Ipak, zbog vrlo visokih temp. između 17. i 20.7.zabilježili smo značajne štete na plodovima jabuka (ponegdje veće od 30 %). Osobito u sorata Zlatni delišes, Mutsu, Elstar, Idared i dr.. Jače su od visokih temp. oštećeni plodovi jabuka u nasadima bez protutučnih mreža. U rujnu je pala više nego dvostruka količina oborina od mnogogodišnjih prosjeka. Srednja je mjesečna temp. zraka bila niža 1,5 °C! Zbog takvih je ekstremnih pojava u mnogim nasadima zabilježeno i prijevremeno otpadanje plodova. Postotak plodova namijenjenih industrijskoj preradi prelazio je i 20-ak %!

Ali, strah voćara za zdravstveno stanje kasnih sorata jabuka ne završava jesenskom berbom. Zato jer većina takva uroda završava u hladnjačama za njihovo skladištenje tijekom zimskih mj. Posljednjih se nekoliko godina u Hrvatskoj značajno povećavaju kapaciteti za čuvanje plodova jabuka kontroliranom atmosferom (ULO-hladnjače). No, niti vrhunska tehnologija skladištenja “ne može liječiti”. Ako ulazna sirovina pati od patoloških poremećaja čije su infekcije zabilježene u voćnjacima uoči same berbe ili su lošijega fiziološkog stanja.

Općenito vrijedi pravilo da tijekom sušnih godina možemo očekivati manje problema s bolestima jabuke tijekom skladištenja. Iskustva u međimurskoj integriranoj proizvodnji posljednjih 5 – 6 god. dokazuju da sve meteorološke posebnosti znatno utječu na pojavu i razvoj poremećaja plodova jabuke. Pritom su velike razlike u vrsti, dinamici i štetnosti pojedinih skupina bolesti jabuke. Između izrazito sušnih sezona (pr. 2000. i 2003.) u odnosu na prekomjerno vlažne proizvodne g.(pr. 2004., 2005. i 2006.).

U natprosječno vlažnim god. bilježimo veće štete od “skladištne” krastavosti (Venturia inaequalis), smeđe trulži plodova (Monilinia fructigena), gorke truleži (Colletotrichum spp. = sin. Gleosorium spp.) i meke truleži plodova jabuke (Penicillium spp.). U izrazito se mokrim sezonama na nedovoljno zaštićenim urodima jabuka još pojavljaju gljivice iz rodova Phytophthora, Botrytis, Botryosphaeria, Aspergillus, Mucor, Corticium i Rhizopus. U ekološkoj su proizvodnji jabuke poseban problem Gloedes pomigena i Schizothyrum pomi. Tijekom izrazito sušnih godina, kad ljeti bilježimo vrlo visoke temp., nisku relativnu vlažnost zraka i vrlo rijetke oborine, možemo očekivati razvoj određene skupine uzročnika gnjiloće plodova. Njih uzrokuju gljivice roda Stemphylium, Fusarium, Alternaria, Trichotecium, Coniothyrium, Ulocladium i Phyllosticta.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakStop kapljicama na krovu plastenika
Sljedeći članakPotpora za kupnju mehanizacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.