Svakog proljeća sve se crveni od sočnih, srcolikih plodova kraljice proljeća – jagode. Jagode su voćna vrsta omiljena među potrošačima, kao i među proizvođačima. Uspijeva na malom prostoru i za razliku od drugih voćnih vrsta brzo ulazi u rod.

Pripada porodici Rosaceae (ružovki), a osim vrtnih postoje i šumske jagode koje su rasprostranjene u umjerenim područjima Europe i Azije, a udomaćile su se i izvan toga područja. U komercijalnom uzgoju je prvenstveno vrtna jagoda (Fragaria x ananassa Duch.).

Velika potražnja

Svjetska proizvodnja jagoda veća je od 8 milijuna tona, a najveći svjetski proizvođači nalaze se u Aziji, Americi i Europi. Kina proizvodi gotovo 3 milijuna tona jagoda, daleko više od drugoplasiranog SAD-a (1.315.941 tona).

Proizvodnja jagoda u 2018. godini

 class=
Izvor: Faostat

Iako se kod nas jagoda još uvijek veže za proljetnu sezonu, zemlje srednje Europe tijekom posljednjih desetljeća sve više proizvode jagode „izvan sezone“. To postižu kombiniranjem kultivara različite dužine sazrijevanja, uzastopnom sadnjom hladno pohranjenih biljaka te uzgojem u zaštićenim prostorima. Ovim metodama proizvodnja jagoda je produžena na 11 mjeseci, od kraja veljače do sredine siječnja u srednjoeuropskim zemljama s umjerenom klimom. Ovakva proizvodnja je zanimljiva budući da u Europi postoji potražnja za visoko kvalitetnim svježim jagodama tijekom cijele godine.

Zanimljiv je podatak o iznosima proizvođačkih cijena jagoda u nekim zemljama koji je moguće pronaći na Faostatu. Proizvođačka cijena je cijena koju poljoprivrednici dobivaju za svoj proizvod na „vratima farme“ (farm-gate price). Vidimo da su proizvođačke cijene u Hrvatskoj znatno niže u odnosu na neke druge europske zemlje.

Proizvođačke cijene jagoda

 class=
jagode
jagode
Primjena suvremenih tehnologija u uzgoju jagoda omogućuje veće prinose   

Kvaliteta domaćeg proizvoda

Da bi komercijalna proizvodnja jagoda bila uspješna potrebno je postići čim nižu cijenu koštanja, koja omogućuje konkuriranje uvoznim, u pravilu jeftinijim jagodama. To je moguće postići primjenom suvremenih tehnologija proizvodnje koje omogućavaju veće prinose kvalitetnih plodova, ali i pozicioniranjem na tržištu i stvaranjem imidža „kvalitetnog domaćeg proizvoda“. Takvu priliku prepoznali su proizvođači iz vrgoračkih polja (Rastok, Jezero i Bunina) koji su se udružili u udrugu „Vrgoračka jagoda“.

Udruga želi zaštititi interese proizvođača ovoga područja te osigurati zaštitu geografskog podrijetla, uz istovremeno provođenje nadzora nad uporabom znaka i imena „Vrgoračka jagoda“. Ovo je dobar primjer kako proizvođači mogu zaštititi i promicati svoje interese, u ovom slučaju jagode, uz napomenu da se uvijek mora raditi na definiranju i održavanju standardne kvalitete proizvoda. Bilo kakvo odstupanje od definirane kvalitete može kod potrošača izazvati odustajanje od vjerovanja u robnu marku te time naštetiti svim okupljenim proizvođačima.

Proizvođači na području Zagrebačke županije su se udružili u udrugu „Jagodni prsten“ koja ima 19 aktivnih članova s oko 18 ha površine. 65 % proizvodnje udruge otpada na zaštićene prostore (plastenički tuneli). Ova udruga, zajedno s Udrugom uzgajatelja jagoda grada Zagreba organizira prodajnu manifestaciju ,,Dani zagrebačkih jagoda”, čime iskorištavaju prednost neposrednog kontakta s kupcima i mogućnost ostvarivanja ciljnih prodajnih cijena.

Indeks kretanja prodajnih cijena jagoda na području Hrvatske (2015=100)

Jagode – toškovnik proizvodnje

Udio troškova u ukupnom prihodu proizvodnje jagoda u kontinentalnom području/ 1 ha

Kako se kreću cijene jagoda od 2015. godine nadalje, kako korona kriza utječe na njihovu cijenu, koji su glavni problemi u proizvodnji i kako ih riješiti, kako povećati isplativost proizvodnje jagoda, koliko se pojede jagoda godišnje u Hrvatskoj i u kojim je zemljama najveća potrošnja istih, tablica s udjelom troškova u ukupnom prihodu jagoda i koliki udio troškova otpada na koji dio u proizvodnji kao i kako nadmorska visina utječe na proizvodnju saznajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista broj 8 od 01. svibnja 2020.

Prethodni članakMassey Ferguson nastavlja s proizvodnjom!
Sljedeći članakStroj za preciznu sjetvu i najsitnijeg sjemena povrća
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.