Veljača i ožujak je period u godini kada mnogi vlasnici voćnjaka kreću sa rezidbom u svojim voćnjacima. U ovome članku donosimo vam savjete i video kako orezati šljivu i na što je sve bitno paziti kod zimske rezidbe šljiva.

Prije rezidbe šljive, potrebno je voćku dobro pregledati. Potrebno je ukloniti stare plodove ukoliko ih je ostalo jer su oni zaraženi monilijom. Suhi i zaraženi plodovi su izvor zaraze za ovu godinu. Monilija uništava plodove koji se zatim ne mogu nikako iskoristiti te je zato zaražene plodove potrebno što prije ukloniti.

Lišajevi na granama ne rade veliku štetu, ali nisu pogodni. Nastaju neredovitom rezidbom i zaštitom te povećanom vlagom na krošnji. Rješavamo ih se prskanjem bakrenim preparatim tipa modre galice ili sa zelenom galicom. Ipak, ni to ih neće ih ukloniti do kraja. Treba ih fizički skinuti tvrdim rukavicama ili četkom iščetkati.

Na voćki je nakon zime moguća i pojava mrazopuca koja je sve češća zadnjih godina. Mrazopuc nastaje kada voćka krene ranije, sokovi u voćki krenu kolati, a zatim dolazi do pada temperatura i smrzavanja sokova radi niskih temperatura. To možemo spriječiti bijeljenjem voćke vapnom.

Što nam je sve potrebno za rezidbu?

  1. Voćarske škare
  2. Velike dvoručne škare za rezanje debljih grana
  3. Teleskopske škare za visoke voćke

Što režemo i kako pravilno orezati grane šljive?

U rezidbu šljive krećemo pregledom voćke. Krećemo od vrha voćke prema bočnim granama. Voćku je potrebno cijelu pregledati i nekoliko puta kako bismo dobro uočili što ćemo ostaviti, a što skratiti ili maknuti.

  • Prvo mičemo stare, oštećene i napuknute grane koje su otvorena rana za bolesti i štetnike.
  • Zatim režemo vrh voćke kako bismo spriječili rast voćke u visinu i grane oko vrha koje idu previše u visinu.
  • Skraćujemo dijelove viših grana kako bismo omogućili prodor svjetlosti na niže grane (grane se prikraćuju na dijelu gdje je izboj kako ne bi aktivirali spavajuće pupove i dobili više rodnih grana, tzv. metlu koja bi nam kasnije smetala).
  • Svibanjske kitice i kratku rodnu šibu zadržavamo jer su one glavni nosioci roda na šljivi.
  • Prikraćujemo uspravne izbojke koje rade sjenu nižim dijelovima i rodnim granama kako bismo otvorili krošnju i spustili krošnji bliže deblu.
  • Mičemo izbojke koje idu prema unutra i zasjenjuju ostale grane kako bismo otvorili krošnju, a prikraćujemo dijelove koji idu predaleko ili grane koje smetaju jedna drugoj.
  • Bočne grane koje idu predaleko prikraćujemo ili izbacujemo skroz.
  • Vodopije moramo odrezati. Bitno ih je ukloniti sa što većim dijelom baze, jer im se u bazi nalaze rezerve hraniva i hormona pa ako dobro ne odrežemo iz tog malog mjesta može nastati nekoliko novih vodopija. Vodopije je puno bolje odrezati još u sezoni, u sedmom mjesecu.
  • Na kraju rezidbe dobro pregledajte još jednom cijelu voćku i odrežite ako vam je još nešto ostalo.

Mudra izreka za rezidbu: Bolje tri puta po manje rezati nego jednom previše!

U videu ispod možete pogledati kako izgleda zimska rezidba šljive u praksi.

Prethodni članakStanje ekološke poljoprivrede u svijetu
Sljedeći članakČarobne limun šnite
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.