojiva; gnojiva na bazi gljivice Trichoderme spp., te gnojiva na bazi mikorizne gljivice Glomus spp., Rhizoglomus irregulare BEG72 i Funneliformis mosseae BEG234.

Preparati na bazi gljivice Trichoderme spp., pokazali su dobar učinak, na tlima gdje zbog uskog plodoreda dolazi do jakog razvoja patogenih gljivica koje napadaju korijen. Primjenom takvih gnojiva, smanjuje se napad patogenih gljivica na korijen biljke jagode, dok sekundarni metaboliti koje proizvode gljivice imaju biostimulativni učinak na rast i razvoj jagode.

Poznato je da određene vrste gljivica i bakterija potiču rast korijena pomoću raznih mehanizama poput sinteze fitohormona i fiksacije dušika. Na slici se vidi učinak djelovanja bakterija Azotobacter spp. i Azospirillum spp na rast korijena jagode (tretirana biljka lijevo, a netretirana desno na slici)

Preparati na bazi mikoriznih gljivica imaju prvenstvenu ulogu na povećanje aktivnog volumena korijena (dolazi do razvoja specifične simbioze gljivice i biljke) kojim se onda povećava usvajanje hraniva i vode iz tla. Mikorizna gnojiva mogu se primijeniti kod sadnje (primjena mikrogranuliranih suhih gnojiva izravno u sadno mjesto) ili kroz sustav fertirigacije (u novim ili potstojećim proizvodnim nasadima jagode). Primjena mikoriznih gljivica postaje sve važnija u intenzivnom uzgoju jagode, jer se volumen korijena povećava od 5-30x, a samim time i bolje i brže usvajanje hraniva i vode, što izravno utječe na visinu prinosa i kvalitetu plodova jagode.

Zaključno, gnojidba predstavlja važan tehnološki zahvat u proizvodnji jagode, koji značajno utječe na visinu i kvalitetu prinosa. Budući da prema postojećim stručnim procjenama, vrijednost gnojidbe predstavlja samo oko 3-4% od ukupnih troškova, većim ulaganjem u gnojidbu realno je očekivati i znatno veću ekonomsku dobit u proizvodnji.

Iz svega prethodno navedenog očita je važnost osiguravanja potrebnih hraniva u proizvodnji jagode i ovaj prilog doprinos je stvaranju okvira za primjenu novih tehnoloških spoznaja u gnojidbi jagode.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje