Rodni voćnjaci, vinogradi kao trajne kulture, trebaju posebnu brigu kako bi bili rodni svake godine. Ubiranjem plodova i rezidbom odnosimo veliki dio organske tvari iz tla. Na uspješnost uzgoja voćaka i grožđa na pojedinom području, utječu odabir podloge, sorte i vrste te klimatski uvjeti, položaj zemljišta, tip, sastav i kvaliteta tla te primjena agrotehničkih mjera. Voćar i vinogradar svojim znanjem i trudom može, agrotehničkim mjerama, znatno utjecati na uspjeh uzgoja voća.

Zaštitom od bolesti i štetnika, navodnjavanjem, rezidbom, obradom tla i gnojidbom možemo proizvesti velike količine zdravog voća. S obzirom da su voćke dugogodišnja kultura, greške napravljene u ,,startuʺ pokazat će se tek nakon 10-ak godina.

Bez organske gnojidbe zemlja gubi plodnost

Organska gnojidba je neizostavna i osnovna radnja za pripremu i korekciju tla, dok dohranu radimo u vegetaciji prema potrebi. Organsko gnojivo povećava postotak humusa i sadržaj mikroorganizama u tlu, a s time se popravlja struktura i tekstura, prilagođava pH vrijednost, popravlja vodozračni sistem i omogućava korijenu usvajanje svih dostupnih hraniva u tlu. Za kvalitetnu organsku gnojidbu biramo provjerena gnojiva kao što je 100 % organsko gnojivo Plantella Organik.

Plantella Organik osim makro i mikroelemenata sadrži i humusne tvari u obliku huminske i fulvinske kiseline koje stimuliraju biljne enzime, potiču mikroorganizme tla i povećavaju dostupnost hranjivih tvari u tlu. Plantella Organik sadrži 90 % suhe tvari, a to znači, da manjom količinom gnojimo veću površinu. Proizvodnja Plantella gnojiva je potpuno prirodna, bez dodatka umjetnih tvari, bez patogena bolesti i korova. Naši testovi učinkovitosti dali su rezultate da plodovi imaju više suhe tvari s vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima. Uz to plodovi su boljeg i sočnijeg okusa. Plantella Organik ima dozvolu za ekološku proizvodnju.

Kako gnojimo Plantella Organikom?

Organsko peletirano gnojivo po mogućnosti plitko ukopamo u tlo ili napravimo veći broj rupa u širini oboda i u njih nasipamo gnojivo. Kod pripreme siromašnog i iscrpljenog terena za sadnju novih nasada preporuka je 2-4 tone po hektaru (ovisno o pretkulturama i rezultatima kemijske analize tla), a kod održavanja nasada u rodnosti dodajemo 1-2 tone po hektaru (ovisno o starosti samog stabla, gustoći nasada, rodnosti…). Preporučene količine gnojiva za mladi voćnjak su 2-3 kg /stablu, a za rodni 5-7 kg/stablu.

Kod sadnje dodajemo Organik za sadnice

Zašto poznati i nagrađivani voćari, maslinari i vinari biraju Plantella organska gnojiva?

Mnogi poznati maslinari, voćari i vinogradari, godinama koriste Plantella organska gnojiva. Nakon višegodišnje primjene Plantella organskih gnojiva zaključuju: zadovoljila su umjerenim porastom, redovitom rodnosti i dobrom kondicijom stabala voćki, maslina i loze. Sastav tla se popravio, masline, voćke i loza manje trpe od suše jer se stvorio humus, a u tlu, sva hraniva dodana s Plantellinim gnojivom , usvajaju se postupno tijekom 6-8 mjeseci. Tijekom veljače i ožujka važno je obogatiti tlo Plantella organikom ili specijalnim organikom za masline i organikom za vinograde, a stabla i loza će Vam zahvaliti obilnim urodom.

Pretproljetna zaštita stabala

Sve veće rane nakon orezivanja ili oštećenja premažemo elastičnim voskom za cijepljenje Bio Plantella Arbosan, koji je otporan na sve vremenske uvjete i ne puca. Prirodna smola za cijepljenje odgovarajuće je gustoće, čime osigurava izvrsno prekrivanje rana i ostalih oštećenja te tako sprečava prodiranje bolesti u biljku. Biljkama omogućuje lakše i brže zarastanje rana. Veće rane sporije zarastaju i postoji opasnost prodora različitih bolesti, a elastičnim premazom u potpunosti prekrijemo ranu. Tube od 100 g i 350 g imaju spužvicu za jednostavan nanos.

Nakon rezidbe veće rane premažemo elastičnim i postajanim voćarskim voskom Bio Plantella Arbosan

Debla voćki oblijepimo Bio Plantella Ljepljivom trakom koja štetnicima sprječava, da se iz zimskog zimovališta u zemlji popnu u krošnju drveta. Ljepljivom trakom napravimo zaštitnu barijeru na koju se štetnici nalijepe, a kad se nakupe, traku jednostavno zamijenimo. Ljepljivu traku namjestimo malo iznad podnožja debla, a kod većih stabala i po debljim granama. Debla voćki zaštitimo od pucanja kore tako da sve do prvih grana premažemo prirodnim sredstvom Bio Plantella Protekt. Sredstvo bijele boje odbija sunčeve zrake te sprečava zagrijavanje debla i pucanje zbog temperaturnih razlika, a istovremeno dezinficira deblo te sprječava rast lišajeva i mahovine.

Prskanje voćki sredstvom Bio Plantella Bakar

Proljeće je vrijeme za prvo prskanje, koje nazivamo i zimsko ili pretproljetno prskanje. Za jačanje voćki, prskamo sredstvom na bazi bakra Bio Plantella Bakar. Kad propustmo pretproljetno prskanje, riskiramo više bolesti i štetočina u sezoni rasta.

Milica Sekulić, bacc. ing. agr., savjetnica za Plantellu – Unichem Agro.d.o.o.

info@plantella.hr

092 194 1694,

Plantella.hr

Prethodni članakSadilice krumpira za manja gospodarstva
Sljedeći članakBlaga zima pogodovala krticama – kako stati na kraj krtičnjacima?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.