Primorska kupina, lat. Rubus ulmifolius je u narodu poznata pod imenima crna kupina, seoska, brijestolisna ili obična kupina i rubidnica. Kod nas ove kupine rastu samoniklo. Najbliži su joj od tridesetak srodnika obična kupina (Rubus fruticosus) i dalmatinska kupina (Rubus dalmatinus). Latinsko ime potječe od riječi ruber (crven), a riječ ulmifolius, znači list brijesta.
U agroturizmu se zreli plodovi kupine, kao najraširenije šumsko voće priobalja, koriste kao svježe sezonsko voće, ali i za spremanje ukusnih slatkih delicija.
Umnažanje ljetnim položenicama
Raste kao poluzimzelena grmolika samonikla biljka u velikim skupinama, na cijelom području jadranske obale od Dubrovnika do Istre. Primorska crna kupina je trnovit dvogodišnji grm koji može narasti i do 2 metra visine. Zbog dužine rasta često je naslonjena na drugom drveću i grmlju. Raste uz rubove oranica, vinograda, maslinika, ustvari na svim zapuštenim zemljištima ali i uz putove, s jakim i dobro razvijenim korijenom.
Kupina se razmnožava vegetativno, što znači da svake godine možemo proizvesti koliko želimo sadnica. Na jesen, jednogodišnju dugu mladicu povijemo i vrh mladice ukopamo u zemlju na dubinu od oko dvadesetak centimetara. Iz nje će se u proljeće razviti nova biljka. Kako kupina rodi na dvogodišnjim mladicama, rezidbom nakon berbe plodova izrođene ovogodišnje mladice uklanjamo rezidbom, kako bi dali mjesto i snagu mladim izbojcima na kojima ćemo iduće godine brati plodove.
Mladi izbojci su crvenkaste boje, s tankim i dugim bodljikavim izbojcima. Od obične kupine razlikuje se po slabijem rastu, odnosno dužini izbojaka, slabijim i rjeđim svinutim trnjem te krhkim mladicama. Listići su neparno perasti, nazubljeni, na licu tamnozelene, a na naličju svjetlije boje. Pomalo su dlakavi te ostaju na granama i preko zime.
Cvjetovi su ružičaste boje, rastu na tankim stapkama, veličine oko 2 cm s mnogobrojnim prašnicima. Cvijeta u srpnju i dugo cvjetaju gotovo cijeli mjesec pa tako i plodovi dozrijevaju tijekom cijelog ljeta, pa sve do rujna. Plod tijekom zrenja prelazi iz crvene u plavkastu i ljubičastu boju, pokrivenom tankim injem. Primorska kupina je koštunica, promjera oko 1,5 – 2 centimetra, a sastoji se od mnoštva sitnih zbijenih i sočnih koštica.
Izvrsno podižu imunitet
Plodovi primorske kupine su vrlo sočni, osvježavajući i slatkokiselkastog okusa, bogati brojnim mineralima, ali najviše kalija, kalcija i željeza. Uglavnom se jedu sirovi, tako da se u potpunosti iskoristi visok sadržaj „A“ i „C“ vitamina, ili se prerađuju u sokove, žele, džemove, marmelade i druge slastice. Sok od plodova ima visoku prehrambenu vrijednost koji se sa šećerom kuha u vrlo ukusan sirup.
Pučka medicina smatra list, korijen i plod kupine izvrsnim diuretikom, tonikom i antiskorbutikom. Primjenjuje se za liječenje gastritisa, čira želuca i protiv proljeva. Sok i sirup kupine izvrsno djeluju na malokrvne osobe, rekonvalescente i trudnice. Sadrže i do 25 posto suhe tvari, malu energetsku vrijednost te se kao takvi koriste i za provođenje dijeta za mršavljenje.
Kupina je izvrsna medonosna biljka, koja dobro medi posebno poslije ljetnih kiša ili uz potoke gdje ima dovoljno vlage u tlu. Med je izrazite kvalitete, iako ga je teško dobiti kao sortni med. Upravo su u to vrijeme medonosne i druge trave. Inače kao sortni med je proziran, bistar ili svijetložute boje. Vrlo je ukusan, pomalo kiselkast, a kristalizira se oko dva mjeseca nakon vrcanja.
Žele od kupine
Jedan kilogram zrelih kupina prokuhajte s dva decilitra kvalitetnog bijelog vina, po mogućnosti maraština da plodovi omekšaju. Kako bi od plodova dobili više soka na posebnu zdjelu stavite čistu platnenu krpu i u nju ulijte prokuhane mlake kupine. Pustite da se ocijedi, a ostatak kupina dobro istisnite gnječeći rukama.
Procijeđeni sok ukuhajte s šećerom za želiranje, po uputama proizvođača, dodajte ekstrakta od ruže te ulijte u čiste i suhe staklenke. Žele pospremite na hladno i tamno mjesto do upotrebe.
